Golema potražnja za novim izdanjem Hitlerove “Moje borbe” (“Mein Kampf”), prvim tiskanim u Njemačkoj nakon njegove smrti, zatekla je nakladnike koji su dobili četiri puta više narudžaba nego što je tiskano primjeraka knjige.

Politička rasprava u dva sveska, napisana između 1924. i 1926., u kojoj se iznosi teza o židovskoj svjetskoj uroti, smatra se jednim od najjačih oruđa nacističke propagande. Knjiga je ponovo izdana pošto su nakon 70 godina istekla autorska prava, ima 2000 stranica i popraćena je komentarima.

Andreas Wirsching, ravnatelj muenchenskog Instituta za suvremenu povijest koji je objavio djelo, rekao je da je primio zahtjev za 15.000 primjeraka a tiskano ih je svega 4000.

Zaprimljeni su zahtjevi za prijevodima na talijanski, francuski i engleski jezik te narudžbe iz Turske, Kine, Južne Koreje i Poljske, rekao je Wirsching na tiskovnoj konferenciji u petak.

Objavljivanje knjige potaknulo je u Njemačkoj žestoku polemiku, budući da se ta zemlja još bori s nacističkom prošlošću i odgovornošću za smrt više od 6 milijuna židova u holokaustu. Neki čelnici židovske zajednice u Njemačkoj rekli su da taj “žučljiv antisemitski napad” mora i dalje biti zabranjen.

No institut, koji je tekstu dodao oko 3500 komentara, stao je u obranu njegova objavljivanja.

“Izdanje razotkriva Hitlerove pogrešne tvrdnje, njegovo iskrivljavanje istine i njegove čiste laži”, rekao je Wirsching.

Knjiga je bila uspješnica u Njemačkoj u 1930-ima pošto je Hitler postao kancelar i prodana je u 12 milijuna primjeraka do kraja Drugog svjetskog rata 1945. Prevedena je na osamnaest jezika, ali su je nakon rata u Njemačkoj zabranili saveznici koji su bili okupirali zemlju.

“Ova knjiga nije samo povijesni izvor, ona je simbol”, rekao je Christian Hartmann, njezin suizdavač. “Htjeli smo jednom zauvijek ogoliti taj simbol”.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.