Grčko obraćanje međunarodnim vjerovnicima u posljednji trenutak za daljnju financijsku pomoć nije bilo dovoljno i zemlja je u ponoć postala prva razvijena ekonomija u svijetu koja nije mogla otplatiti ratu duga Međunarodnom monetarnom fondu.

MMF je potvrdio iza ponoći da Grčka nije do isteka roka uplatila 1,6 miljarda dolara fondu. Kao rezultat toga direktorica MMF-a Christine Lagarde izvijestit će upravni odbor fonda da Grčka ima zaostali dug što je službeni termin za neispunjenje ugovornih obveza.

Uznemirena financijska tržišta

Strahovanja od grčkog neplaćanja dugova uznemirila su svjetska financijska tržišta zbog mogućnosti da će to dovesti do njezina izlaska iz eurozone. Sudbina njezina članstva u eurozoni u kojoj je 19 zemalja ovisi o nedjeljnom referendumu na kojem bi Grci trebali glasati o mjerama štednje koje su preduvjet za daljnju financijsku pomoć odnosno izvlačenje Grčke iz dugova.

Prema istraživanjima javnog mnjenja 54 posto Grka namjerava glasati protiv mjera štednje a podupire ih 33 posto, no ta se razlika počela blago smanjivati nakon zatvaranja grčkih banaka.

Glasnogovornik MMF-a Gerry Rice kazao je kako Grčka od sada može dobiti financijsku pomoć od fonda tek nakon što plati zaostale dugove. Potvrdio je da je Grčka u zadnji trenutak zatražila odgodu plaćanja što će upravni odbor fonda razmotriti “u dogledno vrijeme”.

Prema tekstu zadnjeg grčkog prijedloga, u koji je britanska agencija Reuters imala uvida, grčka vlada je predložila dvogodišnji program plaćanja dugova i financijske pomoći u kojemu nije ponudila nikakve nove ustupke kojima bi se približila zahtjevima vjerovnika za provođenje ekonomskih reformi.

Na pismu od jedne stranice ministar financija Janis Varufakis je čelniku euroskupine koja okuplja ministre financija eurozone napisao da je Grčka “u potpunosti predana plaćanju vanjskih dugova na način koji osigurava održivost grčkog gospodastva, rasta i socijalne kohezije”.

No nije spominjao uvjete koji su postavljeni za isplatu pomoći kojom se trebalo izbjeći neplaćanje dospjele rate MMF-u. Umjesto toga Varufakis je navodio pravne temelje za dvogodišnji zajam nespecificiranog iznosa.

“Zajam će biti korišten samo za plaćanja vanjskih i unutarnjih grčkih dugova”, napisao je. Nije pojasnio uključuje li to i plaćanja nepodmirenih obveza prema dobavljačima za državu, javnim službenicima i drugima.

U pismu se nadalje navodi da “Grčka, dok se taj zajam ne dogovori i realizira, traži da euroskupina produlji program pomoći na kratko razdoblje kako bi se osiguralo da se tehnički ne pokrene bankrot.”

Prije isteka ponoćnog roka Varufakis je naznačio tijekom telefonskih konzultacija s europskim kolegama da bi Atena mogla odustati od referenduma ukoliko se dogovor postigne, prema izvorima u eurozoni.

No zadnji grčki prijedlog stigao je prekasno da spriječi obustavljanje u ponoć postojećeg programa pomoći sa blokiranim sredstvima za plaćanje plaća i dugova. Time je Grčka izgubila pristup rati zajma vrijednoj 1,8 milijarda eura i 10,9 milijarda eura za dokapitaliziranje banaka.

Bujica diplomatskih kontakata uslijedila je u trenutku kad su se desetine tisuća Grka okupile u središtu Atene tijekom protekla 24 sata na dva različita skupa na kojima su jedni podržali mjere štednje a drugi ih odbacili.

Kao znak da ne dižu potpuno ruke od Grčke europski ministri financija kazali su kako će u srijedu nešto prije podneva na telefonskim konzultacijama ponovno razmotriti zadnji grčki prijedlog restrukturiranja dugova i novog zahtjeva za zajmom.

Nije jasno koliko se u srijedu može postići. Povjerenje između Atene i drugih europskih prijestolnica narušeno je nakon pet mjeseci kaotičnih pregovora i odnosi su dodatno pogoršani nakon što je Atena najavila održavanje referenduma o uvjetima vjerovnika.

Grčki premijer Aleksis Cipras kazao je kako je plebiscit demokratska metoda kojom će Grci odlučiti hoće li prihvatiti nove proračunske rezove i poreze u zamjenu za međunarodnu pomoć. Pozvao je da se glasa protiv zahtjeva vjerovnika.

Njemačka kancelarka Angela Merkel isključila je mogućnost daljnjih pregovora prije rezultata nedjeljnog grčkog referenduma.

Francuska je u srijedu ipak objavila kako će i dalje pokušavati postići dogovor s Grčkom prije referenduma u nedjelju, kazao je francuski ministar financija Michel Sapin nekoliko sati prije novih konzultacije eurozone o Grčkoj.

Jeroen Dijsselbloem, čelnik ministara financija eurozone, upozorio je Atenu da može tražiti novu pomoć no da ona dolazi s uvjetima.

“Ono što se može promijeniti je političko stajalište grčke vlade koje je i dovelo do ove nesretne situacije”, kazao je Dijsselbloem.

Varufakis je tijekom telefonskih konzultacija u utorak sugerirao i da bi Atena mogla pozvati Grke da glasaju za mjere štednje ukoliko se postigne dogovor o novom zajmu, kazali su izvori u eurozoni.

Grčka je dobila gotovo 240 milijarda eura u dva programa pomoći Europske unije i MMF-a od 2010. Taj novac omogućio joj je da pliva iznad površine no uz visoku cijenu za stanovništvo koje je pretrpjelo smanjivanja mirovina, plaća i javnih usluga.

Zemlja čije se gospodastvo smanjilo za 25 posto od 2009. neplaćanjem dospjelih obveza prema MMF-u pridružila se društvu u kojem su Zimbabve, Sudan i Kuba.

U utorak agencija Fitch smanjila je dodatno kreditni rejting Grčke na CC s CCC poručivši da je propast pregovora značajno povećala izglede da ta zemlje neće sljedećih mjeseci moći plaćati dospjele obveze.

 

  • MMF je potvrdio iza ponoći da Grčka nije do isteka roka uplatila 1,6 miljarda dolara
  • Grčka od sada može dobiti financijsku pomoć od fonda tek nakon što plati zaostale dugove

 

 

Predsjednik Barack Obama u utorak je kazao kako financijska kriza u Grčkoj ne bi trebala stvoriti veliki potres u američkom gospodarstvu no upozorio je da bi mogla imati utjecaj na globalni rast.

Američko ministarstvo financija u utorak je pozvalo sve strane da pomognu Grčkoj da ostane na putu rasta unutar eurozone.

“Grčko neplaćanje MMF-u pokreće dobro utvrđeni postupak u MMF kao odgovor na zaostale dugove”, navodi se u priopćenju ministarstva.

Grčka je neplaćanjem duga MMF-u krenula na put izlaska iz eura s nepredvidivim posljedicama za taj veliki europski projekt koji veže zemlje kroz jedinstvenu valutu i za globalnu ekonomiju.

“Što bi se dogodilo kad bi Grčka napustila euro? Pojavila bi se negativna poruka da je članstvo u euru promjenjivo”, kazao je španjolski premijer Mariano Rajoy.

Uvođenje ograničenja protoka kapitala, kako bi se spriječio kolaps grčkog bankarskog sustava, Grcima je omogućio da okuse što bi se moglo dogoditi u slučaju napuštanja eura.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.