Saša Zinaja

Već treću godinu vrući krov Muzeja suvremene umjetnost postao je mjesto koje posjetitelji vikendom moraju posjetiti zbog zanimljivog multimedijalnog programa i koncerata koje donosi ‘’Ljeto u MSU’’. Tako je bilo i prošle subote, kada su nastupili momci iz riječkog benda Let 3 koji svojom glazbom predstavlja možda najbolju protutežu onome što se događa na kulturnoj sceni pod palicom tehničkog ministra Zlatka Hasabengovića. Iza projekta stoji Branko Kostelnik, producent i voditelj Odjela za programsko-izložbenu djelatnost MSU-a. Prema njegovoj ideji privlačenja publike u muzej u ljetnim danima, za cijenu jedne karte može se konzumirati glazbu, film i umjetnost na jednom mjestu.

NACIONAL: Treće ljeto oživjeli se krov MSU-a i sam muzej nizom koncerata i multimedijalnih događanja. Kako je uopće došlo do te ideje?

Dosad je, s ovogodišnja četiri koncerta, u ova tri ‘Ljeta u MSU‘ održano 17 koncerata. Na ideju za koncerte na krovu MSU-a došao sam sasvim slučajno. Graditelji, arhitekti i investitori 2005. su slavili završetak izgradnje prve deke muzeja, četri godine prije završetka zgrade. Čim sam se popeo, osjetio sam čudnu pozitivnu energiju i odjednom su mi se pred očima zaredali kadrovi najpoznatijih svjetskih bendova iz povijesti pop kulture i rocka koji su svirali na vrhovima neobodera ili snimali spotove, poput Beatlesa,U2-a i Red Hot Chili Peppersa. I tada sam čvrsto odlučio da moram jednog dana na krovu muzeja organizirati rock koncerte. Ali kao i mnogo toga u nas, put od ideje do realizacije bio je prilično dug, ali je uspjeh ‘Ljeta u MSU’ tim slađi. A vidim da nas mnogi muzeji kopiraju, što nije loše jer se i oni počinju otvarati prema publici.

NACIONAL: Takvo oživljavanje muzeja nije baš uobičajeno u Hrvatskoj. Što je publika mogla vidjeti za kupljenu ulaznicu za koncert?

Temeljna koncepcija “Ljeta” je vrlo jednostavna. Riječ je o modelu “tri u jedan”, s kojim posjetitelj za cijenu jedne karte može vidjeti izbor najboljih europskih filmova sezone, recentnu izložbu i rock koncert na krovu. Cilj su mi bile dvije stvari: približiti MSU većem broju ljudi putem rock svirki na atraktivnoj lokaciji krova muzeja te dokazati u praksi onu već staru teoriju svjetskih teoretičara o brisanju granice između popularne kulture i suvremene umjetnosti koju mnogi kod nas još uvijek ne razumiju. Srećom, dolaze mlađe generacije koje nemaju taj kompleks.

NACIONAL: Uklapa li se to u ideju bivše ministrice Andree Zlatar Violić da kulturne ustanove moraju biti samoisplative, djelomično komercijalne?

Nisam baš siguran jer primarni cilj i dalje nije profit, nego temeljno poslanje muzeja: otvaranje i multimedijalnost. Produkcija ovakvih koncerata na atraktivnoj lokaciji, ali na mjestu koje nije klub koji ima uigrane mehanizme, iziskuje i velike troškove pa je, uz ograničen broj posjetitelja i ovisnost o dobrim vremenskim prilikama, profit doista minimalan.

NACIONAL: Kako izgleda vaša suradnja s kustosima i povjesničarima umjetnosti?

Možda su najsvjetliji primjeri upravo suradnje na ‘Ljetu’. Tako smo prve godine kustosica Martina Munivrana i ja pomogli realizaciji suradnje između umjetnice Vlaste Delimar, čija je izložba bila dio prvog ‘Ljeta’ i grupe Let 3 koja u nastupima vrlo dobro rabi elemente performansa i izvedbenih umjetnosti, što je rezultiralo odličim spotom. Ove godine s Ivanom Kancir i Jasnom Jakšić te poljskim kustosicama producirao sam nastup poljske grupe Kormorany koju poljski kuratori ubrajaju u glavne aktere poljske suvremene art scene Wroclawa i dio su sjajne izložbe ‘Divlji zapad. Neoavangarda iz Wroclawa’’’.

Komentiraj