Program predsjedničkog kandidata francuske desnice Francoisa Fillona bazira se na ideologiji slobodnog tržišta, ciljajući na smanjenje poreznog opterećenja za kompanije, fleksibilniji zakon o radu i smanjenje javnog sektora, ali uključuje rizik sukoba sa sindikatima i s Europskom unijom.

Fillon je veliki štovatelj nekadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher i kandidat desnog centra na predsjedničkim izborima koji će u Francuskoj biti održani u svibnju iduće godine.

Ako pobijedi, to će značiti da su mu građani povjerili mandat da provede u djelo reforme bazirane na ideologiji slobodnog tržišta, u čemu se posebno ističe smanjenje poreznih opterećenja za 50 milijardi eura, odnosno 2,5 posto BDP-a. Većina tog iznosa trebala bi biti namaknuta smanjenjem doprinosa na plaće.

Gubitak tih prihoda Fillon bi amortizirao povećanjem stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), najizdašnijeg izvora državnih prihoda, za dva postotna boda.

Ekonomisti uspoređuju taj potez s devalvacijom, budući da bi kompanije mogle prodavati svoje proizvode u inozemstvu po konkurentnijim cijenama dok bi se uvoznici suočili s višim cijenama, čime bi Francuska s drugim zemljama trgovala po povoljnijim uvjetima.

“Cilj je pomaknuti težište francuskog modela rasta s isključive oslonjenosti na potrošnju prema izvozu”, tumači ekonomist Emmanuel Jessua iz instituta Coe-Rexecode.

Nešto je slično, kada je u pitanju smanjenje doprinosa, u posljednjim mjesecima predsjedničkog mandata u 2011. godini pokušao provesti Nicolas Sarkozy, čiji je premijer bio upravo Francois Fillon.

Sarkozyjev nasljednik Francois Hollande razmontirao je taj program, nastojeći smanjiti porezno opterećenje rada za kompanije programom poreznih olakšica.

Fillon bi te mjere pretvorio u trajno smanjenje doprinosa na plaće i ujedno bi otišao korak dalje od Sarkozyja smanjenjem stope poreza na dobit sa sadašnjih 33 na 25 posto.

Također bi pojednostavio zakon o radu, olakšavajući kompanijama otpuštanje radnika, i ukinuo bi 35-satni radni tjedan, te podigao dob za odlazak u mirovinu sa 62 do 63 na 65 godina.

“Uvažio je sve naše bojazni”, kazao je novinarima čelnik udruženja poslodavaca MEDEF Pierre Gattaz. “Puno direktora kompanija podupire Fillona”, dodao je.

Zbog prijedloga o smanjenju javnog sektora i javne potrošnje kroz ukidanje 500 tisuća radnih mjesta i smanjenje naknada za nezaposlene, kritičari su Fillona okarakterizirali kao čovjeka koji dovodi u opasnost glasoviti francuski sustav socijalne skrbi.

Javna potrošnja trebala bi do 2022. godine biti smanjena na 49 posto BDP-a, čime bi Francuska i dalje bila osjetno iznad aktualnog prosjeka u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 45 posto BDP-a.

Iako je tvrdio da neće odustati od svojih planova, Fillon je u ponedjeljak u televizijskoj emisiji odustao od prijedloga privatizacije osnovne zdravstvene skrbi.

Njegovi planovi sigurno će naići na žestoki otpor sindikata.

“Kada radnici i umirovljenici nisu zadovoljni, stupaju u štrajk i tvornice moraju obustaviti proizvodnju”, upozorava čelnik sindikata Philippe Martinez. “Kada štrajka većina radnika, gospodarstvo trpi”, dodaje.

Fronta sukoba mogla bi se otvoriti i u odnosu s Njemačkom, jer bi postupno smanjenje javne potrošnje nakon smanjenja poreza značilo odustajanje od planova aktualne vlade o spuštanju proračunskog manjka ispod najviše dopuštene razine u EU od tri posto BDP-a u 2017. godini.

Fillonov program predviđa skok deficita na 4,7 posto BDP-a u 2017. godini, pri čemu aktualni povjerenik Europske komisije za ekonomske poslove Pierre Moscovici, francuski socijalist blizak Hollandeu, poručuje da mu neće progledati kroz prste bude li probijen plafon od tri posto BDP-a.

Fillonu bi na ruku mogao ići tek naznačeni konsenzus na međunarodnoj razini, uključujući i Europsku komisiju, da valja poduprijeti blažu proračunsku politiku pod uvjetom da podupire gospodarski rast, napominje Reuters.

Komentiraj

FOTO:EPA/YOAN VALAT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.