Nacional donosi ulomak iz knjige ‘Václav Havel – Politička biografija’, autora Jasne Marcelić i Marijana Lipovca, u kojem je opisan odnos intelektualca, književnika i prvog češkog predsjednika prema Hrvatskoj i ratovima u bivšoj Jugoslaviji

Veze Václava Havela s Hrvatskom počinju 1964., kada je sa suprugom Olgom, kao što su to činili i mnogi Česi, ljetovao na jadranskoj obali. U kasnijim intervjuima za hrvatske medije prisjećao se da su najprije boravili na Murteru, a zatim u Splitu i Dubrovniku. Češkim medijima je pak pričao zgodu koja mu se urezala u pamćenje jer ju je smatrao simpatičnom slikom suživota pripadnika dvaju najbrojnijih naroda Jugoslavije: u hotelu u Dubrovniku za stolom su sjedili Srbin koji je čitao srpske novine i Hrvat koji je čitao hrvatske novine, jedne su bile na ćirilici, a druge na latinici. “U svojoj samouvjerenosti oni su se bili toliko zabavljali da su i nas uključili u svoju zabavu, to sam tada shvatio kao neku vrstu folklora, lokalne inačice pub kulture. Ja sam se tako zabavljao, zbilja mi se to sviđalo, i apsolutno mi nije palo na pamet da iz tog zadirkivanja jednom mogu nastati teški ratovi i tisuće mrtvih”, prisjećao se Havel 1999. godine.

DVIJE GODINE NAKON SVOGA PRVOG LJETOVANJA u Hrvatskoj Havel je poslao pismu češkom kroatistu Dušanu Karpatskom ispričavajući mu se što zbog planiranog puta u SAD ne može napisati prilog za časopis Forum Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti: “Inače Vas srdačno pozdravljam, a Vašim posredništvom i braću Hrvate, koji su mi prirasli srcu kad sam tamo kod njih bio na odmoru (i stanovao kod vrlo dragih gostoljubivih ljudi, koji su također bili iz Zagreba).” Ujedno je zamolio Karpatskog da – dok je u Zagrebu – ode pogledati njegovu dramu Vrtna zabava (prevedena kao Drugarsko veče) koju je upravo te godine izvodio Teatar Itd…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj