Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec potvrdio je da je prvi u slovenskoj vladi počeo zagovarati potrebu jače kontrole migrantskog vala i postavljanja ograde na granici s Hrvatskom, te da se to usprkos početnoj skepsi to pokazalo pravilnom odlukom.

“Još prije mjesec dana trebalo je mnogo napora da neki članovi vlade shvate ozbiljnost situacije. Bilo ih je teško uvjeriti kako je ograda neophodna privremena mjera potrebna za zaštitu naših ljudi i migranata. Naša se je javnost javnost protivila postavljanju ograde, a većina europskih država sumnjala je u njenu učinkovitost”, kazao je Erjavec u razgovoru za ljubljansko “Delo” od subote.

Trebalo je vremena da stvari sazriju, sada više nema sumnji ni u Sloveniji ni u inozemstvu, pa tako u Italiji i Austriji našu odluku dobro razumiju, kazao je Erjavec.

Dodao je kako je Austriji koja je bila najavila postavljanje ograde  za usporavanje izbjelgičkog vala na Šentilju rekao da je bolje da umjesto toga ona i Njemačka pomognu Sloveniji u zaštiti južne schengenske granice.

Slovenski je ministar dodao da je efikasniju zaštitu granice s Hrvatskom počeo zagovaratii zbog informacija da velik izbjeglički val iz Sirije i okolnih zemalja neće jenjati i nakon što je Hrvatska tijekom dolaska migranata na granicu sa Slovenijom neke grupe slala disperzirano i bez dogovora sa Slovenijom.

Erjavec je u razgovoru za vodeći slovenski list ponovio kako Slovenija odlučno odbija ideje o tzv. mini Schengenu, odnosno svom isključenju iz schengenskog područja, te da za svoju obranu schengenske granice dobiva i čestitke iz inozemstva.

Erjavec ne očekuje da će neke bitne odluke o budućem schengenskom režimu i i kontroli vanjskih granica EU-a biti donesene prije skorašnjeg sastanka na vrhu EU – Turska.

Komentiraj

FOTO:HINA/ STA/ Thierry Monasse
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.