DAMIR CUCULIĆ, ORGANIZATOR FESTIVALA FUTURE SOUND OF ZAGREB, OBJAVIO JE ALBUM NAJBOLJIH ZAGREBAČKIH AUTORA ELEKTRONSKE GLAZBE

Damir Cuculić karijeru DJ-a započeo je još krajem 70-ih u zagrebačkim disco klubovima zabavljajući publiku najnovijim hitovima. Tijekom 80-ih upoznao je elektronsku scenu i potpuno joj se posvetio. Punih deset godina s kolegicom Irenom Šćurić uređivao je i vodio na HTV-u TV emisiju “TOP DJ Mag” koja je kontinuirano pratila najnovija zbivanja u svijetu elektronske glazbe. Početkom 90-ih organizirao je u Zagrebu prvi pravi rave party Under City Rave, a ubrzo i festival Future Sound of Zagreb kako bi zagrebačku publiku upoznao s najboljim domaćim DJ-ima. Ovih dana, nakon 16 godina festivala, u suradnji s diskografskom kućom Dancing Bear objavljena je dvostruka kompilacija “Future Sound of Zagreb – The Ultimate Electronic Collection From Croatia” s najboljim zagrebačkim autorima elektronske glazbe.

U razgovoru za Nacional Cuculić je govorio o nastanku kompilacije i festivala, prisjetio se Under City Ravea, komentirao Hrvatsku kao globalnu party destinaciju i najavio nastavak festivala Zagreb Disco.

NACIONAL: Nedavno ste uredili kompilacijski album “Future Sound of Zagreb – The Ultimate Electronic Collection From Croatia”. Koliko je ta svojevrsna best of kompilacija najbolje zagrebačke elektronske scene realan prikaz stanja domaće scene?

To je projekt koji postoji već punih 16 godina. Krenuo je 1999. godine kao party u klubu The Best. Potom smo obilježavali 200. TV emisiju “Top DJ Mag” i htio sam to proslaviti pa sam napravio mali klupski festival koji je kasnije izrastao u Future Sound of Zagreb. Nakon toga sam to radio jednom godišnje. Posljednjih nekoliko godina razmišljao sam o tome da bi bilo dobro objaviti glazbu s tog festivala, ali da nisu u pitanju DJ setovi. Naša producentska scena posljednjih šest, sedam godina je porasla i pojavilo se jako puno novih imena, ali ima i DJ-a koji su već preko 20 godina na sceni.

Kada pogledaš imena ljudi na toj kompilaciji, lista je zaista impresivna, od stare generacije preko srednje generacije do mlađih. Ideja vodilja je bila da objavim sve žanrove elektronske glazbe posljednjih šest, sedam godina. Tako su na albumu zastupljeni svi osnovni žanrovi kao što su techno, house, drum’n’bass i trance te svi podžanrovi koji su se iz njih razvili. Kompilacija sadržava 24 pjesme, a za neke izvođače bilo je jako teško odrediti kojem glazbenom žanru pripadaju. Pokrili smo četiri osnovna žanra elektronske glazbe, ali ima tu i disco funka, duba, trapa, dub stepa…

NACIONAL: U odnosu na prvu polovicu 90-ih, kada je elektronska glazba bila ultimativna glazba za partijanje, koliko je danas popularna u Hrvatskoj?

Mislim da je jako popularna. Devedesete su bile početak scene i to je bila nova glazba. Neki su je odmah prihvatili, poput mene, a nekima je trebalo nekoliko godina da je prihvate, i scenu i glazbu. Elektronska glazba je u svojim počecima bila dosta ograničena. Na početku je bio popularan jungle i break beat koji su kasnije evoluirali u drum’n’bass, trance, goa trance pa potom u progressive trance, techno, gabba, house…

NACIONAL: S obzirom na to da je nekoliko domaćih producenata elektronske glazbe i DJ-a ostvarilo zapaženi uspjeh izvan Hrvatske, kako to da ih domaći mediji ignoriraju?

To je paradoks koji ne mogu objasniti. Na primjer, Petar Dundov je vrhunski producent koji je vani izuzetno cijenjen i priznat te ima već tri EP-a i album koji je elektronska klasika. Fenomenalno. Egoless je vrlo popularan u inozemstvu, kao i Ilija Rudman.

  • ‘Tražit ću novac od gradonačelnika Bandića za pomoć pri organizaciji festivala Future Sound of Zagreb jer bismo onda festival podignuli na višu razinu’, najavljuje Damir Cuculić

NACIONAL: Prosječni konzumenti glazbe u Hrvatskoj ne poznaju te ljude i njihovu glazbu. Zašto je tako?

Ne znaju za njih zato što ih mediji ne podržavaju. Kada bi mediji podržavali scenu kao što podržavaju Severinu, Maju Šuput i ostalu trash glazbu, pa barem s 30 posto, ta glazba bi vrlo brzo došla do širokog kruga slušatelja. Zašto je to tako, to je pitanje za novinare i sociologe.

NACIONAL: Koliko je za to zaslužna i situacija na domaćoj elektronskoj sceni, na kojoj gotovo da nema zajedništva?

Nažalost, ima istine i u tome. Dosta je klanovskih podjela, a čak su ti DJ-i i producenti podijeljeni po žanrovima: primjerice, drum’n’bass ima svoju scenu, a psy i goa trance svoju, pa su tako podijeljeni i partyji. Ne samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Hrvatskoj.

NACIONAL: Koliko je važno za razvoj elektronske scene to što je Hrvatska posljednjih nekoliko godina postala vrlo važna globalna party destinacija za publiku koja traži provod uz elektronsku glazbu?

Postali smo definitivno hit party destinacija na globalnoj razini, što je utjecalo i na razvoj naše elektronske scene. Kod nas se održavaju neki od najboljih svjetskih festivala elektronske glazbe koji nude nastupe vrhunskih izvođača. Gotovo da nije bilo DJ-a iz A lige koji nije nastupio u Hrvatskoj. Moji favoriti su festival Outlook i Dimensions koji ove godine dovodi i Massive Attack u pulsku Arenu. To su vrhunski izvođači koji nastupaju na tim festivalima. Ti producenti, DJ-i i izvođači donose svoj zvuk koji utječe i na naše ljude, što potiče razvoj scene i popularizaciju te glazbe.

NACIONAL: Shvaća li ministar turizma koliko su za imidž Hrvatske važni festivali elektronske glazbe?

Da, ali ne dovoljno. Već su počeli problemi s festivalom Ultrom jer navodno uprava nije zadovoljna pristupom Hrvatske, Ministarstva turizma i grada Splita festivalu i tvrde da dovoljno ne ulažu u projekt i da nemaju dobre uvjete. S druge strane, Malta i Barcelona nude bolje uvjete pa postoji šansa da Ultra ode iz Hrvatske, što ne bi bilo dobro zbog turizma. To nije zabava ni glazba po mom ukusu, ali mi je vrlo drago da Ultra postoji. Ja to zovem elektronska Eurovizija. Zabavno je gledati sve te zastave iz cijelog svijeta.

NACIONAL: Jeste li vi od gradonačelnika Milana Bandića tražili novac za održavanje festivala Future Sound of Zagreb?

Nisam, ali bih svakako probao. Taj projekt je izuzetno uspješan jer ga posjeti oko 2000 ljudi, a mi se isključivo financiramo od ulaznica. Pritom imamo ogromne troškove produkcije i plaćamo sve izvođače. Kad podmirimo sve troškove i davanja državi, jer sve radimo legalno, ne ostaje nam puno. Bilo bi dobro kada bismo imali financijsku podršku i tada bismo festival podignuli na višu razinu. Ja ne želim uključivati strance u festival, nego raditi projekt koji će svake godine ugostiti nove domaće DJ-e i producente.

NACIONAL: Može li povjesničar poput Zlatka Hasanbegovića, koji vodi Ministarstvo kulture, shvatiti značaj elektronske scene za razvoj hrvatske kulture?

Teško. Možda bismo ga trebali pozvati na party.

NACIONAL: Prošle godine ste pokrenuli i novu manifestaciju Zagreb Disco Festival. O čemu se radi?

To je također ideja koja mi se dugo motala po glavi, povezana je uz moje najranije početke, krajem 70-ih i početkom 80-ih.

NACIONAL: Znači, vrijeme kada je disco vladao zagrebačkim klubovima kao što su Big Ben i Saloon?

I Trešnja, &TD i Jabuka. Mi smo tada puštali disco, high energy, italo disco, domaćice, šaroliki program, a naglasak je bio na disco glazbi. Zato mi je i pala ideja na pamet da napravim nešto slično kao što je Future Sound of Zagreb, ali da se vratimo 30 godina u prošlost i na četiri, pet pozornica ugostimo razne DJ-e koji su žarili i palili u zagrebačkim klubovima tog vremena.

NACIONAL: Kako je prošlo prvo izdanje?

Ne da je bilo dobro, nego sam bio u šoku. U jednim dnevnim novinama pisalo je da je to bio najbolji party prošle godine u Zagrebu. Festival smo rasprodali dva tjedna ranije, a ulaznice nisu bile baš jeftine. Bio je fenomenalan party i potpuno drugačija publika od one koja dolazi na Future Sound of Zagreb. Prosjek godina bio je od 30 do 70 i ta se ekipa fenomenalno zabavljala. Odlučio sam da ću taj festival raditi jednom godišnje. Okupio sam staru gardu DJ-a: Kanceljak, Lovrec, Balen, Vincetić, Grga, Krnja, Kosanović… Pozvali smo i grupu Boa koja je izvela svoje najveće hitove iz 80-ih.

NACIONAL: Važan dio urbane povijesti Zagreba je i Under City Rave koji ste organizirali 1993. i tako udarili temelje partyja i elektronske glazbe u Zagrebu jer je to bio prvi pravi veliki party. Mislite li da bi on bio moguć i danas?

Mislim da se to ne može ponoviti. Puno je ljudi htjelo da se to ponovi. Tada je i MTV napravio reportažu o partyju. Bilo je to ratno doba i desilo se svakakvih sranja, ali mi smo ga ipak uspjeli organizirati. Zapravo je bilo nevjerojatno. Očekivali smo 500, 600 ljudi, a došlo je oko 5000. Na svu sreću, sve je super prošlo. Hvala Bogu da nije nitko nastradao. Nije uopće bilo zraka, a i nismo imali ni ventilaciju.

Vlaga je bila valjda 120 posto. Urbana legenda kaže da ni upaljač Zippo nije palio uz tako veliku vlagu. Ventilaciju smo radili tako da smo otvorili vrata tog tunela s jedne strane u Mesničkoj i s druge u Radićevoj. Nakon nekoliko minuta uspjeli smo napraviti propuh. Međutim, kada smo otvarali vrata, buka je bila jaka, imali smo preko sto poziva i stalno je dolazila policija. Objasnili smo im da je to dobro za promidžbu Hrvatske i da će vijest o partyju prikazati na mnogim svjetskim televizijama.

  • ‘Postojala je mogućnost da se s emisijom vratimo na HTV, ali uz njihove uvjete za to nema šanse. HTV želi da sve što snimimo ostane u njihovu vlasništvu, a na to ne pristajemo’

NACIONAL: Mnogi još uvijek pamte televizijsku emisiju “Top DJ Mag” koju ste radili s Irenom Šćurić i s kojom ste zapravo mnoge “zagrijali” za elektronsku glazbu. Jeste li se pokušali vratiti na HTV i ponovo je pokrenuti, s obzirom na današnju popularnost elektronske glazbe?

“Top DJ Mag” emitiran je punih deset godina u kontinuitetu. Emisija je u to vrijeme bila jako gledana. U jednom trenutku su na HTV-u odlučili ugasiti sve glazbene emisije, “Hit Depo”, “Metalmaniju”, nas, sve. Do danas nisam shvatio zašto su to napravili.

Mi smo pokušali prodati emisiju drugim televizijama, ali nisu bile zainteresirane. Razgovarali smo i o mogućnosti povratka na HTV, ali su uvjeti takvi da nema šanse da se vratimo. HTV želi da sve što snimimo za našu emisiju nakon emitiranja i isplate ostane u njihovu vlasništvu, a na to ne možemo pristati. Odlazak na lokalnu televiziju nakon nacionalne nema smisla. Možda jednog dana nešto napravimo na internetu.

NACIONAL: Jedna od vaših dugogodišnjih želja je da sve vaše iskustvo koje ste stekli radeći partyje i TV emisiju pretočite u dokumentarni film o elektronskoj sceni u Hrvatskoj. Kakve su šanse da tu ideju doista i realizirate?

To je ideja koja mi se godinama vrti po glavi. Volio bih to napraviti s kolegicom Irenom Šćurić, s obzirom na to da imamo ogromnu arhivu od gotovo 400 emisija i tisuće i tisuće sati snimljenog materijala. To je ogroman posao. Za početak, moramo pronaći način financiranja jer to mora biti vrhunski film koji će prikazati elektronsku scenu u Hrvatskoj od postanka do danas, od partyja u klubu Đuro preko Under City Ravea do današnjih festivala. Želio bih prikazati kako se u tih 26 godina razvijala elektronska glazba u Hrvatskoj.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Slobodni novinar, urednik, promotor i pisac. Dvadeset godina iskustva u organizaciji rock koncerata (preko 500 koncerata hrvatskih i inozemnih izvođača), press konferencija, izložaba i modnih revija. Jedan od osnivača Hrvatske novinarske rock nagrade Crni mačak i član Savjetodavnog tijela nagrade (Predsjednik Savjetodavnog tijela 1998.). Dugogodišnji radijski urednik i voditelj (Radio 101, Radio 1, Plavi radio), te rock kritičar (Radio 101, Plavi radio, Slobodna Dalmacija, Vip Music, Tportal.hr, Rolling Stone). Redovan član Hrvatskog Novinarskog Društva. Prvi roman (Dolce Vita) objavila je nakladnička kuća Fraktura u ožujku 2004. 2005. kao autor i redatelj potpisujem dokumentarni tv film "Kad muzičari šokiraju" u produkciji nezavisne producentske tvrtke Trezor idea. 2010. od HGF-a (Hrvatski glazbeni festival) primam nagradu za životni doprinos razvoju i unaprjeđenju demo scene i dugogodišnji kontinuirani rad na promicanju urbane i alternativne glazbene kulture. U svibnju 2103. pokreće web portal www.spotdepo.hr.