Prije desetak dana u službenom posjetu Hrvatskoj bio je novi rumunjski predsjednik Klaus Iohannis koji je u Zagrebu razgovarao s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Zoranom Milanovićem. Hrvatska i Rumunjska u sličnom su položaju unutar Europske unije te se nalaze među siromašnijim članicama, zbog čega je nužno da surađuju na ekonomskom planu. Obje države prošle su kroz tranziciju od komunističkog režima do članstva u EU i imaju slična iskustva u borbi protiv korupcije.

  • Rumunjski veleposlanik u Hrvatskoj za Nacional govori o odnosima Hrvatske i Rumunjske
  • Dinescu je u Hrvatsku stigao 2010. godine i kaže da je napredak Hrvatske u tih pet godina vidljiv

 

O odnosima između dviju država nakon posjeta rumunjskog predsjednika razgovarali smo s rumunjskim veleposlanikom u Hrvatskoj Cosminom Georgeom Dinescuom, čiji se veleposlanički mandat nakon pet godina bliži kraju. Dinescu je u Hrvatsku stigao 2010. godine i kaže da je napredak Hrvatske u tih pet godina vidljiv, ali i da bi se trebali napraviti veći napori kada je u pitanju izlazak Hrvatske iz gospodarske krize. Jedna od tema o kojoj smo željeli razgovarati s veleposlanikom Dinescuom je i pitanje lustracije koje je posljednjih tjedana u Hrvatskoj vrlo aktualno. Rumunjska je dva puta donosila zakon o lustraciji, ali veleposlanik Dinescu o tom pitanju nije želio govoriti jer smatra da je 25 godina nakon pada komunizma prekasno govoriti o lustraciji te da bi se države trebale okrenuti budućnosti i zajedničkoj gospodarskoj suradnji.

NACIONAL: Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis posjetio je prije desetak dana Hrvatsku. Koje su bile glavne teme razgovora s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Milanovićem?

Posjet predsjednika Iohannisa bio je uspješan i vrlo produktivan jer se predsjednik u manje od 24 sata susreo s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, premijerom Milanovićem i predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Razgovarali su o cijelom nizu bilateralnih tema i ekonomskoj suradnji između naše dvije države. Naglasak razgovora bio je na europskim i regionalnim pitanjima te se tražio način kako bi se bilateralnom suradnjom pružila podrška državama zapadnog Balkana i istočne Europe u njihovim željama da postanu članice EU-a.

NACIONAL: Imaju li Hrvatska i Rumunjska nekih otvorenih političkih pitanja?

Rumunjska i Hrvatska su prirodni partneri unutar EU-a i u ovom dijelu Europe. Dvije države njeguju dobre bilateralne odnose i dinamičan politički i diplomatski dijalog na najvišoj razini između predsjednika država i vlada, ali i stalni dijalog između parlamentarnih skupina. U posljednjih nekoliko godina znatno se poboljšala i suradnja unutar pojedinih sektora kao što su transport, obrazovanje, pravosuđe i europski fondovi. Ta intenzivna suradnja na ovim područjima rezultat je novog pristupa dviju država, kojim želimo poboljšati našu bilateralnu suradnju na različitim područjima u kojima naše države imaju slične interese. Takvom suradnjom želimo zajednički promovirati naše ciljeve i želje unutar EU-a jer jedino tako možemo uspjeti na tom tržištu. Važno je naglasiti da Rumunjska i Hrvatska nemaju otvorenih bilateralnih pitanja, što predstavlja odličan temelj za širenje ekonomske, komercijalne i investicijske suradnje. Zbog toga je jedan od najvećih izazova nas diplomata u Zagrebu i Bukureštu da ekonomsku suradnju Hrvatske i Rumunjske dovedemo na razinu na kakvoj su trenutno politički odnosi između naše dvije države.

NACIONAL: Prošlo je nešto više od osam godina otkako se Rumunjska pridružila Europskoj uniji, dok Hrvatska ovog tjedna obilježava dvije godine članstva. Kakva su Rumunjska iskustva s članstvom i jesu li rumunjski građani, poput hrvatskih, razočarani EU-om?

Pridruženje Uniji 2007. bio je, zajedno s članstvom u NATO savezu, glavni politički cilj rumunjske države od nakon pada komunizma 1989. Pozitivni efekti članstva vrlo brzo su se vidjeli u nekoliko segmenata društva, prije svega u brzoj modernizaciji državne administracije i ekonomskom prosperitetu. Proces pristupanja Uniji događao se paralelno s političkom i ekonomskom modernizacijom države, što je dovelo do stabilnosti državnih institucija i demokratizacije društva, a onda i do veće razine poštivanja ljudskih prava i prava manjina te razvoja tržišne ekonomije. Rezultat svega toga je da nakon osam godina podrška članstvu Rumunjske u Uniji stalno raste i velika većina rumunjskih građana te poduzetnika smatra da je pridruženje 2007. bio jedini put koji je omogućio sigurnu budućnost zemlje. Članstvo je imalo direktan utjecaj na život svakog stanovnika Rumunjske koji su shvatili da je sloboda kretanja ljudi, kapitala i roba unutar tržišta EU-a kao i stimulacija stranih investicija i pozitivno okruženje za razvoj poduzetništva veliki dobitak članstva.

NACIONAL: Prošloga tjedna predstavnici rumunjske luke Constanze bili su u Vukovaru i potpisali ugovor o suradnji s Lukom Vukovar. Je li to naznaka bolje ekonomske suradnje između Hrvatske i Rumunjske i primjer kako bi se ta suradnja trebala razvijati?

Potpuno ste u pravu. Imao sam čast biti u Vukovaru i prisustvovati potpisivanju partnerskog sporazuma između ove dvije luke. Ovo jest primjer dobre bilateralne suradnje Hrvatske i Rumunjske, ali je i primjer kako se dobro može iskoristiti Strategija EU za dunavsku regiju za razvoj dva grada na toj rijeci. Upravo se o ovakvoj suradnji razgovaralo na sastanku predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Iohannisa u Zagrebu.

NACIONAL: Svjedoci smo velikih promjena unutar EU-a. Kako vidite njenu budućnost, ali i uloge koje će Hrvatska i Rumunjska imati u tome?

Rumunjska i Hrvatska kao članice Unije moraju zajedno raditi kako bi definirali i promovirali zajedničke odgovore na probleme o kojima se trenutno razgovara na razini EU-a. Ona treba ostati ujedinjena i jaka i to je jedini način za prosperitet svake države članice. Zajedničko članstvo u EU-u i NATO-u, kao i naše regionalne veze i slični interesi u regiji su prilike za aktivnu suradnju između naših država u trenutnom kontekstu europskih odnosa. Rumunjska i Hrvatska mogu pomoći u širenju Unije i to prije svega kroz suradnju na zapadnom Balkanu i u dunavskoj regiji jer dijelimo istu viziju o transformaciji zapadnog Balkana u sigurno i politički predvidivo područje. Želja nam je i da obje države promiču zajedničke projekte u sklopu Istočnog partnerstva i to posebno kroz podršku europskih integracija Republike Moldavije.

NACIONAL: Korupcija je jedan od najvećih problema kako Hrvatske tako i Rumunjske, ali u nekoliko posljednjih mjeseci iz vaše zemlje stižu vijesti o ubrzanoj borbi protiv korupcije.

Rumunjska ima veliko iskustvo u borbi protiv korupcije i naše pravosuđe ima veliki uspjeh u toj borbi, što su priznali i Europska komisija i druge zemlje članice. Očekujem da će se borba nastaviti i u budućnosti, posebno zato što je u pripremi novi, moderniji pravni okvir za tu borbu. U Rumunjskoj postoji snažno opredjeljenje vlasti da se, usprkos uspjehu u borbi protiv korupcije, i dalje inzistira na reformama pravosudnih tijela te da se tako održi pozitivan rezultat u borbi protiv korupcije. Kako bi u tome uspjeli uspostavljeno je nekoliko tijela koje su odigrale ključnu ulogu u borbi protiv korupcije, i to prije svega protiv korupcije u najvišim dijelovima vlasti. Iako su rezultati odlični, vlasti u Rumunjskoj tu ne žele stati pa je uz Nacionalnu antikorupcijsku strategiju nedavno usvojena i Strategija za razvoj sudstva za razdoblje od 2015. do 2020., čiji je cilj daljnje jačanje uloge pravosuđa i osiguravanje veće samostalnosti sudstva u borbi protiv korupcije.

RUMUNJSKI AMBASADOR NIJE HTIO GOVORITI O LUSTRACIJI, O KOJOJ SU SE U RUMUNJSKOJ DVA PUTA DONOSILI ZAKONI, ZATO JER SMATRA DA JE KASNO GOVORITI O TOM PITANJU, TE DA SE TREBA OKRENUTI BUDUĆNOSTI FOTO: Josip Regović
RUMUNJSKI AMBASADOR NIJE HTIO GOVORITI O LUSTRACIJI, O KOJOJ SU SE U RUMUNJSKOJ DVA PUTA DONOSILI ZAKONI, ZATO JER SMATRA DA JE KASNO GOVORITI O TOM PITANJU, TE DA SE TREBA OKRENUTI BUDUĆNOSTI
FOTO: Josip Regović

NACIONAL: Hrvatska se još uvijek nalazi u teškoj gospodarskoj situaciji, kakva je situacija u Rumunjskoj?

Naša ekonomija se u ovom trenutku nalazi u razdoblju konsolidacije pozitivnih trendova, nakon četiri godine neprekidnog gospodarskog rasta. Međutim, prije nego što smo došli u ovu pozitivnu situaciju, morali smo proći tri godine teških mjera štednje koje su sadržavale smanjenu proizvodnju, manje investicija, smanjenje plaća i mirovina te na kraju i neke strukturne reforme. U posljednjem razdoblju oporavak industrijske proizvodnje, poljoprivrede i rast potrošnje doveo je do kontinuiranog gospodarskog rasta. Na Rumunjsku se danas gleda kao na faktor gospodarske stabilnosti u regiji i zbog toga što su nam međunarodne financijske institucije i agencije koje određuju kreditni rejting predvidjele pozitivne trendove u sljedećih nekoliko godina. U brojkama to znači da je Rumunjska u 2013. zabilježila rast BDP-a od 3,4 posto, 2,8 posto u 2014., a za ovu godinu predviđa se rast između 2,8 i 3,3 posto. Jedan od pokazatelja gospodarskog rasta je i stalan pad nezaposlenosti, pa je tako stopa nezaposlenosti 2013. iznosila 7,1 posto, dok bi na kraju ove godine trebala biti oko 6,6 posto. Sve to pokazuje da je Rumunjska uspješno izašla iz gospodarske krize i da članstvo koristi našoj ekonomiji.

NACIONAL: Rumunjska graniči s Ukrajinom i zato vjerojatno pažljivo promatra događaje u toj državi. Kako rat u Ukrajini utječe na Rumunjsku i kakav je stav vaše zemlje o ulozi Rusije u tom sukobu?

Vojni sukobi u Ukrajini nisu direktno utjecali na Rumunjsku, ali ovakva nestabilnost u nama susjednoj državi predstavlja popriličnu neizvjesnost. Rumunjski je stav da ilegalna aneksija Krima te sudjelovanje i poticanje na vojne sukobe u istočnoj Ukrajini koje je inicirala Rusija ima mnogostruke posljedice. Između ostalog, ovaj sukob mijenja stratešku ravnotežu na Crnom moru i predstavlja opasni presedan u međunarodnom pravu, a istovremeno i ugrožava politički dijalog Rusije s NATO-om i Unijom. U takvim okolnostima, jedna od dugoročnih posljedica je drastičan pad povjerenja u Europi. Efektivni dijalog s Rusijom u ovim okolnostima nije isključen, ali ponovno otvaranje razgovora s tom državom mora biti temeljeno na poštivanju međunarodnog prava i mora postojati volja Moskve da ispuni obveze i da ostvari prave, konkretne korake kako bi se zaustavili sukobi u istočnoj Ukrajini.

NACIONAL: Jesu li sankcije protiv Rusije ispunile svoju svrhu i kada možemo očekivati njihovo ukidanje?

Sankcije nisu instrument samostalne politike protiv Rusije. Za Europsku uniju restriktivne mjere su samo dio šireg pristupa prema situaciji u Ukrajini. Režim sankcija Unije protiv Rusije ostat će na snazi, ako Moskva ne pokaže volju za poštivanje dogovora iz Minska.

NACIONAL: Sukob u Ukrajini u posljednje je vrijeme pao u drugi plan zbog sve većeg problema koje EU ima s valom izbjeglica iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Kakva je situacija u Rumunjskoj i kako komentirate najavu Mađarske da će podići zid na granici sa Srbijom?

Problem migranata sigurno će još neko vrijeme biti jedna od glavnih tema o kojima će se voditi razgovori na europskom nivou i to prije svega zbog ekonomskih, društvenih i političkih implikacija na području cijele Unije. U ovom kontekstu Rumunjska je dala podršku za zajednički pristup svih zemalja Unije koji se temelji na solidarnosti i podjeli odgovornosti, dok se istovremeno puna pozornost posvećuje i unutarnjim i vanjskim dimenzijama ovog problema kako bi se uspješno riješili uzroci ovog fenomena.

Po rumunjskom stajalištu, važno je identificirati izbalansirano rješenje koje se temelji na solidarnosti i zajedničkoj odgovornosti s jedne strane, dok bi se s druge strane trebalo voditi računa o ekonomskim i društvenim okolnostima u svakoj pojedinoj državi članici Unije. Također je potrebno uzeti u obzir i ukupan doprinos država članica na zajedničkom naporu Unije u rješavanju migracijskih izazova, uključujući i aktivnosti s relevantnim europskim agencijama u ovom području, gdje Rumunjska ima značajan doprinos. Kada je riječ o najavi mađarske vlade da će postaviti ogradu na granici sa Srbijom, nažalost nisam u poziciji u kojoj mogu komentirati odluke vlade druge zemlje članice Unije.

Komentiraj

FOTO:Josip Regović
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.