Vrhovni američki sud, u kojem su većina konzervativni suci, u utorak je s naklonošću razmatrao zahtjev predsjednika Donalda Trumpa za ukidanje programa DACA kojim se od 2012. od deportacije štiti oko 700.000 mladih ljudi koji su u zemlju ušli ilegalno, prenose agencije.

Program DACA (što je kratica za Postupak odgode deportacije za imigrante koji su u zemlju ušli kao djeca, Deferred Action for Childhood Arrivals) donio je 2012. demokratski predsjednik Barack Obama radi zaštite od deportacije 660.000 mladih, uglavnom iz hispanske Amerike, koji su u Sjedinjene Države ušli ilegalno kao djeca, ali su se školovali u SAD-u i dobili radne dozvole koje se mogu obnavljati, ali ne i državljanstvo.

Vrhovni sud počeo je razmatrati žalbe Trumpove administracije na odluke nižih sudova iz Kalifornije, New Yorka te okruga Columbije koji su osporili Trumpov zahtjev za ukidanjem DACA-e.

U devetočlanom Vrhovnom sudu četiri su liberalna suca, a pet konzervativnih od kojih je dvojicu, a to su Neil Gorscuh i Brett Kavanaugh, imenovao predsjednik Trump.

Nekoliko konzervativnih sudaca smatra da niži sudovi nemaju pravo osporavati odluke Trumpove administracije, piše agencija Reuters.

Niži sudovi presudili su da je Trumpov zahtjev za ukidanjem DACA-e “samovoljan i ćudljiv” i krši američki Administrativni zakon o proceduri.

Čak ako Vrhovni sud i odluči da sudovi mogu osporiti Trumpovu odluku, konzervativni suci Vrhovnog suda ocijenili su da je administracija razumno obrazložila svoj zahtjev za ukidanjem DACA-e.

Obrazloženje se uglavnom temelji na zaključku bivšeg glavnog državnog odvjetnika Jeffa Sessiona da je program nezakonit. Trumpova administracija tvrdi da je Obama donošenjem programa DACA-e prekoračio svoje ustavne ovlasti jer je mimoišao Kongres.

Trump je stavio u samo središte svog mandata tvrdu migracijsku politiku, suzbijanje ilegalnog useljavanja u SAD i obećao je izgraditi zid duž američko-meksičke granice.

Vrhovni sud mora odlučiti jesu li vladini dužnosnici pružili valjane razloge za svoju odluku o ukidanju DACA-e.

Pred zgradom Vrhovnog suda okupilo se nekoliko stotina pristaša DACA-e, a među njima i Anel Medina, 28-godišnja medicinska sestra iz Philadelphije koja je rekla da joj je DACA promijenio život jer je uspjela završiti medicinsku školu i dobiti posao, a u SAD je ilegalno došla s majkom kao petogodišnja djevojčica.

Dogovorit ćemo se s demokratima

Trump je slao oprečne poruke o  “sanjarima”, kako nazivaju te mlade ljude prema kratici za zakon Razvoj, pomoć i obrazovanje za maloljetne strance što na engleskom znači “san” (DREAM, Development, Relief and Education for Alien Minors). No kako taj zakon kojim bi se tim mladim ljudima jamčio legalan status nikada nije izglasan u Kongresu podijeljenom između demokrata i republikanaca, Obama je donio program DACA da zaštiti Dreamerse.  Ti su mladi odgojeni i obrazovani u SAD-u i odrastali su kao Amerikanci te često ne znaju mnogo o zemljama svog podrijetla, rekao je Obama.

Trump je 2017. kazao da “jako voli” sanjare čak i ako pokušava okončati program zaštite, ali je uoči ročišta na Vrhovnom sudu poslao oštriju poruku.

“Mnogi od tih u DACA-i nisu više mladi i daleko su od ‘anđela’. Neki od njih su vrlo tvrdi, okorjeli kriminalci”, napisao je na Twitteru.

Ranije je Tump pozvao Kongres da “donese odgovornu reformu migracijskog zakona”, ali nikada nije predložio zakon koji bi zamijenio DACA-u.

Vrhovni sud svoju odluku neće donijeti prije 2020., a tada će predsjednička kampanja biti u punom jeku. Ako sud presudi u korist Trumpa, mladi ilegalci neće biti odmah prognani, ali će im se oduzeti privremene dozvole i time će ih snaći sve komplikacije koje takav status donosi, piše agencija France presse.

Ako “Vrhovni sud podrži zahtjev” administracije o ukidanju DACA-e, tada “ćemo se dogovoriti s demokratima da ti ljudi ostanu”, rekao je Trump bez drugih pojedinosti.