Najveći dio sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, za koji su se premijer Andrej Plenković i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nedavno pohvalili kako su uspjeli i prije isteka roka potrošiti svih 1,1 milijardu eura, potrošen je za obnovu prometnica, a u Vladi je zadnjih mjeseci vladala panika jer su ministri Vili Beroš i Radovan Fuchs, kao i Nina Obuljen Koržinek, od kojih se najviše očekivalo – debelo podbacili. Čak tri visoka izvora bliska Vladi i vrhu HDZ-a potvrdila su za Nacional da je Vlada podbacila u ugovaranju obnove bolnica, škola, fakulteta, vrtića i muzeja, a čak i za one zgrade za koje su uspjeli alocirati sredstva, uspjeli su povući samo od 20 do 30 posto sredstava, dok će sav preostali iznos morati platiti Vlada iz državnog proračuna. Za to će po svemu sudeći biti potreban i rebalans proračuna u visini najmanje pola milijarde eura i podizanje kredita.

Zato se, kako sredstva ne bi propala, a Vlada se ne bi našla pod kritikama javnosti i oporbe, pribjeglo spasonosnom rješenju u zadnji čas pa se umjesto za obnovu zgrada, krenulo s obnovom cesta, a značajan dio sredstava iskorišten je za obnovu Zagrebačke obilaznice i dijela autoputa od Rugvice prema Ivanić Gradu.

Ništa u tome nema nezakonito niti bi bilo sporno osim činjenice da se i Vlada i ministar Branko Bačić naveliko hvale velikim uspjehom s iskorištavanjem sredstava, a zapravo manipuliraju podacima i brojkama te su izbjegli javnost precizno informirati o tome na što su potrošena sredstva, a isto su pokušali učiniti i odgovorom na upit Nacionala u kojem su apsolutno sve ključne podatke zatajili.

Izvori bliski Vladi i vrhu HDZ-a ispričali su kako se zapravo iznos od 1,1 milijardu kuna trebao raspodijeliti po ministarstvima pa je tako Ministarstvo zdravstva trebalo povući sredstva za obnovu bolnica, Ministarstvo znanosti i obrazovanja za obnovu škola, fakulteta i vrtića, Ministarstvo kulture za obnovu zaštićenih kulturnih dobara kao što su muzeji, javne zgrade i crkve te da se najviše očekivalo upravo od ta tri ministarstva. Osim njih, u obnovi su trebala sudjelovati i Ministarstvo infrastrukture, prometa i veza za obnovu prometnica i mostova, Ministarstvo gospodarstva za obnovu vodne i elektroenergetske infrastrukture te Bačićevo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ali i Grad Zagreb te četiri županije zahvaćene potresom – Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka.

Bačićevom ministarstvu postavili smo konkretna pitanja oko povlačenja sredstava, oni nam ‘pojasnili’ što je Fond solidarnosti: “Ne raspolažemo konačnim podacima”

Izvor blizak Vladi tvrdi da je najveći dio sredstava zapravo trebala potrošiti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

“Nina Obuljen Koržinek obećavala je da će potrošiti čak 500, 600 milijuna eura, koliko je imala u alokaciji, a na kraju je potrošila puno manje, možda oko 300. No i to je puno više no što su potrošili Beroš i Fuchs. Oni su došli jedva do 80, 100 milijuna eura svaki. Nini Obuljen Koržinek je, doduše, bilo nešto lakše nego Berošu i Fuchsu jer se ona barem mogla osloniti na obnove crkvi budući da obnova crkvi ne podliježe javnim natječajima. S druge strane, ravnatelji bolnica i škola, koji su po prirodi i sami inertni, moraju sve raditi preko javnih natječaja. A čim imate javne natječaje, tu je sto komplikacija, žalbi, procedura i sličnih otezanja.”

Budući da se nakon što je Branko Bačić preuzeo funkciju ministra graditeljstva od bivšeg ministra Ivana Paladine, koji je pak naslijedio tada uhićenog Darka Horvata, približavao rok do kojeg su se sredstva mogla prijaviti, Vlada je odlučila da će se povećati udio prometnica u obnovi jer je dokumentacija potrebna za obnovu prometnica ipak puno jednostavnija od dokumentacije potrebne za obnovu jedne bolnice ili škole.

“Bilo je najlakše i najbrže kod Olega Butkovića napraviti projekte za ceste pa je zapravo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture jedno od ministarstava koje je izvuklo cijelu priču da se potroše ti novci. Oni su zapravo stisnuli i potrošili više od planiranog, kako bi se uspjela potrošiti cijela alokacija”, priča izvor blizak Vladi.

Konačni obračun ni u ministarstvima ni u županijama nije još dovršen jer, kako je Nacionalu neformalno objasnila jedna od glasnogovornica iz jedne od četiri županije pogođene potresom, završni obračuni zapravo stižu do zadnjeg dana, to jest do 30. lipnja.

“Zadnjih mjesec dana u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture broj tih faktura odnosno ZNS-ova s terena koje oni moraju sve obraditi i potvrditi je jako narastao i sigurno će do kraja mjeseca sveukupan iznos biti oko 300 milijuna eura. No bilo je bitno da sveukupan iznos dođe do milijardu i sto milijuna, koliko je ukupna alokacija, i svi su odahnuli kad se napokon došlo do tog iznosa”, objašnjava Nacionalov sugovornik.

Međutim, drugi izvor, također blizak Vladi i vrhu HDZ-a, tvrdi da nema govora ni o kakvom podbačaju.

“Nitko nije podbacio kad smo mi došli na milijardu i sto milijuna kuna mjesec dana prije roka. Sve je ugovoreno, sada treba te projekte napraviti i potrošiti novce. Preostali iznosi, koji nisu pokriveni iz Fonda solidarnosti, ići će iz državnog proračuna, što je i logično jer će sada državni proračun morati sve više preuzimati na sebe obveze kako bi se nastavio kontinuitet obnove. No istina je da smo očekivali da će neka ministarstva biti bolja u povlačenju sredstava, ali to je sada posve nevažno, drugi su povukli umjesto njih i nema nikakvih problema”, stava je taj drugi izvor.

No u početku su se, prepričavaju Nacionalovi izvori, dosta svi gubili, a pokazala se i sporost i neorganiziranost unutar pojedinih ministarstava.

Ono što nije moglo biti plaćeno iz Fonda solidarnosti, država će na sebe preuzeti preko Nacionalnog plana oporavka (NPO), a prema procjenama Nacionalovih sugovornika, za to će trebati od 500 do 600 milijuna eura.

“Iz državnog proračuna trebalo bi se osigurati otprilike 500, 600 milijuna eura, koliko bude trebalo. No tu se neće gledati na to ima li ili nema novca u proračunu, to se jednostavno mora napraviti, makar se išlo na neko kreditiranje. Jer obnova još nije gotova, ima još puno posla, ovo je tek prvi korak”, smatra drugi izvor blizak Vladi.

Fond solidarnosti, objašnjavaju Nacionalovi sugovornici, a to je bilo i službeno objašnjenje Vlade, nije ni namijenjen obnovi zgrada.

“Fond solidarnosti namijenjen je za vraćanje stvari u prvobitno stanje odmah nakon potresa i za interventne stvari, poput osiguranja smještaja ljudi nakon potresa i slično. Tu je nama Europa pomogla, a premijer Plenković odigrao je u tome ključnu ulogu”, ističe sugovornik blizak Vladi izvrsno upućen u problematiku europskih fondova.

Zato je, kaže, infrastruktura poput prometnica upravo namijenjena za obnovu iz Fonda solidarnosti i u tome nema ništa sporno. Za sve prometnice koje su obnavljane bile su napravljene studije koje su pokazivale koliko ih je potres oštetio.

Međutim, treći izvor blizak i Vladi, ali i gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću, ističe da je Grad Zagreb zapravo dosta kasnio s projektima te da su zato u suradnji upravo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture odlučili dio sredstava potrošiti na obnovu prometnica i mostova, jer je to bilo najbrže i najlakše.

“Tomašević je bio u problemu i onda je kod njega došao ministar prometa Oleg Butković pa su pozvali dekane prometnog i građevinskog fakulteta koji su svi zajedno dosta pomogli Tomaševiću oko toga da se to sve skupa ubrza. Tako da je zapravo HDZ-ov ministar pomogao i Gradu Zagrebu jer je tu bilo najvažnije da se sredstava potroše, a ne tko je u kojoj stranci. Radili su kao jedan. Mislim da je Grad Zagreb na kraju uspio potrošiti sveukupno između 150 i 180 milijuna. Od tog iznosa obnovljena je i Zagrebačka obilaznica, ali i neki mostovi, obnavljalo se, asfaltiralo i vraćalo u prvobitno stanje”, otkriva taj izvor blizak i Vladi i Tomaševiću.

Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, za obnovu Zagrebačke obilaznice potrošeno je iz Fonda solidarnosti oko 5 milijuna eura. Više od 20 milijuna potrošeno je za obnovu dijela autoputa A3, na dijelu oko zagrebačke Rugvice. S tim da je za obnovu autoputa A3 bilo zaduženo Ministarstvo prometa.

Međutim, više sugovornika bliskih Vladi uputili su i kritike ministru graditeljstva Branku Bačiću. Unatoč njegovom zalaganju i trudu, smatraju da je Bačićevo ministarstvo zapravo najmanje potrošilo sredstva i da se on nije previše “pretrgao”, već da je uglavnom radio po projektima koje je naslijedio još od bivših, često u javnosti kritiziranih ministara Darka Horvata i Ivana Paladine.

“Bačić je potrošio sva sredstva koja su njegovu ministarstvu namijenjena, ali mislim da to sve skupa nije bilo više od 80 milijuna eura. Oni su mudro napravili u startu, sebi su dali najmanje, a drugima su raspodijelili neka rade više. To je još tako napravljeno u vrijeme Horvata i Paladine, ali nije se ni Bačić puno od toga pomaknuo”, tvrdi jedan od izvora bliskih Vladi.

Obnavljaju se najveće bolnice u Zagrebu, poznato koliko su sredstava povukle iz Fonda solidarnosti

Nacionalov sugovornik blizak Vladi i izvrsno upućen u problematiku europskih fondova tvrdi da je većina bolnica i zgrada obnovljena iz Fonda solidarnosti u postotku koji ne prelazi 30 posto te da će ostatak morati platiti država.

“Novac će se potrošiti, ali Vlada je očito gledala gdje mogu na jednom mjestu potrošiti što veće količine novca pa su trošili na ceste. Jer vi i sami vidite da je odjednom krenula potrošnja. To je točno, ali između ostalog zahvaljujući tome što se išlo na te ceste i velike projekte. Što znači da će se bolnice morati obnoviti državnim novcem. Sve zagrebačke bolnice, KBC u Vinogradskoj, Merkur, Rebro, ni jedna nije prešla 30 posto iskorištenosti sredstava iz tog fonda. Samo su crkve uspjele doći do nekih 50 posto iskorištenosti. Sva će se ta razlika morati namiriti iz NPO-a”, tvrdi treći izvor blizak Vladi i vrhu HDZ-a.

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kojem je na čelu ministar Branko Bačić, iako im je Nacional postavio vrlo konkretne upite o tome koliko je potrošeno u kojem segmentu obnove, nisu željeli precizno odgovoriti na pitanja, već su poslali uopćeni odgovor bez ijedne konkretne brojke te su nas umjesto toga uputili da se obratimo svakom pojedinom ministarstvu.

Jedan od izvora bliskih Vladi to je ovako protumačio:

“Kod Bačića su definitivno objedinjene sve brojke, on zna podatke za svako pojedino ministarstvo jer je Ministarstvo graditeljstva zapravo kontrolno odnosno koordinacijsko tijelo, a i sami su korisnici dijela sredstava. Ali očito ne želi da javnost analizira strukturu potrošnje iz Fonda solidarnosti.”

Iz Bačićevog ministarstva najprije su uopćeno pojasnili:

“Financijski doprinos iz FSEU dodjeljuje se u obliku bespovratnih financijskih sredstava i ograničen je na neosiguranu štetu te se iz njega ne nadoknađuju privatni gubici. Republici Hrvatskoj je nakon razornog potresa od 22. ožujka 2020. koji je pogodio područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije iz FSEU dodijeljeno 683.740.523,00 eura, dok je nakon serije potresa koji su počevši od 28. prosinca 2020. pogodili šire područje Sisačko-moslavačke županije dodijeljeno 319.192.359,00 eura. Nastavno na pitanja vezana uz postotak obnove iz FSEU pojedinih projekata, trenutno ne raspolažemo konačnim podatcima budući da i dalje traje provjera sve dostavljene dokumentacije te se isplate iz FSEU nastavljaju i nakon 30. lipnja 2023. godine. Konačni podatci imat će se kroz par mjeseci kada se cjelokupan proces kontrole izvrši.”

Evo koliko je Krapinsko-zagorska županija potrošila iz Fonda solidarnosti

Ponovili su kako FSEU pokriva samo javne rashode država članica te izgradnja i obnova privatnih kuća financiranjem iz toga nisu moguće.

“Ono što se omogućuje iz FSEU je pružanje privremenog smještaja potrebitog stanovništva, te su za navedenu operaciju raspisana tri javna poziva (dva za potres iz ožujka 2020. godine te jedan za potrese iz prosinca 2020. godine) od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao provedbenog tijela. U okviru navedene operacije prihvatljivo je financiranje najamnina za zbrinjavanje pogođenog stanovništva, kupnja ili najam privremenih građevina za smještaj, troškovi prehrane, održavanja smještajnog kapaciteta, režijski troškovi i slično te je ukupno ugovoren 31 projekt u vrijednosti 53 milijuna eura iz FSEU”, otkrili su iz Službe za odnose s javnošću i koordiniranje jedinu konkretnu brojku o potrošenim iznosima.

Nacional im je zato postavio dodatna pitanja o tome koliko je njihovo ministarstvo alociralo sredstava i koliko je ministar Branko Bačić ugovorio projekata u odnosu na stanje koje je zatekao nakon bivšeg ministra Ivana Paladina.

“Do 31. prosinca 2022. bilo je utrošeno 370 milijuna eura iz FSEU-a te je u proteklih 5 mjeseci utrošeno, zaključno s 26. lipnja 2023., dodatnih 917 milijuna eura”, odgovorili su iz Ministarstva.

Nacional je poslao upite i pojedinim ministarstvima i županijama korisnicima sredstava iz Fonda solidarnosti.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za Nacional su potvrdili da su sklopili 53 ugovora ukupne vrijednosti 242 milijuna eura. Kad je riječ o prometnicama, precizirali su, projekti financirani sredstvima iz Fonda solidarnosti obuhvaćaju sanaciju 962,74 kilometara cesta svih kategorija, od autocesta, državnih i županijskih cesta do lokalnih i nerazvrstanih cesta, sanacija 104 klizišta i 101 mosta.

“Financiranje projekata sredstvima iz Fonda solidarnosti provodi se putem Ugovora i Odluka o financiranju te Vaučera. Na temelju Poziva koje je objavilo Ministarstvo sklopljena su 53 Ugovora ukupne vrijednosti 242.316.092,73 eura, a zaključno sa svibnjem 2023. potraživana su sredstva u iznosu od 163.679.403,85 eura koja će biti isplaćena korisnicima po odobrenju. Korisnicima su sredstva dodjeljivana i putem Vaučera, u ukupnom iznosu 62.605.337,03 eura, od čega je do danas potraživano 24.395.000,79 eura. Navedeni podaci su aktualni za dosadašnje razdoblje provedbe. Potrebno je naglasiti kako je proces obnove i sanacije prometne infrastrukture oštećene u potresima i dalje u tijeku, uključujući i postupke dodjele i odobravanja financijskih potraživanja te će s obzirom na navedeno konačno stanje ugovorenosti i iskorištenosti sredstava biti poznato tek u narednom razdoblju”, odgovorili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Na pitanje koliko je iz Fonda solidarnosti plaćena obnova Zagrebačke obilaznice te koliki postotak financiranja je u tom projektu ostvaren, odgovorili su sljedeće:

“Obnova zagrebačke obilaznice obuhvaća obnovu kolničke konstrukcije i zaštitne odbojne ograde. Bespovratna sredstva Fonda solidarnosti za Zagrebačku obilaznicu iznose 4.428.368,30 eura. Ugovor s izvođačem za ovu dionicu iznosi 5.873.682,46 eura, čime je ostvareni postotak financiranja 75,39%.”

Za obnovu dijela autoputa Zagreb – Slavonski Brod (na području od Rugvice do Kutine) naveli su da taj projekt obuhvaća obnovu kolničke konstrukcije i zaštitne odbojne ograde te da bespovratna sredstva Fonda solidarnosti za obnovu na dijelu autoceste Bregana – Zagreb – Lipovac iznose 27.330.372,82 eura.

“Ugovor s izvođačima za ovu dionicu iznosi 30.252.059,26 eura, čime je ostvareni postotak financiranja 90,34 %”, pojasnili su. Za te je poslove bila angažirana tvrtka Strabag, a s njima je ugovoren iznos od oko 39 milijuna eura ukupnih poslova na obnovi.

Najviše za obnovu cesta potrošili su i u Zagrebačkoj županiji.

“Na području Zagrebačke županije iz Fonda solidarnosti najvećim dijelom financira se sanacija prometne infrastrukture oštećene potresom za koju su sredstva osigurale Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije (ŽUC) u iznosu od 81 milijun eura i Zagrebačka županija u iznosu od 4 milijuna eura. Konkretno, ŽUC je osigurao 81 milijun eura za sanaciju cestovne infrastrukture županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije, točnije 35 cestovnih klizišta, 70 mostova i propusta i 113 dionica županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine oko 300 kilometara. Prvotnim je prijedlogom bila predviđena sanacija u vrijednosti 74 milijuna eura. Zaključno s 26.06.2023. ŽUC Zagrebačke županije je potraživao gotovo 64 milijuna eura što iznosi oko 80% dodijeljenih sredstava (od ukupno 81 milijun eura). Zagrebačka županija iz Fonda solidarnosti EU osigurala je 4 milijuna eura za sanaciju 47 klizišta, od čega je do sada utrošeno 1,8 milijuna eura odnosno 45 posto. Zaključno s 30. 6. 2023. potraživat će se dodatna sredstava s obzirom na troškove radova koji će biti izvedeni do kraja lipnja. Sanacija prometne infrastrukture do ovog trenutka financirana je isključivo sredstvima Fonda solidarnosti EU. Osim za sanaciju cestovne infrastrukture, iz Fonda solidarnosti EU Zagrebačka županija osigurala je sredstva za obnovu 10 škola kojima je osnivač, a koje su oštećene u ‘zagrebačkom’potresu. Ukupno potraživanje za obnovu iznosilo je 300 tisuća eura, a po provedbi svih potrebnih procedura utvrđenih Pravilima za provedbu Fonda solidarnosti Europske unije te po odobravanju ZNS-ova (zahtjeva za nadoknadom sredstava) krajnjim korisnicima, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je na zahtjev za prijenos sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije na račun Zagrebačke županije dana 23. lipnja 2022. godine doznačilo sredstva u iznosu od 290,5 tisuća eura. Također, sredstava su osigurana i za obnovu škola nakon ’petrinjskog’ potresa. Konkretno, riječ je o devet školskih objekata ukupne vrijednosti gotovo 400 tisuća eura. Do sada je na račun Zagrebačke županije uplaćeno 330 tisuća eura, a ostatak se očekuje kroz par dana”, odgovorili su iz Ureda župana Stjepana Kožića.

Evo koliko je Grad Zagreb sredstava povukao iz Fonda solidarnosti, a koliko će utrošiti iz ostalih izvora financiranja

Iz Ministarstva zdravstva poručili su da se zahvaljujući pomoći Vlade i europskih fondova provodi povijesna protupotresna obnova zdravstvenog sustava, koja je daleko kompleksnija od obične obnove.

“Za cjelokupnu obnovu nakon potresa, Vlada je osigurala milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti, milijardu i 200 milijuna eura iz NPOO-a, što će se dopuniti sredstvima iz državnog proračuna od oko milijardu eura. Sve što je započeto i oslonjeno na Fond solidarnosti bit će i dovršeno. Preostali dio konstrukcijske obnove financirat će se iz državnog proračuna, a cjelovita obnova financirat će se iz NPOO-a. Ministarstvo zdravstva sklopilo je ukupno 96 Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava koji se financiraju iz Fonda solidarnosti EU u iznosu 284,2 milijuna eura. Do danas je ukupno potraživano 102,9 milijuna eura, uz napomenu da se zahtjevi za nadoknadom sredstava mogu zaprimati tijekom narednih mjeseci za troškove koji su nastali do 30. lipnja 2023.”, pojasnili su.

Također, ističu da se za projekte obnove nakon potresa u području zdravstvene infrastrukture, od ukupno ugovorenih bespovratnih sredstava, 46% odnosi na financiranje iz Fonda solidarnosti EU, a ostatak iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO).

“Projekti koji do 30. lipnja 2023. godine ne utroše sredstva dodijeljena iz Fonda solidarnosti EU dovršit će se financiranjem iz državnoga proračuna za razliku do visine neutrošenih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, te nastavljaju daljnje financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO)”, kažu iz Ministarstva zdravstva.

Precizirali su i koliko su sredstava iskoristile pojedine zagrebačke bolnice:

“Konkretno gledajući KBC Zagreb, sklopljeno je 5 Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije ukupne vrijednosti 176,9 milijuna eura, od toga se sukladno ugovoru iznos od 63,2 milijuna eura financira iz Fonda solidarnosti EU, a iznos od 113,7 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Kao i u svakom projektu koji se naslanja na Fond solidarnosti, sredstva koja se ne utroše u cijelosti do 30. lipnja 2023. godine nastavljaju se uz financiranje iz državnoga proračuna, za razliku do visine neutrošenih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, uz nastavak financiranja iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO).

Vezano za KBC Sestre Milosrdnice, sklopljeno je 10 Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije ukupne vrijednosti 148,4 milijuna eura, od toga sukladno sklopljenim ugovorima iznos od 79,6 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti EU, iznos od 58,9 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 9,9 milijuna eura iz državnog proračuna.”

Iz Ministarstva kulture i medija pojasnili su da su im prvom Odlukom Vlade RH dodijeljena sredstva za provedbu mjera zaštite kulturne baštine u iznosu od ukupno 165.209.130,00 eura, za potres u ožujku 2020. godine 116.000.000,00 eura i za seriju potresa od 29. prosinca 2020. 49.209.130,00 eura.

“Zbog velikog broja prijava, od strane Nacionalnog koordinacijskog tijela odobreno je ugovaranje 400 % alokacije po zagrebačkom potresu tako da je trenutno u provedbi 155 ugovora u iznosu od 392.693.299,96 eura dok je po petrinjskom potresu odobreno ugovaranje 450% alokacije tako da je u provedbi 139 ugovora u ukupnom iznosu od 248.756.115,88 eura. Podsjećamo da se putem Ministarstva kulture i medija obnavljaju brojne zgrade državne imovine, ali i sve javne zgrade (uredi) i ustanove kulture Grada Zagreba što je prema prvoj odluci bila nadležnost grada Zagreba. Međutim, nakon što smo uočili ozbiljna kašnjenja u pokretanju predradnji i postupaka, putem Ministarstva smo preuzeli obnovu javnih zgrada u Zagrebu (uz izuzetak zdravstva i obrazovanja) i zgrada državne imovine zbog čega je trebalo povećati alokaciju Ministarstvu kulture i medija. Naknadnom odlukom Vlade RH Ministarstvu kulture i medija dodijeljena su sredstva za provedbu mjera zaštite kulturne baštine u iznosu od ukupno 275.000.000,00 eura (za potres u ožujku 2020. godine 215.000.000,00 eura i za seriju potresa od 29. prosinca 2020. godine 60.000.000,00 eura). Sva dodijeljena sredstva su realizirana, njihov iznos je premašen, nastavak financiranja će biti osiguran iz nacionalnih sredstava. Na današnji dan (26. 6. 2023.) ukupna realizacija je 63,73%”, odgovorila je glasnogovornica Renata Margetić Urlić.

Iz Karlovačke županije odgovorili su na upit Nacionala da im je iz Fonda solidarnosti odobreno 13 projekata, ukupno vrijednih 5.244.721,94 eura i da je riječ o projektima obnove i sanacije zgrada u području obrazovanja te projektima sanacije klizišta uzrokovanih potresom.

Nina Obuljen Koržinek u društvu ministara koji su ‘debelo’ podbacili kada su u pitanju sredstva iz Fonda solidarnosti, evo što kažu iz njenog resora

“Svi projekti Karlovačkoj županiji odobreni su u 100 postotnom iznosu. Na području Karlovačke županije, uključujući i ostale prijavitelje (gradove, općine, institucije) iz Fonda solidarnosti odobreno je ukupno oko 47 i pol milijuna eura. Napominjemo kako je u tijeku izdavanje računa od strane izvođača radova, pa ćemo tek nakon 30. lipnja znati koliko je novca iskorišteno”, stoji u odgovoru Martine Kiseljak iz Ureda županice Martine Furdek-Hajdin.

Sisačko-moslavačka županija, kojoj je na čelu župan Ivan Celjak, na zgradama u vlasništvu županije i ustanova kojima su osnivači, kao što su škole, bolnice i domovi zdravlja, imala je procijenjenu štetu u vrijednosti oko 150 milijuna eura te tvrde da su i prije roka završili radove na brojnim gradilištima.

“Sredinom 2022. smo zatvorili čak 50 gradilišta na zgradama javne namjene u nadležnosti županije, a čije usluge koriste deseci tisuća žitelja naše županije. Ukupno će Sisačko-moslavačka županija utrošiti više od 150 milijuna eura na obnovu zgrada javne namjene. Važno je naglasiti da se ne radi samo o vraćanju zgrada u prvobitno stanje, već će objekti koje obnavljamo dobiti elemente energetske obnove, elemente pristupačnosti za osobe smanjene pokretljivosti, elemente zaštite od požara, učinkovitije energente. To znači značajno podizanje kvalitete života naših sugrađana i brojne usluge i sadržaje koje nisu imali prije potresa”, poručuju.

Sisačko-moslavačka županija o obnovi nakon potresa za Nacional: “Zadovoljni smo dinamikom, a ovo je manje poznato javnosti…”