Prometni stručnjak Željko Marušić objašnjava zašto velika količina oborina već godinama stvara Zagrepčanima velike probleme

U samo dva dana Zagreb su pogodila dva snažna nevremena. U noći s petka na subotu palo je 90 litara kiše po četvornome metru, a prema riječima meteorologa ovakva količina oborina u 24 sata vrlo je rijetka pojava koja se dogodi jednom u više od 100 godina. Poplavljen je centar grada, najviše na području Ilice, a poplavljeni su Trnje i Rudeš. Mnoge su prometnice u samo nekoliko minuta postale potoci, a podvožnjaci jezera. Voda je nadirala u podrume, suterene, trgovine i poslovne objekte. Snažno nevrijeme popraćeno tučom veličine lješnjaka pogodilo je Zagreb i u nedjelju navečer, kada su ponovo poplavljeni podrumi, prometnice, bolnički podrum u Klaićevoj, a ovaj puta poplavljen je i podvožnjak u Selskoj.

Meteorolozi upozoravaju kako prema njihovim podacima budućnost donosi još sličnih ekstremnih događaja koji će biti češći i žešći. Stručnjaci s Građevinskog fakulteta upozoravaju kako mješoviti sustav odvodnje u centru grada, u kojem se fekalna i oborinska kanalizacija sijevaju u jedan sustav, nije dobar. Rubni dijelovi grada imaju tzv. razdjelni sustav, posebno oborinski, a posebno fekalni sustav, i to je puno bolje rješenje.

“Dolazak oborinskih voda sa sljemenskih obronaka jedan je od bitnih faktora zagušenja kanalizacijskog sustava. Naravno da projektiranje tog sustava mora biti takvo da se razmišlja o ovakvim epizodama i da se one spriječe. To je poziv i Hrvatskim vodama i zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji da stručno i znanstveno pokušaju što prije realizirati projekt Strategije razvoja vodoopskrbe i odvodnje koji je na papiru”, rekao je za RTL Vladimir Andročec, stručnjak za vodovod i odvodnju s Građevinskog fakulteta.

Zašto se za vrijeme većih oborina zagrebačke ceste pretvaraju u potoke, a podvožnjaci u jezera za ZgNews govori Željko Marušić, prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti.

ZgNews: Koliko su zagrebačke ceste sigurne od poplava?

Dva velika kišna slučaja u proteklom razdoblju jasno su pokazala da zagrebačke ceste ni približno nisu sigurne od poplava. Sustav drenaže izvorno je potkapacitiran, što se posebno vidjelo na glavnoj prometnoj arteriji Ilici. Ona je više puta rekonstruirana, a nijedan put nije se ozbiljnije prionulo rješavanju problema odvodnje slivnih voda. Problem je u rijetko postavljenim šahtovima uz rub, svakih 15-20 metara, čiji mali presjek ni približno nije dovoljan očekivanoj količini slivnih voda. Problem je i u presjeku, odnosno kapacitetu kanalne mreže. Kako je to loše riješeno u cijelom području, od podsljemenskih zona do Save, on se kumulira i nastaje ono što smo svjedočili proteklih dana. Loše održavanje godinama i desetljećima, manjkavo čišćenje, a i posljedice potresa su pogoršali stanje. Posebno su ugroženi podvožnjaci i središnji dio grada u koji se slivaju vode iz sjevernih predjela. No velike poplava samo su jedan dio problema. Loša odvodnja stvara problem nakupljanja vode i pri manje intenzivnim oborinama, kada nastaje problem aquaplaninga, gubitka kontrole vozila, a stalno je prisutan i neugodan problem prskanja pješaka na nogostupu.

ZgNews: Kako to da nadležne gradske službe i poduzeća nisu do sada bili svjesni ovih problema?

Problem nefunkcioniranja gradskih službi i poduzeća širi je problem od ovoga. Primarni je tumor u središnjoj organizaciji, preglomaznoj i neučinkovitoj, pa se novac građana iz najvećeg prireza u državi dovoljno ne ulaže u kapitalnu infrastrukturu, nego u održavanje golemog sustava i ono što javnost kolokvijalno naziva ‘’uhljebljivanje’’. Nadležne gradske službe, da su i bile svjesne problema, a siguran sam da u upravama ima ljudi koji su itekako svjesni problema, ne bi mogli napraviti ništa. Situaciju pogoršavaju klimatske promjene i nastao je lanac negativnih događanja koje su rezultirale stanjem gdje se jedino možemo nadati boljim meteorološkim prilikama i rjeđoj pojavi teških padalina. Građani, poduzetnici i tvrtke koji su desetljećima redovito plaćali za slivne vode s pravom se osjećaju prevarenim. Njihovim namjenskim sredstvima za rješavanje odvoda slivnih voda loše se upravljalo i trošena su nenamjenski. No krivi su i građani koji su sami birali one koji su loše upravljali njihovim sredstvima.

ZgNews: Što sada treba pod hitno napraviti?

Velik je problem što proteklih godina, a i trenutačno u postupku rekonstrukcije površinskih slojeva prometnica u Ilici, a sada na Trgu bana Jelačića nije bilo poboljšanja i rekonstrukcije sustava za odvod slivnih voda. Potrebno je hitno izraditi novu strategiju, pokrenuti je etapno i povezati s aktualnim i predstojećim rekonstrukcijama cestovne infrastrukture. Ali, ponavljam, ništa nije moguće ‘’kozmetičkim’’ mjerama i blagim doradama. Treba prionuti kapitalnim projektima u rješavanju slivnih voda koje trebaju osmisliti naše vodeće stručne ustanove i tijela, prvenstveno Građevinski fakultet. Prometni problemi samo su posljedica, uzrok je građevinski.

ZgNews: Što se može dogoditi ako ne dođe do temeljite sanacije?

Ovakvi će se slučajevi ponavljati, to su pokazala i nedavna dva slučaja. Gradonačelnik se poziva na nadrealne i metafizičke čimbenike, vjerojatno svjestan težine problema nastalog dugogodišnjim zanemarivanjem jer se u dobrim vremenima ‘’krčmio’’ novac na uhljebljivanja i promašene, neprioritetne te financijski napuhane projekte, pa smo potres dočekali s praznom gradskom blagajnom i velikim kreditnim zaduženjem. U situaciji kad nema novca ni za malu pomoć građanima pogođenim potresom ni za sustavno rješavanje ugrožene gradske jezgre, u prvi je plan došao neriješen, predugo zanemarivan problem odvodnje koji se može riješiti samo kapitalnim projektima u koje treba uložiti stotine milijuna kuna. Našli smo se u bezizlaznoj situaciji i jedino možemo pratiti vremensku prognozu i sami se snalaziti. Okrivljivanje ljudi koji su suterenske prostore pretvarali u stambene, da nije žalosno i skandalozno, bilo bi smiješno. Kao da se suterenski prostori ne mogu koristiti za stanovanje. Tome su i najbolje prilagođeni, da se u njima skladišti vrijedna roba, elektronički uređaji, arhiva…

ZgNews: Zašto se podvožnjak u Miramarskoj svaki put napuni vodom i zašto se s noći u petak na subotu vrlo brzo napunio s dva metra vode u najnižem dijelu?

Logično je da se voda nakuplja i stvara umjetno jezero u najnižem području podvožnjaka, gdje su kapaciteti odvodnih kanala i cijelog sustava odvodnje slivnih voda nedostatni da prihvate goleme količine vode koje nastaju i nakupljaju se zbog loše drenaže i znatno potkapacitiranog sustava odvodnje slivnih voda u  Donjem gradu. Možemo samo pratiti meteorološku situaciju jer je situacija ‘’kozmetičkim’’ zahvatima nerješiva, a za nužne kapitalne zahvate u sustav slivnih voda treba vremena i novca.