Vedriš: “Hrvatski rejting je stabilan, ali je na začelju država članica EU-a. Ima prostora za napredovanje”

Autor:

22.02.2023., Zagreb - Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je panel na temu "Godisnjica rata u Ukrajini" u sklopu serijala Hrvatskoga radija "Eurotribina - perspektive i izazovi" koji se emitira iz Kuce Europe u Zagrebu. Mladen Vedris Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sanjin Strukic/PIXSELL

Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus u središnjem Dnevniku HTV-a objasnio je što konkretno za Hrvatsku znači rejting ‘BBB+’. Istaknuo je da se procjenjuje financijska stabilnost, uspješnost ekonomije, ali i ograničenja s kojima se država suočava. Hrvatski rejting je, kaže, trenutačno stabilan i to je dobro, ali ne treba zaboraviti da je među jednom trećinom, zadnjom trećinom rejtinga, država članica EU-a.

Hrvatska ima prostora za napredovanja toga rejtinga, naglasio je.

Govoreći o tome što bi sve trebalo učiniti da se rejting Hrvatske digne za razinu više Vedriš smatra da je, pored dobrih vijesti o tome kakva će biti turistička sezona te korištenje fondova EU-a, ključna zapravo efikasnost ekonomije.

Podsjetio je da se protekla dva desetljeća govori o reformama javne uprave, sudstva, zdravstva, školstva itd. Istaknuo je da će se daljnji rast kreditnog rejtinga moći očekivati tek kada se se učine daljnji koraci u javnim sektorima, koji su potporni stupovi za efikasnost ekonomije i privlačenje investicija.

Hrvatskoj se ove godine predviđa gospodarski rast od oko 1,7% te inflacija od oko 7%. Vedriš je kazao kako se duboko nada da životni standard stanovnika Hrvatske neće pasti stepenicu niže, posebno ako se uspije zaustaviti inflacija te ako se osobne dohotke uspije podići koliko-toliko na neku razinu kupovne moći.

Rastu javne investicije temeljene na povlačnju novca iz europskih fondova. Vedriš napominje da sve investicije koje su dobivene iz europskih sredstava, a koje su usmjerene na infrasturkturu, poboljšanje kvalitete niza javnih objekata, mora biti pretpostavka za privlačenje proizvodnih i servisnih investicija, jer samo te investicije opravdavaju ta ulaganja i samo one mogu svojim prihodom izdržavati te investicije.

– U protivnom, ako napravite te investicije kao da vam je netko poklonio automobil da nešto radite s njim, onda imate trošak, a nemate prihod. Znači, investicije iz fondova moraju direktno kroz infrastrukturu činiti nas atraktivnijim, a indirektno kroz financiranje inovacija, gospodarski rast itd. te stvoriti osnovu da u datom trenutku, ono što se dobivalo kroz fondove pretvori u osnovu za stalni i trajni stabilni rast. Europa nam neće, nakon što je izgradila te investicije slati sredstva i dalje za održavanje, kazao je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.