Uz stotinjak uginulih goveda, bedrenica zabilježena i kod šest osoba. Među njima je i dvoje djece

Autor:

16.07.2022., Osekovo - Prema nesluzbenim podacima do sada je od bedrenice uginulo vise od stotinu krava koje se nakon izbijanja bolesti nalaze na slobodnoj ispasi na pasnjacima Lonjskog polja. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL

Nikola Cutuk/PIXSELL

Nakon što je kod Osekova, na području Parka prirode Lonjsko polje, gdje je stoka na slobodnoj ispaši, pronađeno stotinjak uginulih goveda, ustanovljeno je kako je uzrok uginuća bedrenica, odnosno antraks, a bolest u lakšem obliku zabilježena je i kod šest osoba.

Posljednji, neslužbeni podaci govore kako uginulo najmanje 107 goveda, ali se zaraza, doduše u lakšem obliku, pojavila i kod šest osoba, među kojima i dvoje djece.

Njima je medicinska pomoć pružena u sisačkoj Općoj bolnici, ali stručnjaci kažu kako nema potrebe za hospitalizacijom. Da je riječ o antraksu, potvrdilo je i Ministarstvo poljoprivrede, na temelju uzoraka uzetih s leševa stoke.

Budući da je stoka na slobodnoj ispaši, broj uginulih goveda vjerojatno još nije konačan.

U zajedničkoj koordinaciji Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata provode se daljnje nužne aktivnosti i mjere na području pašnjaka kod Osekova radi sprječavanja širenja i suzbijanja zarazne bolesti, navodi se u priopćenju Ministarstva.

“Zavod za javno zdravstvo je uzeo uzorke kod oboljelih pacijenta, svi su pod terapijom i klinički dobro. Slučaj je pod kontrolom i nema mjesta panici. Ministarstvo poljoprivrede poduzet će sve potrebne radnje vezane za promet stoke i životinjskih proizvoda”, rekao je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Inoslav Brkić.

Dodao je kako se kako se ta zarazna bolest, koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja.

Biljožderi se obično zaraze ingestijom spora u okolišu, ponajprije u kontaminiranom tlu, u kojem spore prežive desetljećima. Tla onečišćena sporama bedrenice kontaminiraju krmiva koja rastu na njima. Voda može biti onečišćena lešinama uginulima od bedrenice ili naplavinama kontaminirana tla. Područja s kontaminiranim tlom nazivaju se bedrenični distrikti. Nakon ingestije spora, osjetljivi biljožderi obično ugibaju unutar 24 sata.

U Hrvatskoj se posljednjih desetljeća bolest javlja sporadično, a u posljednjih 15 godina masovnija pojava bedrenice zabilježena je 2002. kod Jasenovca, 2005. u Ježeviću kod Vrlike, dok je posljednja masovnija pojava bolesti bila u selu Bobovac kod Sunje od kolovoza 2006. do ožujka 2007. Tada je, u Sunji, od kožnog antraksa oboljela i jedna osoba.

Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina, a najčešći i najblaži oblik je kožni antraks. Takav oblik bolesti – koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 posto slučajeva – najčešći je zbog bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti) kad uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.

Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi, a nakon dan-dva se razvije u vezikulu, pa u bezbolni čir promjera jedan do tri centimetra s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat.

OZNAKE: bedrenica, antraks

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.