Vanja Marušić, kao tadašnja ravnateljica Uskoka, planirala je u ljeto 2021. kazneno goniti i službeno optužiti Ivana Turudića, suca Visokog kaznenog suda i aktualnog Vladinog kandidata za glavnog državnog odvjetnika, za zloupotrebu položaja i ovlasti zbog sumnje da se neprimjereno umiješao u kazneni postupak protiv Ivana Inje Bašića kako bi mu se u ranoj fazi tog postupka ukinuo pritvor. Uskok sumnja da je Turudić za taj svoj navodni angažman trebao biti nagrađen, a važan dokaz za te svoje sumnje Vanja Marušić pokušala je dobiti od Josipe Pleslić (nekada Rimac).

Vanja Marušić ponudila je Josipi Pleslić nagodbu i uvjetovala je time što je od nje tražila potvrdu teze Uskoka da je Turudić uz naknadu trebao srediti puštanje Inje Bašića iz pritvora. Vanja Marušić instruirala je Josipu Pleslić da potvrdi kako je to bio glavni razlog što je posjećivala Ivana Turudića i s njime o tome diskutirala. Marušić je rekla Pleslić kako Uskok smatra da je na te sastanke ona odlazila na poticaj Miljenka Bašića, brata Inje Bašića i protagonista afere Vjetroelektrane. Uskok je bio spreman značajno smanjiti duljinu zatvorske kazne koju za nju traži na temelju postupaka koje je protiv nje pokrenuo. Ali je ključni preduvjet za to bio da im ona „isporuči Turudića“.

Otkrio je to Nacionalu upućeni pravosudni izvor, ali to je Nacionalu službeno potvrdila i Josipa Pleslić, koja je o tomu izjavila:

„Točno je da su mi u više navrata nudili takvu nagodbu. Rekla sam im da ne mogu graditi nagodbu na lažnom svjedočenju protiv Turudića. Rekli su mi da im nije važno je li to istina ili ne, ali da je moj iskaz protiv Ivana Turudića ključan uvjet za nagodbu. Zasad neću iznositi više detalja o tijeku tih razgovora.“

Izvor koji o tim zbivanjima ima neposredna saznanja Nacionalu je potvrdio da su dužnosnici Uskoka Josipi Pleslić o mogućoj nagodbi ako svjedoči protiv Turudića prvo više puta slali poruke preko njene tadašnje odvjetnice Lidije Horvat.

Potom su se i neposredno sastajali.

Prvi takav sastanak održan je 30. lipnja 2021. i bila je prisutna i tadašnja ravnateljica Uskoka Vanja Marušić. Josipa Pleslić bila je tada u društvu svoje tadašnje odvjetnice Lidije Horvat.

Ivan Tutudić bio je na meti USKOK-a koji ga htio progoniti jer je navodno za naknadu trebao srediti puštanje Inje Bašića, brata Milenka Bašića iz afere Vjetroelektrane, iz pritvora. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Izvor blizak Josipi Pleslić navodi da su tada na stol ispred njih stavili podeblji spis u žutom fasciklu, a tvrdi i da su na vrhu tog spisa bili transkripti komunikacije koju je Josipa Pleslić vodila s Ivanom Turudićem koji su tijekom proteklog vikenda većim dijelom dospjeli u javnost.

Izvor blizak Josipi Pleslić tvrdi kako je ona stekla dojam da su sugovornici iz Uskoka htjeli stvoriti predodžbu da je taj kompletan spis povezan sa spornim Turudićevim aktivnostima, ali isto tako navodi kako ona ne može tvrditi da je taj spis koji su joj stavili na stol doista i bio cijeli povezan s Turudićem. Isti izvor navodi da se razgovor vodio oko toga da Josipa Pleslić potpiše izjavu iz koje bi proizlazilo da je Turudić za naknadu pomogao Inji Bašiću da bude pušten iz pritvora.

„Daj nam to potpiši i slobodna si“, izjavio je tada, prema navodima izvora bliskih Josipi Pleslić, jedan od djelatnika Uskoka prisutan na tom sastanku.

Sukus je to senzacionalnih informacija koje otkrivaju da je Uskok bio izrazito fokusiran na prikupljanje dovoljno čvrstih dokaza kako bi krenuo u kazneni progon Ivana Turudića, tada već suca Visokog kaznenog suda. Sama činjenica da je Uskok bio izuzetno motiviran da se obračuna s Turudićem, tada već nadaleko u domaćoj javnosti poznatim sucem, može pomoći razumjeti i otpore koji unutar te institucije postoje prema ideji da saborska većina upravo Turudića instalira na čelo DORH-a. I to zato što bi im za šefa stigla osoba za koju ozbiljno sumnjaju da je treba kazneno goniti i čijim su se spornim aktivnostima intenzivno bavili.

Naročito jer su se sastanci na temu nagodbe s Josipom Pleslić na bazi izjave koju je trebala dati protiv Turudića, u drugoj polovici 2021. odvijali više puta tijekom nekoliko mjeseci.

Prvi sljedeći održan je 7. srpnja 2021., zatim 14. srpnja 2021., pa 21. srpnja 2021., kada su na sastanku s Josipom Pleslić bili Vjekoslav Tolnaj i Marija Vučko. Zatim se još jedan sastanak na temu moguće nagodbe vodio 1. rujna 2021. Izvor koji o tomu ima neposredna saznanja navodi da tijekom tih sastanaka djelatnici Uskoka nisu pokazivali interes samo za Turudića, nego i za bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, a jednom prilikom i za ministra prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Na koncu, zadnji sastanak na temu moguće nagodbe Josipa Pleslić održala je s djelatnicima Uskoka 29. prosinca 2021., kada je sastanku opet prisustvovala tadašnja ravnateljica Uskoka Vanja Marušić.

Izvor blizak Josipi Pleslić navodi da se na tom sastanku ponovo razgovaralo o mogućnosti da Josipa Pleslić izravno tereti Ivana Turudića. Prema navodima istog izvora, Vanja Marušić tada je izjavila kako je polazna osnova za pregovore to što će Uskok tražiti za Josipu Pleslić četiri godine i četiri mjeseca zatvora, a zatim će pregovarati o smanjenju te kazne ako ona teško optuži Ivana Turudića. Isti izvor navodi kako Josipa Pleslić ni tada nije to pristala učiniti.

U ljeto 2021., dok je bila ravnateljica USKOK-a, Vanja Marušić planirala je kazneno goniti suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića te je ponudila Josipi Pleslić nagodbu ako bi ova teretila Turudića. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Josipa Pleslić nije samo Nacionalu u ponedjeljak službeno potvrdila da joj je Uskok ponudio nagodbu ako lažno optuži Ivana Turudića. Ona je to napisala i u dramatičnom pismu koje je poslala na adrese ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ministra pravosuđa Ivana Malenice i ravnatelja SOA-e Danijela Markića.

U dopisu koji nosi naslov „Zahtjev za zaštitu ljudskih prava“ Josipa Pleslić je, među ostalim, napisala sljedeće: „Komunikacija sa sucem Turudićem koja se objavljuje ovih dana ista je ona koja mi je tako selektirana i povezana predočena od strane USKOK-a još 2021. godine tražeći da lažno teretim suca Turudića u zamjenu za ‘NAGODBU’, što sam odbila. Na moju žalost, danas se isti format (program u kojem je telefon ekstrahiran od strane PNUSKOK-a) pojavljuje u Jutarnjem listu. Kako mi ne preostaje ništa drugo nego se aktivno braniti, dužna sam upozoriti sve nadležne za zlouporabu ovlasti i položaja onih koji su taj sadržaj sačinili. Isto tako, duboko svjesna da u sadržaju oduzetih telefona postoji i kontakt s velikim brojem visoko pozicioniranih dužnosnika o poslovima tijela koja smo predstavljali, ali i politikama koje smo provodili, smatram da se isti debelo koristi u političke obračune i uništavanje ljudi u njihovim profesionalnim i privatnim životima.

Unatoč odgovorima sudaca Županijskog suda u Zagrebu kako su podatci iz istraga nejavni i nedostupni dugim osobama izuzev suda i stranaka u postupku, svjedočimo ‘u nastavcima’ dostavi istražnih podataka svim vrstama medija. Tada te teme više nisu predmet kaznenog postupka, nego postaju javna tema na temelju koje se donose OSUDE i PRESUDE. Pitam se, stoga, čemu uopće pravosudni sustav, odvjetnici, sustavi nacionalne sigurnosti, tijela progona? Imam li i ja ono temeljno ljudsko pravo, pravo na pravedno suđenje? Imam li se pravo braniti? Imam li Ustavom zajamčena ljudska prava? Hoćete li zaustaviti ovu zloupotrebu ovlasti i položaja? Hoćete li zaustaviti objavu nezakonito pribavljenih privatnih sadržaja? Skoro četiri godine upozoravam sustav na kršenje ljudskih prava a sustav šuti!!!!! Valjda moje dijete i moja obitelj imaju neka prava???? U svom privatnom i profesionalnom životu nisam odabrala biti ‘celebrity’ ni ‘influencer’. Odabrala sam služiti domovini i neću dopustiti da se zloupotrebom sustava moj pravosudni postupak pretvori u ‘reality show’!!!!!

Ovim zahtjevom tražim zaštitu svojih ljudskih prava, ali i prava moje obitelji. Ukoliko kao sustav ne želite reagirati i zaštititi me od nezakonitog objavljivanja moje komunikacije te mi omogućiti ravnopravan i pravedan pravosudni postupak, onda budite sigurni da niste nositelji javnih dužnosti koje obnašate nego da ste obični egzekutori u ime Republike Hrvatske. Bez obzira na to što učinili, i dalje ću se grčevito boriti za zaštitu svojih prava koja me pripadaju po Ustavu i zakonima ove države.“

Da je Uskok bio izrazito koncentriran na Turudića, pokazuju još neki detalji, kao što je prisutnost Vanje Marušić i Vjekoslava Tolnaja na pregovorima o nagodbi koja bi pokopala Turudića.

Dužnosnici USKOK-a prvo su više puta Josipi Pleslić preko njene tadašnje odvjetnice Lidije Horvat slali poruke o mogućoj nagodbi ako svjedoči protiv Turudića. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Vanja Marušić naprasno je i ekspresno smijenjena s čelne pozicije u DORH-u nakon što je u javnost koncem travnja 2023. iz osvete plasirana afera s njenim vozačem, i to zato što je kao šefica USKOK-a dopustila da njezin zamjenik, tužitelj Vjekoslav Tolnaj, Uredu europskog tužitelja u Zagrebu dostavi prepisku s WhatsAppa iz mobitela Josipe Rimac u kojoj se spominje AP, nakon čega je on iz Uskoka prešao izravno u Ured europskog tužitelja gdje danas radi.

Vjekoslav Tolnaj, tada zamjenik ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić, vodio je oba spisa povezana s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, prvi povezan s aferom Vjetroelektrane Krš-Pađene i drugi povezan s aferom Pašnjaci i pomaganjem u polaganju državnih ispita.

Poruke koje je Josipa Rimac razmjenjivala s bivšom ministricom Gabrijelom Žalac putem aplikacije WhatsApp, ležale su dvije godine u spisu, a Vjekoslav Tolnaj dostavio ih je Uredu europskog javnog tužitelja, uz znanje i odobrenje Vanje Marušić, po tvrdnjama Nacionalova izvora, u jesen 2020., nakon što se Uskok našao na meti prozivki jer nije našao osnove inkriminacije Gabrijele Žalac u aferi Softver i predmetu koji je prvo dospio njima na stol.

Činjenica da su se njih dvoje pojavljivali na sastancima s Josipom Rimac kako bi pokušali doći do čvrstih dokaza protiv Turudića radi njegova kaznenog progona, pokazuje da se nije radilo o nekom usputnom predmetu kojim se Uskok bavio, nego o za njih važnom projektu. Izvor koji o tomu ima neposredna saznanja navodi da Uskok svoj fokus na Turudiću bazira na više teško inkriminirajućih indicija – da ga je Josipa Pleslić kontaktirala kako bi pokušala pomoći Anna Mariji Radić, da su diskutirali kako DSV pokušati premrežiti pojedincima bliskim Zdravku Mamiću kako bi on lakše prolazio kroz pravne probleme s kojima se suočava te o drugim sličnim temama.

Na stol su stavili podeblji spis u žutom fasciklu, a izvor blizak Josipi Pleslić tvrdi i da su na vrhu tog spisa bili transkripti komunikacije koju je ona vodila s Ivanom Turudićem

Izvor blizak Josipi Pleslić ovako je opisao kako je ona tada reagirala na ponudu da tereti Turudića:

„Josipa zna da nije istina da je Turudić na bilo koji način pomogao Inji Bašiću. Štoviše, bilo je upravo suprotno. Do Turudića su u ime Inje Bašića pokušali doći s raznih strana, ali on je otklonio bilo kakvu mogućnost da intervenira. Ona nije htjela rješenje svojih problema bazirati na konstrukcijama. Nije joj jasno zašto Uskok nije krenuo u službenu istragu protiv Turudića ako je već toliko insistirao na tomu da ga ona lažno tereti. Pa već bi to bilo dovoljno da njegova sudačka pozicija na Visokom kaznenom sudu postane neodrživa. Nije valjda da ništa drugo opipljivo nije postojalo osim poruka koje su njih dvoje razmjenjivali i koje su također izvučene iz konteksta, što je sada prigodno izvučeno iz spisa i plasirano u javnost kako bi se naštetilo Turudiću i kako bi se stvorio dojam da je Josipa Pleslić nešto krivo učinila i prije nego što joj je započelo suđenje. Pa kako ona nakon ovoga može imati pravično suđenje?“

Nacional je prve detalje o mogućoj nagodbi Josipe Pleslić uz uvjet da tereti Turudića objavio još 12. siječnja, kada je otkrio kako je 14. prosinca 2023. Ivan Turudić prešutio da je zatražio od predsjednika Visokog kaznenog suda Željka Horvatovića da ga izuzme iz odlučivanja o žalbi koju je Josipa Pleslić uložila protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, a kojom želi pobiti odluku optužnog vijeća koje je u listopadu prošle godine odbilo zahtjev njene obrane da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje neki dokazi u aferi Vjetroelektrane.

Izvor koji je tada Nacionalu na uvid dostavio Turudićev zahtjev za izuzeće od odlučivanja o žalbi Josipe Pleslić, ustvrdio je tom prilikom da se ona kod Ivana Turudića došla zauzeti za Ivana Inju Bašića, brata Milenka Bašića, njenog prijatelja i također protagonista afere Vjetroelektrane.

Ivan Inja Bašić, „kralj limuzina“, u listopadu 2023. priznao je krivnju i nagodio se s Uskokom te je na koncu osuđen na rad za opće dobro. Porazan je to epilog slučaja u kojem je samo optužnica imala 1000, a sam spis broji desetke tisuća stranica, u kojem je Uskok detektirao da su članovi Bašićeve zločinačke grupe nezakonito uvozili luksuzne automobile i oštetili proračun za 496 tisuća eura varanjem na porezu. Bašić je uz to ostao bez sedam automobila i 300 tisuća eura.

Dopis koji nosi naslov ‘Zahtjev za zaštitu ljudskih prava’ Josipa Pleslić poslala je na adrese ravnatelja SOA-e Danijela Markića, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice te je u njemu također iznijela tvrdnje da joj je uskok nudio da lažno tereti Turudića. FOTO: Davorin Visnjic, Emica Elvedji/PIXSELL

Od Bašića je tijekom 2010. automobil kupio i Turudićev prijatelj Zdravko Mamić. Inja Bašić kasnije je dao i dio od 11 milijuna kuna za jamčevinu koju su Zdravko i Zoran Mamić svojedobno predali kako bi izašli iz istražnog zatvora.

Još polovicom siječnja isti izvor tvrdio je za Nacional kako Uskok sumnja da Josipa Pleslić raspolaže detaljnim saznanjima o navodno spornom Turudićevom angažmanu povezanom s tim slučajem. Štoviše, taj izvor tvrdio je da je upravo taj slučaj bio jedan od razloga što Uskok nije postigao nagodbu s Josipom Pleslić. O tomu je taj izvor sredinom siječnja rekao sljedeće:

„Pojedinci u Uskoku smatraju da Josipa Pleslić može osigurati konkretne informacije koje bi dovele do kaznenog progona Ivana Turudića zbog neprimjerenog angažmana u tom slučaju. Ne vjeruju joj da to nije tako i zato se nisu uspjeli dogovoriti o nagodbi. Nisu točne teze da je nagodba propala samo zato što se Josipa Pleslić nije složila s visinom ponuđene zatvorske kazne koju bi morala odslužiti.“

Sada se definitivno pokazuje da se radilo o točnim informacijama, a sve je iznova dospjelo u središte pozornosti nakon što je u javnost dospjela prepiska između Turudića i Josipe Pleslić koja otkriva da on nije govorio istinu o svim okolnostima njihovih susreta i komunikacije.

Iz poruka proizlazi da je Turudić komunicirao s Josipom Pleslić puno više no što bi se to moglo zaključiti iz onoga što je javno govorio te da je njihov odnos u najmanju ruku bio puno intenzivniji i dublji, a tu prisnost najbolje ilustrira to što je Turudić Josipu Rimac (Pleslić) oslovljavao s “Lipa”, a ona njega s “Radosti”.

Izvor blizak Josipi Pleslić navodi da poruke koje su dospjele u javnost nisu dio spisa koji Uskok vodi protiv Josipe Rimac u aferi Vjetroelektrane, nego su bile dostupne tek užem krugu ljudi unutar Uskoka i policije

Izvor blizak Josipi Pleslić navodi da, baš kao što je ona napisala u dopisu upućenom Božinoviću, Malenici i Markiću, spomenute poruke koje su dospjele u javnost nisu dio spisa koji Uskok vodi protiv Josipe Rimac u aferi Vjetroelektrane, nego su bile dostupne tek užem krugu ljudi unutar Uskoka i policije.

Izvor blizak Josipi Pleslić za Nacional je izjavio i sljedeće:

„Sa sadržajem tog spisa višestruko se manipuliralo. Prvo su kao nebitni izdvojeni svi dijelovi njene komunikacije s predstavnicima administracije Andreja Plenkovića, ali su valjda kao bitni za spis ostavljeni njeni razgovori s majkom i kćeri. Pa se sada smišljeno izvlači prepiska između Josipe i Turudića koja također nije u spisu.“

To je dio konteksta u kojem je Josipa Pleslić poslala dramatičan dopis u kojem traži zaštitu svojih ljudskih prava.

Na početku tog dopisa ona je napisala sljedeće:

‘’’Curenje’ sadržaja istrage ili, da budem izravnija, svjesno i ciljano puštanje segmenata istrage pa i onoga što nije predmet istrage, stvara ‘usmjeravajuću’ percepciju javnosti i unaprijed stvoren stav suda o mojoj krivnji i sankcijama koje javnost razdraženo očekuje. U razdoblju od 29. svibnja 2020. godine kada počinju spomenuti postupci pa do danas, izložena sam ‘JAVNOM LINČU’. Moja obrana, od samog početka kada su se u javnosti pojavili transkripti razgovora iz tajnih mjera praćenja, dok sam lišena slobode, onemogućena je u pružanju pravne zaštite meni kao osobi za koju, kao i za svakog drugog građanina, vrijedi presumpcija nevinosti. Kasnije, kako je vrijeme protjecalo pa su se u serijalima objavljivale poruke koje nisu dio istrage, pisanim putem obraćala sam se USKOK-u, DORH-u, Županijskom sudu u Zagrebu tražeći da se iz spisa izdvoje sadržaji komunikacije pribavljeni pretragom mobitela i računala koji su mi oduzeti, a koji nisu povezani s kaznenim djelima koja mi se stavljaju na teret optužnicama budući da su ti sadržaji privatne naravi. Navedeni zahtjevi imali su za cilj da se zaštite moja narušena prava na privatni i obiteljski život, ali i moja temeljna ljudska prava koja su mi povrijeđena ‘suđenjem prije suđenja’. Nažalost, svi moji zahtjevi nisu naišli na razumijevanje, već je intenzitet objavljivanja privatnog sadržaja u javnosti postao sve veći, o čemu posebno svjedočimo posljednjih dana.“

Tijekom sastanaka s Josipom Pleslić djelatnici USKOK-a pokazivali su interes i za najbliže suradnike premijera Plenkovića: bivšeg ministra Tomislava Ćorića, ali i još aktualnog ministra Olega Butkovića. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

Josipa Pleslić naročito je frustrirana i ljuta zato što su poruke objavljene u Jutarnjem listu, smatra da je to licemjerno, da su poruke koje se plasiraju u javnost u najvećoj mjeri selektivno odabrane i privatne naravi. Pa ona ima i identične prepiske u kojima razmjenjuje nekoliko toplih poruka i s Anom Hanžeković Krznarić, većinskom vlasnicom Hanza Medije, izdavača Jutarnjeg lista, pa to sada želi dati u javnost. Njih dvije su u ožujku 2020. razmijenile nekoliko poruka. Ana Hanžeković pozvala je Josipu Pleslić da na Facebooku objavi neku svoju fotografiju iz mladosti, a poslala joj je i svoju da je vidi. „Šta je mladost… a baš si slatkica“, napisala je Josipa Pleslić Ani Hanžeković. Ona joj je na to odgovorila: „I ti… kako je lijepo razdoblje.“ Uz te poruke međusobno su si slale i nježne emotikone, a Ana Hanžeković pozvala ju je da prvom prilikom dođe u privatni posjet u njenu kuću u Zatonu na „ručak-večeru-vino-gin“. U spomenutom pismu Josipa Pleslić je napomenula da je posljednji put komunicirala s Uskokom u lipnju 2023. Ovako je opisala što joj se događalo u tom periodu:

„Tada su pristizale stotine fotografija privatnog sadržaja s osobom s kojom sam vodila privatnu komunikaciju te se istu osobu ucjenjivalo objavom komunikacije, tražeći u zamjenu moje kompromitirajuće fotografije i kontakte. Moj suprug Josip Pleslić isto je prijavio MUP-u, PUZ, Službi općeg kriminaliteta (Heinzelova), ali nikada ništa nije poduzeto niti je netko od službenih osoba našao za shodno da i sa mnom obavi razgovor. Konstantne prijetnje kroz dostavu komunikacije u poštanske sandučiće meni i članovima obitelji, medijsko objavljivanje izravne prijetnje osobama iz mog imenika bile su ugroza sigurnosti mene i moje obitelji i nedvojben pritisak na zakonitost postupaka koji se vode.“

Dramatičan je to kontekst u čije je središte, uoči najavljenog glasovanja o svom izboru na funkciju glavnog državnog odvjetnika, dospio Ivan Turudić.

Imamo poruke između Josipe Rimac i Ane Hanžeković! ‘Baš si slatkica…’