Thich Nhat Hanh, zen budistički redovnik, pjesnik i mirovni aktivist, koji je 1960-ih postao poznat kao protivnik Vijetnamskog rata, umro je u subotu u dobi od 95 godina okružen svojim sljedbenicima u hramu u kojem je započeo njegov duhovni put.

“Međunarodna zajednica angažiranog budizma Plum Village objavljuje da je naš voljeni učitelj Thich Nhat Hanh mirno umro u hramu Tu Hieu u Hueu, Vijetnam, u ponoć 22. siječnja 2022., u dobi od 95 godina”, objavljeno je na njegovu  Twitteru.

Njegov cjelotjedni sprovod bit će održan u hramu na tih i miran način, tvrde njegovi sljedbenici.

“Thich Nhat Hanh bit će zapamćen kao vjerojatno jedan od najutjecajnijih i najistaknutijih vjerskih vođa na svijetu”, rekla je otpravnica poslova Marie C. Damour iz američke misije u Vijetnamu.

“Kroz njegova učenja i književni rad, njegovo nasljeđe ostat će za naraštaje koje dolaze”, rekla je, dodajući da je njegovo učenje, posebno o uvođenju svjesnosti u svakodnevni život, obogatilo živote nebrojenih Amerikanaca.

‘Umijeće sreće i umijeće patnje’

U veličanstvenom skupu radova i javnih nastupa koji se protežu desetljećima, Thich Nhat Hanh je blagim i snažnim glasom govorio o potrebi da “hodate kao da nogama ljubite zemlju”.

Doživio je moždani udar 2014. zbog kojeg nije mogao govoriti i vratio se u Vijetnam kako bi proživio svoje posljednje dane u središnjem gradu Hueu, drevnoj prijestolnici i mjestu rođenja, nakon što je veći dio svog odraslog života proveo u egzilu.

Kao pionir budizma na Zapadu, osnovao je samostan “Plum Village” u Francuskoj i redovito je govorio o praksi svjesnosti – identificiranju i udaljavanju od određenih misli bez prosuđivanja – korporativnom svijetu i svojim međunarodnim sljedbenicima.

“Učiš kako patiti. Ako znaš patiti, patiš puno, puno manje. I onda znaš kako dobro iskoristiti patnju da stvoriš radost i sreću”, rekao je na predavanju 2013. godine.

“Umijeće sreće i umjetnost patnje uvijek idu zajedno”, poručio je.

Thich Nhat Hanh, koji je govorio sedam jezika, držao je predavanja na sveučilištima Princeton i Columbia u Sjedinjenim Državama početkom 1960-ih. Vratio se u Vijetnam 1963. kako bi se pridružio sve jačem budističkom protivljenju američko-vijetnamskom ratu, izraženome i prosvjednim samospaljivanjem nekoliko monaha.

“Vidio sam komuniste i antikomuniste kako ubijaju i uništavaju jedni druge jer su obje strane vjerovale da imaju monopol na istinu”, napisao je 1975. te dodao: “Glas su mi ugušile bombe, minobacači i vika”.

‘Poput velikog bora’

Na vrhuncu Vijetnamskog rata 1960-ih susreo je borca za građanska prava Martina Luthera Kinga, koji je javno osudio američko sudjelovanje u ratu u Vijetnamu.

King je Thich Nhat Hanha nazvao “apostolom mira i nenasilja” i nominirao ga za Nobelovu nagradu za mir.

“Osobno ne poznajem nikoga dostojnijeg Nobelove nagrade za mir od ovog nježnog budističkog redovnika iz Vijetnama”, napisao je King u svom pismu za nominaciju.

Dok je bio u Sjedinjenim Državama na susretu s Kingom godinu dana ranije, južnovijetnamska vlada zabranila je Thich Nhat Hanhu povratak kući.

Kolega redovnik Haenim Sunim, koji je nekoć bio prevoditelj Thich Nhat Hanha tijekom putovanja u Južnu Koreju, rekao je da je zen majstor bio miran, pažljiv i pun ljubavi.

“Bio je poput velikog bora, dopuštajući mnogim ljudima da se odmore pod njegovim granama svojim prekrasnim učenjem svjesnosti i suosjećanja”, rekao je Haemin Sunim za Reuters.

“Bio je jedan od najnevjerojatnijih ljudi koje sam upoznao”, naglasio je.

Djela Thich Nhat Hanha i promicanje ideje svjesnosti i meditacije uživaju novu popularnost dok svijet potresa pandemija koronavirusa koja je ubila više od milijun ljudi i promijenila svakodnevni život.

“Nada je važna, jer se uz nju sadašnji trenutak može lakše podnijeti”, napisao je Thich Nhat Hanh te dodao: “Ako vjerujemo da će sutra biti bolje, danas možemo podnijeti teškoće”

“Ako se možete suzdržati od nade, možete se u potpunosti unijeti u sadašnji trenutak i otkriti radost koja već jest ovdje”, poručio je veliki učitelj svjesnosti.