Na izložbi “Yugo.logo – Grafička identifikacija u Jugoslaviji”, koja se otvara 11. svibnja u zagrebačkoj HDD galeriji, svojevrsni je “hall of fame” nekih od najznačajnijih i najproduktivnijih dizajnera s područja bivše Jugoslavije.

Predstavit će se više od 400 znakova i logotipa vizualnih komunikacija s prostora nekadašnje Jugoslavije nastalih od polovice 20. stoljeća do devedesetih godina.

Izložba se oslanja na istoimeni online arhiv koji je pokrenuo beogradski grafički dizajner Ognjen Ranković, a u povodu otvorenja održat će se kraći razgovor s njime.

Po riječima Irme Puškarević, korist takve digitalne arhive ogleda se ponajprije u tome što je ovakva zbirka grafičke identifikacije široko dostupna, interaktivna i dopunjiva, a kroz opcije dijeljenja, čuvanja i pravljenja inspirativnih mapa, postaje istraživački i didaktički alat za studiozne analize formalnih, likovnih i značenjskih karakteristika identifikacijskog znaka.

U tekstu o izložbi ustvrdila je da ti radovi pružaju mogućnost da se sagleda razvojni put idejnih rešenja pod okriljem društveno-političkih etapa koje su obilježile nastajanje, uspon i kraj Jugoslavije.

Digitalni dio projekta dopunjen je izložbom i publikacijom, a radovi 142 jugoslavenska dizajnera nastali od 1945. do 1992. predstavljeni su kroz 12 kategorija.

Prikazana su djela, među ostalim, Milana Vulpea, Judite Skalar, Dževada Hoze, Mirjane Martinović, Miloša Ćirića, Sanje Iveković, Kostadina Tančeva, Blaženke Kučinac, Borisa Ljubičića, Majde Dobravec, Matjaža Vipotnika, Mojce Vogelnik, Josipa Estera, Zorice Janjić, Vasila Micevskog, Milene Lazarević, Jania Bavčera.

Suradnica izložbe Sanja Rotter napomenula je kako je i industrijski dizajner u socijalističkoj Jugoslaviji bio anonimni arhitekt, radnik u industriji kao i svaki drugi, dok je grafički dizajner često bio školovani umjetnik koji je stalno ili povremeno „zalazio u komercijalu“.

Objasnila je da se danas među mlađim generacijama koje se Jugoslavije sjećaju malo ili nikako, pojavila želja i potreba da istraže i bilježe dizajnersko sjećanje tog vremena, pa sada postoje neformalni, entuzijastični ljubitelji i istraživači tadašnjeg dizajna i arhitekture.

Jedan od njih je Ognjen Ranković (Beograd, 1991.) čiji interesi obuhvaćaju dizajn ambalaže, brendiranje, tradicionalne tehnike tiska, uličnu umjetnost i fotografiju. Sudjeluje u realizaciji preko 100 komercijalnih projekata, te na više grupnih izložbi. Njegova zagrebačka izložba će biti otvorena do 26. svibnja.