U Dubrovniku počela konferencija “Kreiranje politike u nemirnim vodama”, koju organiziraju HNB i MMF

Autor:

Zagreb, 25.04.2013 - Plasmani kreditnih institucija, iskljuèujuæi središnjoj državi, u Hrvatskoj su na poèetku 2013. nominalno porasli, no nakon što se iskljuèe teèajne promjene zabilježeno je njihovo smanjenje od oko 500 milijuna kuna ili za 0,2 posto, objavila je Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu HNB-a. Arhivska fotografija od dana 17.07.2011. godine prikazuje zgradu Hrvatske narodne banke (HNB) u Zagrebu. 
foto FaH/ Damir SENÈAR/ ds

foto FaH/ Damir SENÈAR/ ds

Konferencija “Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi”, koju su zajedno organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF), počela je večeras u Dubrovniku, izvijesti je u petak HNB.

Konferencija okuplja predstavnike vlade, guvernere središnjih banaka i ministre financija iz srednje, istočne i jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske investicijske banke te akademske zajednice i civilnog društva.

Domaćini su glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Među temama su jačanje energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju te upravljanje makroekonomskim i strukturnim politikama u svijetu sve učestalijih šokova opskrbe.

Radni dio konferencije bit će otvoren u subotu uvodnim govorima guvernera Vujčića i glavne direktorice Georgieve, a predsjednik Vlade Andrej Plenković održat će i pozdravni govor.

Tijekom prvog panela “Jačanje energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju” raspravljat će se o tome kako je energetska kriza utjecala na gospodarstva srednje, istočne i jugoistočne Europe, kratkoročnim i srednjoročnim izazovima za to područje i politikama kojima bi ih se moglo ublažiti.

Tijekom drugog panela “Prilagodba postojećim prijelazima u međunarodnoj trgovini i opskrbnim lancima” ispitat će se otpornost prekograničnih opskrbnih lanaca na rizike trgovine i fragmentaciju stranih izravnih ulaganja potaknutih krizom izazvanom pandemijom bolesti COVID-19 i invazijom Rusije na Ukrajinu. Tijekom rasprave istražit će se rizici i prilike za zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe koje provode strategije rasta koje se oslanjaju na vanjsku otvorenost i međunarodne opskrbne lance.

Osim uvodnog govora na otvaranju konferencije glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva sudjelovat će i na trećem, završnom panelu “Upravljanje makroekonomskim politikama kroz sve učestalije opskrbne šokove”, na kojemu će se istraživati posljedice ponovljenih šokova opskrbe za monetarne, fiskalne i strukturne politike.

“Od zadnje konferencije održane 2019. svijet su pogodili nezamislivi šokovi: pandemija koronavirusa, rat Rusije u Ukrajini, kriza troškova života i ubrzavanje utjecaja klimatskih promjena”, rekla je glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.

“Ti su šokovi snažno pogodili područje srednje, istočne i jugoistočne Europe. Savjeti u vezi s politikama, tehnička pomoć i financiranje MMF-a pomogli su tom području da prebrodi te teške godine. Radujemo se našem trenutačnom angažmanu u ovom području, potičući otpornost i poboljšavajući živote ljudi”, istaknula je.

“Zadnje godine bile su stresne i zahtjevne, ali pružile su i priliku da se izvuku važne pouke. Kada je riječ o ovim nedavnim krizama, vjerujem da bismo trebali usvojiti tri glavne pouke – otpornost, prilagodljivost i suradnju. Prisjetimo se kako je stari Dubrovnik svoj prosperitet zasnivao na otvorenosti i trgovini, dok je istodobno svoju otpornost gradio pametnim i mudrim ekonomskim, fiskalnim i razvojnim politikama. Ova višeslojna strategija ne može biti bolja pouka u okružju današnjih izazova”, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.