Vlada će u četvrtak kroz izmjene zakona i pravilnika usvojiti paket mjera kojima je cilj podizanje cijene rada i zapošljivosti hrvatskih radnika, najavio je u srijedu ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Vlada će minimalnu plaću uredbom povećati za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona sada iznositi 42,9 posto prosječne plaće, a kao cilj ostaje da minimalna plaća iznosi 50 posto prosječne plaće.

Porezne olakšice za poslodavce koji isplaćuju minimalce

Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima će Vlada uvesti porezne olakšice kojima će ukupno davanje na minimalnu plaću biti manje za 103,85 kune, jer će se onima koji isplaćuju minimalne plaće u zadnjih 12 mjeseci za 50 posto smanjiti osnovica za obračun doprinosa.

“Na taj ćemo način povećati plaću za one koji primaju minimalnu plaću, ali ćemo istovremeno olakšati poslovanje onih koji isplaćuju tu plaću i umanjiti im porezna davanja”, kaže Pavić.

U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine povećati s 3.276 kuna na 3.439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3839,47 kuna na 3735,62 kuna, doznaje se u Ministarstvu.

Također, kroz izmjene Zakona o minimalnoj plaći, Vlada će regulirati da se rad nedjelom i blagdanom isplaćuje povrh minimalne plaće.

“Intencija je Zakona o minimalnoj plaći da radnik za osmosatno radno vrijeme dobiva minimalnu plaću, a najavljenom intervencijom ćemo upravo to postići”, tvrdi Pavić.

Smanjenje sredstava za zdravstvo kompenzirat će rast zaposlenosti i BDP-a

Smanjenje sredstava za zdravstvo, koje će nastati zbog smanjenja osnovice za uplatu doprinosa, kompenzirat će rast zaposlenosti koji se očekuje u idućoj godini i povećani priljev sredstava zbog rasta BDP-a. Procjenjuje se da je riječ o oko 250 milijuna kuna.

Vlada će na sjednici izmijeniti nekoliko pravilnika kojima se pomaže poslodavcima u turističkom sektoru, pa će tako za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke.

“Time smo izašli u susret sindikatima i poslodavcima koji traže podizanje standarda prehrane u sektoru turizma, koji čini 20 posto BDP-a”, ističe Pavić.

Vlada će također povisiti iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna.

“Sa socijalnim partnerima je dogovoreno da se šest mjeseci prati razvoj tog paketa, nakon čega će se donijeti preporuke za dalje”, kaže Pavić.

Cijeli paket ministar vidi kao temelje za daljnje značajnije dizanje minimalne plaće, odnosno da ona bude u iznosu 50 posto prosječne plaće, kao i zaštite radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama, koja ovise o minimalnoj plaći.

Povećane kvote za zapošljavanje stranih radnika

Pokrenuta je i izrada paketa mjera s kojima će se ići prema Europskoj komisiji, koji će ponuditi program potpora za najugroženije sektore (drvo, tekstil, koža, metal).

Vlada će na sjednici utvrditi i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, o čemu se razgovaralo sa socijalnim partnerima. U idućoj godini tako će se moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produženje postojećih.

Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a od toga na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270.

Novina je 300 dozvola za IT sektor, a u Ministarstvu se doznaje kako je riječ o potrebi za specifičnim, visokoobrazovanim kadrovima, pri čemu neki od poslodavaca najavljuju da će na svakog takvog stranog radnika zaposliti još jednog domaćeg kojem će stranac biti mentor.

Ministar pritom naglašava da Vlada prvenstveno želi aktivirati hrvatske građane na zapošljavanje i podsjeća da je stoga u rujnu pokrenut program prekvalifikacija, vrijedan 145 milijuna kuna, koji je provodio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Zapošljavanje 8000 osoba u građevini, turizmu i metaloprerađivačkoj industriji

Od travnja iduće godine na temelju tog programa očekuje se zapošljavanje 8000 osoba, prvenstveno u građevini, turističkom sektoru i metaloprerađivačkoj industriji.

Najavljuje i da će u siječnju iduće godine ponovno biti organizirani Dani poslova u turizmu koji su, podsjeća, početkom ove godine omogućili da 7000 osoba nađe posao u tom sektoru.

Kako bi se prvenstveno zapošljavalo domaću radnu snagu HZZ će, kao što je to radio i prije početka ovogodišnje turističke sezone, kontaktirati osobe koje su prijavljene na Zavodu kao nezaposlene.

U lipnju se tako, naveo je Pavić, od 3200 osoba koje su kontaktirane njih tisuću stavilo na raspolaganje za rad u sezoni, a 2220 ih je odbilo ponudu.

“U iduća tri, četiri mjeseca HZZ će biti proaktivan u nuđenju poslova ljudima na burzi tako da, kad krene aktivacija kvota, znamo da smo apsolutno sve napravili s aktivacijom hrvatskih građana kroz prekvalifikaciju, Dane u turizmu i proaktivni pristup”, poručio je.

Cilj je vidjeti tko se od nešto više od 180.000 nezaposlenih stvarno stavlja na raspolaganje za rad, a tko ne. “Mi kontinuirano imamo 15.000 do 17.000 oglašenih radnih mjesta dnevno koje ne popunjavamo”, navodi Pavić.