U 2019. nastavljen rast kredita stanovništvu

Ukupni krediti stanovništvu na kraju 2019. godine iznosili su 133,1 milijardu kuna, što je u usporedbi s krajem 2018. nominalno 6,9 posto više, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu traju kontinuirano od rujna 2017. godine, što potvrđuje oporavak kreditne aktivnosti u tom segmentu.

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva porastao je u prosincu 2019. na 54,3 posto, s 52 posto na kraju 2018. godine.

Analitičari Raiffeisen banke smatraju da je to vjerojatno rezultat rasta sklonosti zaduživanja u kuni u uvjetima niskih kamatnih stopa na domaćem tržištu.

Kunski krediti stanovništvu krajem 2019. godine iznosili su 72,3 milijarde kuna, uz godišnju stopu rasta od 11,8 posto.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu istovremeno su iznosili 60,9 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 1,7 posto.

Prema navodima iz središnje banke, snažniji rast plasmana stanovništvu bio je potaknut poglavito nastavkom ubrzavanja godišnjeg rasta stambenih kredita, koji je krajem 2019. iznosio 6,4 posto. To po ocjeni RBA-ovih analitičara zasigurno odražava i učinke nastavka provođenja vladina programa subvencioniranja stambenih kredita.

Međugodišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita iznosio je 11,5 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu (na osnovi stanja) najznačajniji udio (43,1 posto) zauzimaju stambeni krediti koji su krajem 2019. iznosili 57,4 milijarde kuna, uz godišnju stopu rasta od 6,3 posto. I unutar te kategorije vidljiv je trend promjene valutne strukture. Naime, udio kunskih kredita koji su na kraju prošle godine iznosili 17,5 milijardi kuna (godišnji rast od 10,9 posto) porastao je na s 29,2 posto krajem 2018. na 30,5 posto krajem 2019. godine. Krediti uz valutnu komponentu također su porasli, za 4,4 posto i krajem 2019. iznosili 39,3 milijarde kuna.

Gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 39,8 posto, porasli su u odnosu na kraj 2018. za 10,9 posto, na 52,9 milijardi kuna.

U RBA-u smatraju da su takva kretanja rezultat povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti) u okruženju niskih troškova financiranja uz i dalje visoke razine potrošačkog optimizma.

Očekuju da će i u godini pred nama kreditna aktivnost banaka nastaviti rasti predvođena kreditiranjem stanovništva, no ipak nešto sporijom dinamikom.

Dodaju da se u uvjetima dobrog punjenja proračuna u kojima se može računati s daljnjim razduživanjem središnje države, krediti poduzećima mogli tek skromno rasti.

Komentiraj