Toyota Corolla je 26. listopada 1966. postavila temelja za nevjerojatnu masu prodanih automobila, za globalni uspjeh veći nego što je postigao Volkswagen Golf

Nitko nije ravan japanskom hit-modelu Toyota Corolla u svijetu automobila, kroz dosadašnjih 12 generacija postala je uvjerljivo najprodavaniji model u povijesti, poznat na svim kontinentima. Prisjetimo se kako je počela ta priča. Sredinom 1960-ih Japan se nalazio u velikom ekonomskom, ali i civilizacijskom zamahu.

Bilo je to vrijeme velikog otvaranja prema svijetu, potenciranog održavanjem Olimpijskih igara u Tokiju 1964. Izvoz je bio sve veći, ne samo robe nego i kulturnih dobara poput filmova. Automobili s tog dalekog otoka još su promatrani s dozom podsmijeha, no prve impresije zadovoljnih kupaca počele su se probijati do svijesti.

Na pomolu je bilo razdoblje kada ih se neće kupovati zbog niske cijene, nego zbog kvalitete izrade, pouzdanosti i izdržljivosti. To će i proslaviti marku Toyota. Jedan od ključnih čimbenika transformacije, koja će na kraju dovesti do toga da smo danas spremni platiti više kako bismo vozili japanski automobil, bio je fenomenalan uspjeh modela Toyote Corolla.

Bio je to nasljednik manjeg i kod nas nepoznatog modela Publica, odraz odrastanja japanske srednje klase i potrebe za automobilima nešto većim od uobičajene Kei klase. Prva Toyota Corolla, tvorničke oznake E10, bila je zvijezda salona Tokyo Motor Show, 26. listopada 1966 , izvoz u Australiju počeo je već iste godine, a do 1968. pojavila se i u SAD i Europi.

Konstrukcijski, bio je to vrlo konvencionalan automobil, s motorom sprijeda i stražnjim pogonom. Sprijeda je bio MacPherson, a straga kruti most i lisnate opruge. Mjenjač je bio 4-stupanjski s ručicom smještenom na podu, a opcijski se mogao dobiti i 2-stupanjski automatik.

Pored limuzina s dvoja i četvera vrata postojali su i coupe i karavan. Pored klasične japanske tvornice Takaoka rađena je i u australskom Melbourneu. Tatsuo Hasegawa (1916. – 2008.) bio je glavni konstruktor modela, u Japanu prodavanog i pod alternativnim imenom Sprinter.

Ime nije besmisleno, mnogi misle da nema značenja, no latinski izraz ‘corolla’ označava vijenac latica na cvijetu i često se rabi u  botanici. Bilo je dovoljno mjesta u kabini, i uz nimalo raskošne dimenzije (3848 x 1491 x 1379 mm). Prema zakonu u Japanu retrovizori su morali biti na blatobranima sve do 1983., a danas samo taksisti koriste to, zapravo vrlo praktično rješenje.

Prva Toyota Corolla ni po čemu nije bila izniman automobil. Nudila je tipične japanske kvalitete, razmjerno mnogo opreme i živahne performanse po povoljnoj cijeni i bila razuman odabir za kupce. Ništa na njoj nije ukazivalo da je začetnik nevjerojatnog fenomena: s više od 48 milijuna prodanih primjeraka Toyota Corolla je najprodavaniji model automobila u povijesti.

Tijekom 57 godina ničim se nije isticala, no uvijek je ostajala ‘tu negdje’, kao pošten komad automobila za razumne kupce.  Nikada u trendu, no niti izvan njega. Pogledamo li unatrag, te kvalitete su prisutne još od E10, premda je u startu nudila više. ‘100 ccm prednosti’ bila je uspješna reklamna kampanja kojom se isticao motor 1.1 (60  -73 KS), kasnije zamijenjen sa 1.2 (65 – 78 KS).

Na naše je tržište Toyota Corolla došla vrlo brzo, no, kao i ostale Toyote tog vremena, ostala u dubokoj sjeni u to vrijeme bolje prodavanih rivalskih modela marki Mazda i Datsun.

Kolekcionari nisu baš ludi za prvom Corollom, pa čak ni najrjeđom i najatraktivnijom coupe inačicom, no razmjerno je popularna kao baza za tuning.

Recimo ponešto i o 11 kasnijih generacija: prosječno svakih četiri do pet godina stiže nova Toyota Corolla, zadržavajući osnovne značajke prethodnika, ali bez vizualnog naslanjanja na prethodne modele. Ranije generacije obično se ne gase odmah, nego nastavljaju život na nekim tržištima.

Do najbitnije promjene došlo je u petoj generaciji, paralelno rađenoj prvi puta s prednjim i posljednji puta sa stražnjim pogonom. Toyota se nije baš držala nomenklature, pa su izvedbe nosile i imena Auris, Tercel, Sprinter ili dodatke Verso, Matrix, Levin, Trueno, Ceres…

Premda u sjeni modela Toyota Celica, Corolla je tijekom raznih generacija postala i prava reli legenda. Prvu WRC pobjedu bilježi već u prvoj godini svjetskog prvenstva, 1973., a nakon još jedne 1975. tvrtka počinje forsirati Celicu, koja joj donosi najveće uspjehe.

Toyota Corolla se vraća tek 1997., postiže četiri pobjede uz momčadski naslov 1999., potom prerano nestaje sa scene zbog skupog F1 programa. Do danas je Corolla WRC ostvarila više od 500 pobjeda na manjim relijima. Kasniji modeli ostavili su trag na seriji utrka na ledu Andros Trophy, mada će pobjede ondje donijeti tek Auris.

Još je jedna disciplina u kojoj je ovaj automobil legendaran. Toyota Corolla Coupe pete generacije (1983. – 1987.) nosio je oznaku AE86 i od ostatka palete se razlikovao stražnjim pogonom. Dominirao je kružnim utrkama, bio kompetitivan u relijima, no slavu mu je donio novi sport, drift, u kojem je i danas jedan od najčešće korištenih modela.

Japanski nadimak ‘Hachi-Roku’ doslovno znači 8-6. Ova ikona pojavljuje se u mnogo video igara.