Švedska, koja trenutno čeka na ulazak u NATO, obvezala se poslati kopnene borbene jedinice da sudjeluju u operacijama saveza duž ruske granice.

Premijer Ulf Kristersson rekao je da Stockholm neće čekati ratifikaciju kandidature za članstvo od Mađarske i Turske te da će poslati švedske trupe u Latviju na istočnu granicu NATO-a. “Švedska i njezini susjedi žive u izravnoj sjeni ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine”, rekao je Kristersson.

“Ali ruske prijetnje, dezinformacije i kibernetički napadi pokušaj su destabilizacije cijele Europe. Prošle godine sam najavio da je Švedska spremna osigurati kopnene borbene jedinice za obranu baltičkih zemalja. Danas mogu izvijestiti da vlada namjerava doprinijeti bojnim snagama predvođenim Kanadom u Latviji”, dodaje.

Švedski dnevnik Dagens Nyheter citirao je neimenovane vojne izvore koji su rekli da će se snage sastojati od oko 800 vojnika, uz podršku oklopnih vozila. Načelnik švedske vojske Jonny Lindfors ranije je rekao da bi snage mogle biti raspoređene početkom 2025.

Švedske snage pridružit će se borbenoj grupi veličine bataljuna Enhanced Forward Presence (EFP) pod vodstvom Kanade, jednoj od četiri takve formacije bazirane u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj i namijenjene kao prva linija obrane protiv svake moguće ruske kopnene invazije na baltičke države.

Borbena grupa predvođena Kanadom trenutno uključuje kontingente iz Albanije, Kanade, Češke, Islanda, Italije, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Slovenije i Španjolske. Ukupan broj vojnika je oko 4000, sa sjedištem snaga u vojnom kampu Ādaži, u blizini glavnog grada Rige, prenosi Index.