U Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku na dan umre sedam teških bolesnika kojima je potrebita palijativna skrb, a u Hrvatskoj se iz godine u godinu povećava broj onih kojima je potrebita ta vrsta skrbi, rečeno je u srijedu u Splitu.

Na okruglom stolu “Palijativna skrb danas u gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji” predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora Vlasta Vučevac je istaknula kako Hrvatska kasni u razvoju palijativne skrbi, koju je na ulasku u Europsku uniju trebalo odmah prepoznati kao novi oblik medicine, što se u Hrvatskoj nije dogodilo.

“Godišnje u Hrvatskoj palijativnu skrb u prosjeku potrebuje oko 30.000 osoba, a o toga samo deset posto ih ima palijativnu skrb”, upozorila je ona, ističući da je u Hrvatskoj rak najčešći uzrok smrtnosti osoba potrebitih palijativne skrbi.

Vučevac je upozorila da je Alzheimerova bolest, nakon raka, u Hrvatskoj poseban problem za pružanje palijativne skrbi zbog naravi te bolesti. “U Hrvatskoj je registrirano 80.000 osoba s tom bolesti, ali sigurno ima još toliko neregistriranih”, istaknula je.

Kao primjer uspješnog rješavanja problema palijativne skrbi, Vučevac je istaknula Istarsku županiju.

“Suočavajući se s poteškoćama palijativne skrbi, u Istri su se ujedinili županija, grad Pula i biskupija te se zajedno djelujući prevladalo problem palijativne skrbi”, rekla je Vučevac.

Predsjednica Udruge za palijativnu skrb u Splitu Linda Veronika ocijenila je kako je u tom gradu potrebno povećati razinu palijativne skrbi.

“Osobi koja se suočava sa smrću treba pomoći da što manje pati, a jednako tako treba pomoći obiteljima takvih bolesnika”, rekla je Veronika.

U raspravi su se čula mišljenja kako je previše udruga angažirano na prevladavanju problema palijativne skrbi pa se tako razvodnjavaju učinci u rješavanju tog problema.