Stožer uz prešutnu podršku Milanovića odbio prijedloge epidemiologa za znatnim postroženjem mjera

Nacionalni stožer u kojem ključan utjecaj ima Davor Božinović tijekom proteklog tjedna iskristalizirao je strategiju po kojoj država ne namjerava podleći utjecaju širitelja panike, zagovaratelja potpunog lockdowna i rigidnih epidemiologa

Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite, u kojemu ključan utjecaj ima ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, odbili su prijedlog nekih hrvatskih epidemiologa za znatnim postroženjem preporuka i mjera u borbi protiv koronavirusa. Tijekom proteklog tjedna u krugu donosioca ključnih odluka iskristalizirala se strategija po kojoj država ne namjerava podleći utjecaju širitelja panike, zagovaratelja potpunog lockdowna i stručnjaka – i to isključivo upravo iz epidemiološke struke – uz ocjenu da Hrvatska zasad dobro odrađuje ‘’ples s virusom’’ i da u ovom trenutku nema potrebe za drastičnim potezima. Značajnu potporu Vlada je neformalnim kanalima dobila od predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je potpuno podržao ovakav pristup i također pozvao na pažljivo balansiranje mjera. Na ovu temu Milanović zasad ne namjerava javno istupati jer se u javnosti još uvijek pamti njegova u najmanju ruku nespretna usporedba koronavirusa s karijesom, no od njemu vrlo bliskih izvora Nacional doznaje da će se on u ovom slučaju staviti na raspolaganje Vladi. ‘’Predsjednik zapravo želi pomoći da se legitimni strahovi od širenja bolesti ne iskoriste kao opravdanja za potpuno zaključavanje zemlje, sijanje panike, zaustavljanje gospodarstva i kažnjavanje građana. On se zalaže za balansiranje s mjerama, dakle otprilike za ono što se sada radi’’, rekao je ovaj sugovornik blizak Milanoviću.

 

Značajnu potporu Vlada je neformalnim kanalima dobila od predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je potpuno podržao ovakav pristup i također pozvao na pažljivo balansiranje mjera

 

U Nacionalnom stožeru civilne zaštite tijekom proteklog tjedna raspravljalo se o najavljenom uvođenju novih mjera, koje su službeno predstavljene ovog ponedjeljka i među kojima zapravo nema znatnih pomaka u odnosu na prijašnje stanje: propisane su tek preporuke nošenja maske u zatvorenim prostorima i ugostiteljskim objektima u kojima nije moguće održavanje distance te nešto stroža pravila okupljanja više od 50 osoba. Izvori Nacionala tvrde da je većina članova Stožera zapravo bila osupnuta stavovima nekih eksponiranih epidemiologa koji, tvrdi se, još uvijek nemaju potpuni kapacitet sagledati kompletnu sliku problema s koronavirusom te i dalje zagovaraju metode borbe iz devetnaestog stoljeća – strogu izolaciju građana i zatvaranje društva. ‘’U ovom trenutku broj novozaraženih nije onaj kojega treba pratiti, znatno bitnija je stopa hospitaliziranih, brojka osoba na respiratorima i na koncu mortalitet, dakle stopa smrtnosti. A tu Hrvatska zapravo ne stoji loše, uvjetno rečeno i barem zasad. Činjenica jest da smo relativno mala država s malim brojem stanovnika i malom gustoćom naseljenosti, pa smatramo da bi se uz pojačan oprez i odgovornost građana te zadovoljavajuće praćenje kontakata zaraženih, ova epidemija mogla izgurati bez radikalnih poteza. Hrvatska je po tom pitanju trenutno jedna od najliberalnijih država u Europi i nastojat ćemo i dalje apelirati na svijest, ne braneći ništa što se zdravorazumski ne bi trebalo zabranjivati’’, kazao je jedan sugovornik uključen u rad Nacionalnog stožera. U odnosu na proljeće i period izbijanja epidemije, dodaje, došlo se do novih spoznaja i novih metoda borbe protiv koronavirusa – tek su epidemiolozi ostali na svojim starim postavkama i njihov narativ nije se promijenio ni za milimetar.

Da je unutar Stožera došlo do razmimoilaženja epidemiologa s jedne i preostalih članova s druge strane, dokazuje i izjava ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka ovog ponedjeljka, kada su predstavljene nove mjere i preporuke. On je, upitan je li do toga moglo doći ranije, odgovorio potvrdno. ‘’Mogli smo ranije zatvoriti noćne klubove, zaustaviti turističku sezonu. Imali bismo manje oboljelih, s manje oboljelih bismo krenuli u jesen. Mogli smo zatvoriti okupljanja ispred HNK-a ili u Bogovićevoj. Mi epidemiolozi jako volimo borbu protiv bolesti na taj način’’, kazao je Capak i tek potom dodao da ‘’postoji balansirani pristup koji uzima u obzir gospodarsku situaciju, socijalnu, političku, percepciju javnosti i sve druge kategorije’’, da bi nevoljko zaključio da su odluke donesene ‘’u pravo vrijeme’’. Nešto ranije poprilično nervozno reagirao je na pitanje je li u Hrvatskoj uvedena obveza nošenja maske i na otvorenom prostoru, pa naglasio da se u ovom slučaju ‘’ne radi o obveznoj mjeri, nego samo o preporuci’’.

 

Većina članova Stožera bila je osupnuta stavovima nekih eksponiranih epidemiologa koji, tvrdi se, još uvijek nemaju potpuni kapacitet sagledati kompletnu sliku problema s koronavirusom u zemlji

 

‘’Nastojimo apelirati na svijest i savjest građana i izbjeći bilo kakve radikalne poteze koji, uostalom, nisu doveli ni do kakvog značajnog pomaka u državama koje su se na njih odlučile. Sve one danas bilježe znatno veći broj novozaraženih i znatno veću smrtnost’’, dodao je Nacionalov sugovornik iz Stožera. On je naglasio i da su u startu i odlučno odbijeni prijedlozi novčanog ili prekršajnog kažnjavanja građana koji ne nose zaštitne maske i ne drže se preporuka, što su predlagali neki stručnjaci i zagrebački krizni stožer. To će se, uvjerava on, nastojati izbjeći doslovno do posljednjeg trenutka.

Predsjednik Milanović Vladi je dao do znanja da potpuno podržava ovakav liberalan pristup epidemiji i da bi Hrvatska mogla obratiti više pozornosti na nedavno predstavljenu ‘’Barringtonovu deklaraciju’’ međunarodne skupine znanstvenika sa sveučilišta Stanford, Oxford i Harvard, koju su naknadno potpisali deseci tisuća stručnjaka diljem svijeta. U njoj se preporučuje pristup nazvan ‘’usmjerena zaštita’’ prema starijim i rizičnijim skupinama, dok bi mlađi i manje ugroženi nastavili živjeti normalan život i prirodnim putem utjecati na postizanje kolektivnog imuniteta na ovu bolest. Znanstvenici smatraju da zatvaranja i ograničenja zbog covida-19 imaju razarajuće učinke na društvo, a prije svega na javno zdravlje te da najveći teret snose najsiromašniji slojevi društva, pa upravo stoga predlažu potpuno otvaranje svih zatvorenih djelatnosti poput ugostiteljstva i dozvoljavanje svih kulturnih, sportskih i umjetničkih događanja. Zatvaranje škola i fakulteta oni nazivaju ‘’velikom moralnom nepravdom’’.

‘’Predsjednik je ponešto korigirao svoj nekadašnji javno izrečeni stav i ne smatra da se radi o bolesti usporedivoj s karijesom, pa je izabrao i nešto mudriji način komunikacije s javnosti, no smatra da je deklaracija ovih znanstvenika dobro polazište za kreiranje novog pristupa koronavirusu. On je također osupnut ponašanjem epidemiologa koji i dalje zagovaraju zatvaranje države i strože mjere, pa čak i kažnjavanje građana: u internim razgovorima proglašava ih fah-idiotima. On će i nadalje zagovarati da se ne podliježe panici i da se legitimni strahovi od bolesti ne koriste kao opravdanje za gušenje građanskih sloboda, što nije rijedak slučaj čak i u Europi. Njemu ima smisla zagovarati balansiran pristup, ne traumatizirati građane i naprosto pustiti život da se odvija što je moguće normalnije’’, dodaje sugovornik blizak Milanoviću.

 

Znanstvenici smatraju da zatvaranja i ograničenja zbog covida-19 imaju razarajuće učinke na društvo, a prije svega na javno zdravlje te da najveći teret snose najsiromašniji slojevi društva

 

Nacional je još prije mjesec dana najavio zaokret u pristupu borbi protiv koronavirusa, jer je više uglednih hrvatskih znanstvenika – poučenih primjerima i stavovima svojih kolega iz inozemstva – najavio promjenu u načinu i metodologiji testiranja građana na prisutnost virusa. U znanstvenim krugovima u ovom se kontekstu koristi termin ‘’objektivizacija testa’’, jer bi se u postupku testiranja pozitivnima zapravo označavali samo uzorci u kojima je pronađena količina virusa za razvoj bolesti i njegovo širenje na druge osobe. Laički rečeno, današnji postupak testiranja toliko je precizan – a zbog toga istovremeno i spor – da pruža apsurdno precizne podatke i pronalazi nepotrebne fragmente uništenih i nefunkcionalnih virusa koji nemaju apsolutno nikakav značaj, no njegova nositelja svejedno se proglašava pozitivnima, a sve bliske kontakte stavlja u karantenu.

Ova metoda zahtjevnija je čak i u odnosu na one koje se koriste za analizu tisućama godina starih kostiju, ali i znatno preciznija u odnosu na one kojima se služi u slučaju nekih drugih bolesti. ‘’Legitimno je postaviti pitanje zašto se na ovaj način nisu detektirale i bolesti poput hepatitisa ili drugih virusnih oboljenja i zašto imamo različite kriterije za njihovu dijagnostiku, a nameće se odgovor da bi u tom slučaju različite epidemije bile konstantne. U slučaju koronavirusa granica zapravo mora biti postavljena znatno više i trebalo bi biti prisutno od stotinu do tisuću puta više virusa kako bi osoba bila pozitivna’’, objasnio je tada jedan priznati hrvatski medicinski stručnjak. Nažalost, ni države poput SAD-a ili Velike Britanije još uvijek se nisu odlučile na ovaj korak, dok Hrvatska nije imala hrabrosti biti među prvima. Sada, u slučaju ‘’plesa s virusom’’, barem ima primjer koji može i želi slijediti, premda to nitko javno ne opisuje onime što zapravo jest – švedski model.

Komentiraj