STJEPKO ROŠIN: ‘Split i Hrvatska mnogo toga mogu brendirati, ogroman je potencijal’

Autor:

18.01.2024., Split - Dizajner Stjepko Rosin. Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Zvonimir Barisin/PIXSELL

Splitski dizajner Stjepko Rošin dobitnik je nagrade za dizajn logotipa solinskog proizvođača jedrilica na najvećem natjecanju znakova i logotipa u svijetu WOLDA, u kategoriji ‘Novi logotip’. Rošin je posljednjih godina dobio nekoliko važnih svjetskih nagrada za dizajn i modni dizajn

Pred Novu godinu na adresu splitskog dizajnera Stjepka Rošina stiglo je veliko priznanje. Njegov logo „SALONA Yachts Ltd.“ poznatog brodogradilišta i proizvođača jedrilica iz Solina dobitnik je nagrade na najvećem natjecanju znakova i logotipa u svijetu WOLDA – Worldwide Logo Design Award. „Award of excellence“ za 2023. godinu Rošin je dobio u kategoriji „Novi logotip“. Radi se o međunarodnom natjecanju koje od 2006. nagrađuje postignuća u području dizajna logotipa, a organizira ga Internacional Editorial – Design and Research Forum iz Meerbuscha u Njemačkoj. „Promjenom tržišne niše, novim pozicioniranjem svjetski uglednih solinskih jedrilica, nastale su nove okolnosti, pa se ukazala potreba za promjenom vizualnog identiteta. Jer Salona je bila antička metropola obalno uporište, luka i važno pomorsko i središte“, istaknuo je Rošin. „Vizualizirajući jedrilicu, doslovno odlomljeni donji serif, odnosno tanki ukrasni završetak slova, monumentalne kapitule inicijalnog slova ‘S’, simbolički komunicira naslijeđe i kontinuitet jake brodogradnje koja je preživjela, utkana u kvalitetu modernog jedriličarskog brenda Salona Yachts, poput spolije“, objasnio je simboličku poruku svoga nagrađenog loga koje će uskoro nositi jedrilice Salona Yachts.

Spolije su atraktivni kameni dijelovi starije građevine uporabljeni ili ugrađeni u novu. „Kako je naziv brenda svojevrsna verbalna spolija, tako je i odlomljeni komad serifa svojevrsna grafička spolija. Serif je presječen na način da osim linije loma sugerira i valovitu morsku površinu. Još čekam da dođe do realizacije cjelovitog vizualnog identiteta, odnosno da se ovaj logo, uključujući oznake dimenzija plovila s karakterističnim rimskim brojkama i očima koje podsjećaju na vrijeme kad su na pramcu bile jedino pouzdano navigacijsko pomagalo, počnu pokazivati na brodovima i drugim pratećim predmetima. Vrijednost ove nagrade je još i veća jer nisam imao što prezentirati osim loga“, naglasio je Rošin koji je dobio nekoliko svjetska nagrada posljednjih godina. Ali za uspješnog splitskog dizajnera koji je osvojio prestižni „Red Dot“, „International Design Award“ (IDA), nekoliko puta „Graphis“, nagradu najuglednijeg američkog časopisa za grafički dizajn i oglašavanje iz New Yorka i niz drugih nagrada za svoje plakate, knjige, logo Svetog Jere, produkt dizajn, pisalo „Juditu“ i višenamjenske police „X-Combination“, u široj javnosti i izvan struke puno ljudi ne zna. Rošin je osvojio i ‘’MUSE Design Awards’’ 2023. za modni dizajn i posebno dizajnirane kravate koje su ušle u finale „Red Dota“, pa je on – Studij dizajna završio je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu – uspješan u industrijskom, grafičkom i modnom dizajnu.

‘Za nagradu ‘Red Dot’ odabrala su me 24 stručnjaka iz cijelog svijeta između 8600 pristiglih radova i tako potvrdila da moje samopouzdanje odgovara svjetskoj kvaliteti’

NACIONAL: Kako se dogodio vaš susret s dizajnom i kako je tekao dizajnerski put do 2018. i prvog ‘’Red Dota’’, jednog od najvećih svjetskih natjecanja u dizajnu?

Ključni trenutak koji me odveo do toga da se bavim dizajnom je prebacivanje iz Matematičko-informatičkog centra u srednju Školu likovnih umjetnosti u Splitu. Odluka je stigla u zadnji čas. Znanje i podlogu za razvoj pružio mi je Studij dizajna u Zagrebu i umjesto smjera produkt dizajna, na koji su me svi usmjeravali, izabrao sam grafički dizajn. Moje kolege sa studija su u Zagrebu osnivali studija i agencije, ali me magnetizam Splita privukao. Potpuno sam sam, s punim pouzdanjem, 1998. krenuo u svoju avanturu koja još traje. Istina je da se danas može raditi od bilo kud, za bilo kojeg klijenta na svijetu. Ali počinjati u Splitu ili bilo kojem drugom gradu koji nije Zagreb jako je teško. I danas sve radim sam, dizajniram, pripremam za tisak, kopiram, pišem račune, arhiviram. Početkom 2000-ih poslao sam neke svoje radove na tadašnji festival oglašavanja FESTO, Zagrebački salon i bijenalnu izložbu Hrvatskog društva dizajnera. Na FESTU sam bio finalist s tablom dobrodošlice u grad Solin, koja je bila nazubljena i nepravilnog oblika. Panično su me zvali i rekli „tabla ti je predivna, ali moramo ti reći da su je već razbili“. Sjeo sam u auto, vozio i ugledao je nazubljenu i „razbijenu“, onako kako sam je zamislio. Zagrebački salon je prihvatio i moju monografiju Jadrankamena iz Pučišća na Braču, koja je bila specifična po perforacijama na naslovnoj korici, što je aludiralo na cijepanje kamenog bloka. Zvali su iz Jadrankamena i nagovarali me da odustanem od „uništavanja knjige bušilicom“, ali moja mladenačka upornost nije dozvolila preinake dizajna. Nakon realizacije klijenti su ipak bili zadovoljni i naručili dodatnu nakladu. U jednom trenutku sam shvatio da nije dovoljno slati radove samo HDD-u, već se treba potruditi i oko međunarodne prezentacije, što iziskuje vrijeme, novce i golemi trud. Okrenuo sam se svijetu i 2018. poslao sam knjigu „Ubroji me“ na prestižni natječaj „Red Dot“ u Berlinu.

NACIONAL: Je li vas 2018. iznenadila ta nagrada za dizajn knjige „Ubroji i mene“ namijenjene osobama s poremećajem autizma koju je napisao i uglazbio vaš otac, arhitekt Jerko Rošin?

„Red Dot Design Award“ je dugovječna i najutjecajnija institucija za vrednovanje rada u dizajnu i kreativnim komunikacijama, natjecateljska platforma, klasa za sebe. Kad je nagrada stigla s globalnom oznakom kvalitete u kategoriji „Tiskani mediji“ za dizajn edukacijske knjige, zbirke pjesama „Ubroji i mene“, osjećaj je kao da dadeš ključni gol u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva. Odabrala su me 24 stručnjaka iz cijelog svijeta između 8600 pristiglih radova i tako potvrdila da moje samopouzdanje odgovara svjetskoj kvaliteti. Kako autizam nema samo jedan oblik, dizajn knjige u cjelini komunicira s prepoznatljivošću tog problema. Naslovnica i cijela korica knjige je toplog tona, ali bez ikakve poruke, ne komunicira, asocijalna je. Među mnoštvom šarenih i veselih dječjih knjiga, ona se ističe svojom „šutnjom“. Iako u početku u sadržaju nailazimo na zatvoreni svijet zbrkanih, kaotičnih i glasnih nerazumljivih poruka, one s vremenom listajući knjigu dobivaju razumljivu formu. Knjiga pokazuje kreativan, bogat, izražajan neobičan unutrašnji svijet autistične djece. Edukativna je to knjiga o brojkama, ilustrirana rukama autistične djece i sastoji se od dvije zbirke pjesama „Prirodni brojevi“ i „Redni brojevi“. Knjiga je namijenjena djeci školskog uzrasta i odraslima, realizirana je u izdanju Centra za autizam Split, uz financijsku pomoć „Rotary Cluba Split“. Rad je prikazan u sklopu izložbe „Design on Stage“ koja je potom prebačena u Museum for Communication u Berlinu. Tako sam 2018. metaforički napustio Hrvatsku i od tada osvojio veći broj nagrada i priznanja.

‘Započeti karijeru u Splitu ili u bilo kojem drugom gradu koji nije Zagreb jako je teško’. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

NACIONAL: Potom ste godinu poslije dobili dvije nagrade „Graphis“, jednog od svjetski najuglednijih američkih časopisa za grafički dizajn i oglašavanje sa sjedištem u New Yorku.

Za plakat rađen za Sudamju, proslavu Sv. Duje u Splitu, 2019. dobio sam srebrnu nagradu „Graphis“ i bio uvršten u „Graphis Design Annual 2020“. Taj plakat je obilježio Dan grada. U njemu sam istovremeno odao počast obljetnici održavanja Mediteranskih igara u Splitu (MIS, 1979.) i počast dizajneru Borisu Ljubičiću i njegovu možda najpoznatijem dizajnerskom uratku. Moguće je to bio i prvi dizajnerski hommage nekom kolegi. Liturgijski biskupski štap prožimao se s tri kruga, odnosno logom Mediteranskih igara, citirajući Ljubičićev plakat. Neki su komentirali da sam plagirao njegov plakat iz 1979. ne znajući pozadinu priče, a niti da sam prethodno dobio pozitivno Borisovo mišljenje. Isti časopis nagradio me 2020. srebrnom medaljom u kategoriji „Outdoor“ za vizualni identitet 40. obljetnice upisa Dioklecijanove palače i stare gradske jezgre u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Bio je to projektni zadatak kako bi se pojačala svijest o važnosti očuvanja baštine i najvećoj vrijednosti očuvanja kontinuiteta života unutar zidina Dioklecijanove palače. Stoga sam oblikovao platnenu etiketu s uputama za održavanje odjeće koja uvijek stoji s proizvodom, dok se odjeća suši na otvorenom, na tzv. tiramolima. Sve je prezentirano putem velikih visećih zastava gdje se broj obljetnice poklopio s tipičnom oznakom veličine odjeće – XL. Rad je dobio ‘’Bronze A’design Award’’.

NACIONAL: Potom su uslijedila dva velika međunarodna priznanja za grafički dizajn, opet za knjige.

Na „International Design Awardu“ (IDA) u Los Angelesu 2021. dobio sam srebrnu nagradu u kategoriji grafičkog dizajna za monografiju „Krov nad oltarom“, što su sabrana djela sakralne arhitekture. Naslov knjige ima 14 slova. Aludirajući na Križni put, muke Isusove, nanizao sam naslov bez razmaka među riječima. Naime, i put sakralne arhitekture iščitava se iz sadržaja knjige, uistinu predstavlja svojevrsnu „muku Isusovu“. Slova su nanizana vertikalno na hrbat knjige s tri strane, s umetnutim križićem kao bookmarkom asocira na zvonik, a cijela knjiga na stilizirani sakralni objekt. Te 2021. opet sam dobio nagrada časopisa „Graphis“, ovaj put ‘’Silver Award’’ u kategoriji „Print-Book’’, za dizajn knjige Jerka Rošina „Arhitektonski tragovi“ četiriju autora Marcela Bačića, Miljenka Domijana, Roberta Plejića i Ivana Rogića Nehajeva, koja je nastala povodom 50 godina Jerkova arhitektonskog rada. Tradicionalna dalmatinska arhitektura nestaje pod naletima trendova i copy-paste arhitekture. Ipak, gledajući iz udaljenosti nakošene stranice knjige, prepoznajemo krov s tipično dalmatinskim kupama kanalicama. Kad se približimo uočavamo sličice istrošene MR arhitektove kralježnice. One skrivaju bolnu stvarnost odgovornog dalmatinskog arhitekta. Dizajn knjige je nastao bez želje da se ikome dopadne. Rad je dobio i ‘’Iron A’design Award’’ u kategoriji ‘’Print and Published media design’’.

‘Pokazao sam ne samo da vrijedim kao grafički dizajner, nego sam nagrađen za radove u grafičkom, produkt i modnom dizajnu. Siguran sam da to u nas nije uspio nijedan pojedinac’

NACIONAL: Magazin „Graphis“ nagradio je jedan vaš logo za izložbu u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Sljedeće, 2022., magazin „Graphis“ mi je u kategoriji logo dodijelio zlatnu nagradu, „Graphis Gold Award“, za logo izložbe „Sveti Jere na Marjanu“ otvorene u proljeće 2021. Time je nagrada ušla u ‘’Design Annual’’ 2023. Sv. Jeronim, kršćanski svetac, filozof, prevoditelj Biblije s hebrejskog, aramejskog i grčkog izvornika na latinski jezik, svojim je autoritetom omogućio da glagoljica u Hrvatskoj postane narodno pismo. Stoga mi je dizajnerska namjera bila putem tipografskog znaka komunicirati srž identiteta sv. Jere: pismo, riječ, latinsko i glagoljično slovo. Inicijalno latinično slovo „J“ (J)eronim, osnova je vizuala, asocira na inicijal starih knjiga. Slovo „J“ vizualizira apstraktan lik sveca, a pozicija serifa slova „J“ za vizualizaciju prepoznatljivog kardinalskog šešira. Glagoljičnim slovom „J“, ispod serifa, postigla se aluzija na bradu sv. Jere, usko latinično slovo „J“ je poput uske asketske svečeve građe. Ukupni dojam vizuala je duhovni, kao da svetac lebdi u prostoru. Sv. Jeronim je zaštitnik Splitsko-dalmatinske županije. Po njemu je preimenovan i splitski aerodrom u Resniku. Sv. Jeronim je svjetska „faca“. Split i Hrvatska imaju toliko toga što se može brendirati, ogromni neiskorišteni potencijal. Vidjet ćemo što će biti sa sv. Jeronimom. „Graphis“ mi je još jednom dao prigodu u natječaju „United with Ukraine: Designers for Peace 2022“. Odazvali su se dizajneri širom svijeta. Tako je u moj mali ured od svega 16 kvadrata stigla zlatna nagrada za seriju postera pod nazivom „Sad Black“.

NACIONAL: Što je donio projekt „DeBlock“, platforma za poticaj proizvodnje kamenog namještaja?

Htio sam animirati dizajnere na proizvodnju namještaja od kamena kako bi Hrvatska počela izvoziti kamen s dodatnom vrijednosti, čime bi se smanjila nemilosrdna eksploatacija kamenih blokova, a malim proizvođačima na otocima osigurao dodatni „kruh“. Tako je nastao dizajn sustava višenamjenskih polica „X-Combination“, u izvedbi Klesarske radionice Dražena Jakšića s otoka Brača. Sustav polica dobio je nagradu za produkt dizajn ‘’Silver Award’’ na „NY Product Design Award’’ u SAD-u i nagradu u kategoriji „Conceptual Furniture“. „X-Combination“ je sustav višenamjenskih i višepozicioniranih polica s više od 100 različitih kombinacija. Radovi viđeni na dodijeli „NY Product Design Award“ predstavljaju vrh industrije, tvrdi Kenjo Ong, izvršni direktor „International Award Associate“. Iz te platforme „DeBlock“ je i moj rad „Modularni sustav-Arabesqua“ koji je ušao u finale glasovitog „Red Dota“ i konkurirao za nagradu.

‘Sv. Jeronim je zaštitnik Splitsko-dalmatinske županije. Po njemu je preimenovan i splitski aerodrom u Resniku. Sv. Jeronim je svjetska ‘faca’. Vidjet ćemo što će još biti s njim’

NACIONAL: Treba spomenuti nagradu za produkt dizajn koju ste dobili u Ljubljani, za olovku-pisalo „Juditu“?

Tu sam nagradu dobio na „Big SEE Wood Design Award 2022“ u Ljubljani, za projekt TOP pisala „MMXXI JUDITA“, koju dodjeljuje Zavod Big – Centar za kreativnu ekonomiju jugoistočne Europe, sa sjedištem u Ljubljani. Poglavarstvo grada Splita naručilo je izradu poslovnog poklona povodom 500. obljetnice prvotiska epa „Judita“, renesansnog književnika i Splićanina Marka Marulića koju je napisao kako bi utješio pučanstvo u doba turske opasnosti i ratova. Moje pisalo „Judita“ predstavlja top jer se Marulić kulturom borio protiv agresora, dok se istovremeno narod morao boriti topovima. Top je u principu okrenut prema gore. Ali može biti okrenut i prema dolje, u ovom slučaju radi papira, radi slijevanja tinte, ali i radi simbolike. Top je izbacivao topovske kugle, a pisalo Marka Marulića je izbacivalo rečenice. Pisalo je od autohtonog drva masline, simbola mira. Sve je unikatno, različite teksture te ručne izrade. Postolje pisala je od kamena, poput srednjovjekovnih utvrda. MMXXI je rimskim brojkama godina 2021., što je vrijeme 500. obljetnice objavljivanja „Judite“. Podebljana slova MM inicijali su Marka Marulića. Ove godine je započelo obilježavanje 500 godina smrti Marka Marulića. BigSEE je nominirao rad za „Grand Prix“, što je priznanje za najboljeg među najboljima.

NACIONAL: Kakvu priču ima nagrada 2023., ovog puta za modni dizajn? Je li to završna priča uspješnih pet godina?

Krizne 2009. trebao sam osmisliti nešto što mogu osobno financirati i koliko-toliko pratiti. Tako su nastale prve skice kravata koje sam iz objektivnih razloga razvijao sljedećih deset godina. Tekstilna industrija u nas ne postoji, krojačice žive od maturalnih zabava. Kravata je specifičan proizvod koji ne može svatko skrojiti. Pogotovo koncept koji sam smislio. Čak 51 član žirija visoko cijenjenih profesionalaca iz 15 država, povezanih s renomiranim organizacijama u kreativnoj i dizajnerskoj industriji, kao što je “McCann NY“, odabralo je moje radove na novom izgledu kravate među više od 6300 prijavljenih radova. Dodijelili su mi, odnosno projektu „Redefinition“, srebrnu nagradu „MUSE Design Award 2023“ za modni dizajn. Nagrada je dodijeljena u dvije kategorije, modni dodaci i ručni rad. Za ručni rad zaslužne su i „zlatne ruke“ Nele Martinčić Genin iz Trogira. Radi se o posebno dizajniranim kravatama koje su ušle i u finale „Red Dota“. Ideja projekta je oblikovanje kravata s odmakom od konvencionalnog, uz zadržavanje visoke kvalitete, otmjenosti i elegancije. Kad pogledam unatrag, s obzirom na okolnosti, moram biti zadovoljan. Koliko god sve to bilo iscrpljujuće fizički i materijalno. U nekoliko zadnjih godina pokazao sam ne samo da vrijedim kao grafički dizajner, nego sam kao pojedinac nagrađen za radove u grafičkom, produkt i modnom dizajnu. Nisam siguran koliko se agencija ili studija time može pohvaliti, ali sam siguran da to u nas nije uspio niti jedan pojedinac. Meni nagrade dijelom služe da dođem do novih klijenata. Želim da me se poštuje po dizajnu, a ne po nagradama koje dobivam.

Neki od Rošinovih radova: X combination sustav polica, Arabeska modularni namještaj i suvenir MMXXI JUDITA. FOTO: Privatna arhiva

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.