Štagljarov tim na korak do razvoja inovativnog serološkog testa

Tim akademika Igora Štagljara iz Toronta na korak je do razvoja inovativnog serološkog testa. Riječ je o jeftinijem, bržem i pouzdanijem testu s pomoću kojeg će se iz samo kapljice krvi detektirati je li neka osoba došla u kontakt s virusom.

Mala kapljica krvi iz prsta i novi serološki test SIMPL bit će, kaže profesor Štagljar, dovoljni za odgovor jeste li imali koronavirus i koliko ste antitijela razvili.

– Radi se o krvnom testu koji uz pomoć k specijalnih proteina koji se zovu inteini mogu u periodu od manje od sata vremena u samo 10 mikrolitara krvi, dakle milijuntom djelu litre, detektirati je li neka osoba već došla u kontakt s Covidom ili ne, objasnio je Štagljar za HRT-ov Dnevnik.

Kanadska Vlada dala im je više od milijun dolara i test na tržištu očekuju za 6 mjeseci.

– Vrlo jednostavan test koji se može napraviti u bilo kojoj zgradi, uđete u jednu zgradu ili recimo u starački dom i napravite u roku od sat vremena oko tisuću tih testova, što je u ovom trenutku jako bitno, ističe Štagljar.

Testovi su, kaže profesorica Markotić, veliki izazov i ovise o primjeni novih tehnologija. Pozdravlja nova istraživanja.

– Vrijedno istraživanje, važno istraživanje, nova tehnologija i svi ćemo biti sretni ako se pokaže da će moći u detekciji Covida i u drugim mikroorganizmima nama dati brže i bolje rezultate, kaže Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.

I hoće, tvrdi profesor Štagljar. Iako je u svijetu više od 50 seroloških testova, njihova je metoda, kaže, bolja i inovativnija.

– Puno mjerljivija, puno brža, puno točnija i puno jeftinija. To je najvažnije u ovom trenutku da imamo pouzdani test, kaže Štagljar.

Test je, smatra, osnova za imunološku putovnicu, ali i svojevrsni ekonomski i turistički putokaz.

– Zato što nam takvi testovi mogu dati do znanja mogu li se osobe vratiti na posao bez rizika da zaraze druge osobe, a također mogu li te osobe putovati svijetom bez bojazni da zaraze druge osobe, navodi Štagljar.

I nije to sve. Ovom će metodom otkrivati  i lijekove protiv 500 različitih proteina, takozvanih uzročnika bolesti u ljudskim stanicama.

Komentiraj