Splitski evangelijar, nastao u 7 ili 8. stoljeću najstarija je knjiga koja se danas čuva u Hrvatskoj te zaslužuje poseban status u hrvatskoj povijesti, kulturi i bibliotekarstvu, rekao je u ponedjeljak profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) u Splitu Domagoj Volarević.

Kako je priopćeno iz Splitsko-makarske nadbiskupije, danas je KBF u Splitu započeo novu akademsku godinu  2022./2023. te je tim povodom održano predavanje profesora Volarevića o najstarijim liturgijskim izvorima na području južne Hrvatske.
„Evangeliarium spalatense (Splitski evangelijar), pisan poluuncijalnim pismom, najstarija je knjiga koja se danas čuva u Hrvatskoj. Samim time već zaslužuje poseban status u povijesti, kulturi i bibliotekarstvu Hrvatske, naravno i izvan”, rekao je, uz ostalo, Volarević.
Po njegovim riječima, nedugo nakon nastanka  (7./8. stoljeće) ta je knjiga bila u  Splitu.

“To  znamo radi upisanih prisega sufragana splitskom nadbiskupu metropolitu. Vrlo je moguće da je korištena i u obredu krunisanja hrvatskih kraljeva iz narodne dinastije”, rekao je  Volarević.

Splitski evangelijar čuva se u Riznici splitske katedrale i sadrži sva četiri prepisana evanđelja – po Mateju, Marku, Luki  i Ivanu.

Prof. Volarević je u predavanju istaknuo razliku izvora u/iz Hrvatske, koji se čuvaju u Hrvatskoj i onih koji su s područja današnje Hrvatske te se usredotočio na latinske izvore, jer su glagoljski pisani liturgijski izvori, uglavnom kasnijega datuma. Kada govori o južnoj Hrvatskoj u našem kontekstu misli na prostor Splitske metropolije i Zadarske nadbiskupije. U pogledu starosti izvora, uzeo je u obzir sve izvore od najstarijih pa do 13. stoljeća, što je otprilike kraj tzv. visokoga srednjega vijeka.

“Svjesno izbjegavamo izraz najznačajniji, jer svaki pogotovo srednjovjekovni liturgijski rukopisni izvor od izuzetne je važnosti. Važnost izvora kreće od sadržaja, koji može imati posebnosti kojima se pojedini izvor ističe“, kazao je dr. Volarević dodavši da je Hrvatska za zapadne istraživače još barem djelomično terra incognita u pogledu svih diplomatičkih izvora pa tako i srednjovjekovnih liturgijskih rukopisa.

Nabrojao je neke od izvora koji se danas čuvaju u Hrvatskoj: Evangeliarium spalatense, Splitski evangelijar – najstarija knjiga u Hrvatskoj (7./8. stoljeće), Biblia sacra – u Dubrovniku i Šibeniku (različiti tomusi; 10./11. stoljeće), Evangelistarium Sibenicense, Šibenski evanđelistar (10./11. stoljeće), Cantatorium et Sacramentarium Sibenicense, Šibenski kantatorij i sakramentar (11. stoljeće), Sacramentarium Spalatense, Splitski sakramentar (12. stoljeće), Evangelistarium Spalatense, Splitski evanđelistar (12. stoljeće) i Evangelistarium Traguriense, Trogirski evanđelistar (13. stoljeće).