Šonje: “Na ljeto neće biti velikog vala stečaja i povećanja stope nezaposlenosti”

Hrvatski ekonomski analitičar Velimir Šonje otkrio je što očekuje od Hrvatske u budućnosti i nakon koronakrize, koliko će biti gospodarski rast i kada ćemo pobijediti pandemiju.

“Veliki povratak turista za Uskrs nije bio očekivan, a mislim da aktualni val pomalo usporava tako da se ponavlja dinamika iz 2020., uz sada ipak prisutnu procijepljenost koja brzo raste, što izglede za turističku sezonu 2021. čini solidnima”, rekao je u razgovoru za Novi list

“Zasad nema razloga za pesimizam”

Za sada ne postoji niti jedan dobar razlog za reviziju očekivanja i pesimizam. Štoviše, aktualne brojke o prometu u trgovini i industrijskoj proizvodnji početkom 2021. bolje su od očekivanja, tako da je rast od 5 do 6 posto izgledan ove godine. Investicije i robni izvoz su već krajem 2020. bili u plusu, a sada se priključuje i osobna potrošnja, i to će biti glavni pokretači oporavka u ovoj godini”, kaže Šonje pa se osvrće na očekivanja od turističke sezone:

“Teško je reći, jer je puno stvari koje još ne znamo. Na primjer, hoće li vlasti u srednjoj Europi mogućavati nesmetan izlazak svojim građanima i kako će reagirati ako u toku ljeta dođe do kraćih izboja zaraze? Ako gledamo objektivno, razloga za pesimizam nema.

Ali, u pandemiji je bilo mnogo iracionalnosti. Stoga ne možemo isključiti mogućnost nepredvidivih komplikacija. No, ako bih se morao kladiti, rekao bih, sezona najmanje na razini prošlogodišnje uz mogućnost da bude i nešto bolja”, dodao je.

“Vladin plan potiče ovisnost o državnom sektoru, a ne autonoman razvoj”

Šonje je komentirao i Nacionalni plan za oporavak i otpornost. Mnogi poduzetnici upozoravaju da je privatni sektor iz njega isključen te da većina novca EU fondova ide u infrastrukturne državne projekte.

Ističe da se time potiče veća ovisnost o državnom sektoru, a ne autonoman razvoj.

“U kvalitativnom smislu čini mi se slabo, jer je doista trebalo više uključiti HUP i poduzetnike, i vidjeti kako da novac što prije dođe do onih poduzetnika koji mogu najbrže povući i napraviti razliku u smislu konkurentnosti u sektorima gdje se stvara visoka dodana vrijednost.

Ovako se računa s time da će se novac iz državnih projekata preliti u idućem krugu do privatnih dobavljača javnog sektora, a to će prije svega biti građevinari i IT sektor koji su ionako u ekspanziji. Loše je i to što će se najbrže nastaviti razvijati privatni sektor kroz sudjelovanje u javnoj nabavi za javni sektor.

O priljevu novca iz EU 

Dakle, ne potiče se autonoman razvoj, nego, opet, ovisnost o državnom sektoru. No, u kvantitativnom smislu riječ je o ogromnom novcu koji će u sljedeće 3 do 4 godine snažno potaknuti sve vrste izdataka u Hrvatskoj”, kaže Šonje, ali s druge strane tvrdi da nam dolazi ogroman novac:

“Pod takvim vodopadom novca ni suha drenovina ne bi mogla ostati suha. Pitanje je što će biti kada voda ode, ali to je daleka budućnost. Nitko se ne zamara što će biti za 6 do 7 godina, hoće li u međuvremenu nastati nova i konkurentnija gospodarska struktura koja će onda dalje vući razvoj i bez značajnog dotoka europskog novca”, dodaje.

“Na ljeto neće biti velikog vala stečaja i povećanja stope nezaposlenosti”

Što se tiče isteka moratorija na kredite, Šonje je uvjeren da Hrvatsku na ljeto ne očekuje veliki val stečaja i povećanja nezaposlenosti.

“Neće biti velikog vala. Naravno da će dio kompanija trebati restrukturiranje, ali to je normalno u svakoj krizi. Banke imaju dovoljno kapitala da amortiziraju taj problem i nastave kreditiranje perspektivnog dijela gospodarstva.

Uostalom, upravo krediti poduzećima snažno rastu. U veljači su bili 6 posto veći nego u veljači prije pandemije, a ove godine je tempo rasta i dalje oko 6 do 7 posto na godišnoj razini.

Ne tvrdim da jedan manji dio poduzeća neće imati poteškoće, hoće, jer se financijski repovi kriza rješavaju po 2 do 3 godine, no sada ništa ne upućuje na dramu ako će se oporavak ove godine odvijati po stopama koje sam ranije spominjao”, dodaje.

Na pitanje koliko još može trajati sadašnje tiskanje novca u EU i kod nas, a da se to ne prelije u inflaciju, Šonje odgovara da će banke reagirati dizanjem kamata.

“Sada svuda ide oporavak, pa tako i kod nas, i za oporavak ima više nego dovoljno novca u uvjetima niskih kamatnih stopa. Zbog toga očekujemo rast stope inflacije i dugoročnih kamatnih stopa, prvo na državne obveznice, i bez promjene monetarne politike”, kazao je te zaključio:

“Kada inflacija opasnije i dugotrajnije prijeđe dva posto, centralne banke će reagirati rastom kamatnih stopa kako se inflacija ne bi otela kontroli. Sada nitko ne očekuje da bi se to trebalo dogoditi prije 2023., ali ne treba isključiti inflacijska iznenađenja u smislu ranijeg prijelaza praga od dva posto.”

Komentiraj