Igor Škrgatić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Grada Zagreba i predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u, govori o gospodarskim, socijalnim i financijskim izazovima Zagreba

Mi smo načelno podržali proračun zato što nam je jasna šira slika i situacija u kojoj se nova gradska vlast našla. Jasno je da u prvoj godini trebaju snimiti stanje, staviti sve na papir i utvrditi razmjere štete. Zato je taj proračun za 2022. godinu stabilizacijski, a ja sam ga nazvao i sanacijskim te je jasno da se u ovoj prvoj godini na razvoju grada ne može previše napraviti, ali očekujemo da će proračuni za 2023. i 2024. biti malo drukčije orijentirani. Očekujemo da budu razvojni u smislu suradnje s poduzetničkom zajednicom na projektima, na projekte javno-privatnog partnerstva, na kvalitetnim povlačenju sredstava iz fondova Europske unije itd”, riječi su Igora Škrgatića, predsjednika Gospodarsko socijalnog vijeća Grada Zagreba.

To je tijelo osnovano radi uspostave i razvitka trostranog dijaloga, zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne, porezne i razvojne politike te poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora na području Grada Zagreba.

Škrgatić je ujedno i predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika koja je integrirana unutar Hrvatske udruge poslodavaca. A pored toga sa suprugom osnivač je tvrtke BE-ON koja je specijalizirana za restrukturiranje financija blokiranih i prezaduženi građana, u kojoj je Škrgatić direktor.

Za Zagreb News je govorio o gospodarskom stanju u Zagrebu i planovima kako to stanje popraviti na korist radnika, poslodavaca i Grada.

Najprije je istaknuo kako postoji puno segmenata u kojima Grad i HUP mogu u različitim segmentima funkcionirati kvalitetnije nego što je to bilo do sada. Osvrnuo se i na prethodnu gradsku vlast. “Znamo kako je bilo, nema potrebe govoriti na koliko tragičnoj razini je bila razina transparentnosti u komunikaciji Grada i onih koji ga financiraju. Naravno da nije sve bilo loše, no ako se pod sve podvuče crta svi ćemo se složiti da je upravljanje gradom bilo loše”, rekao je Škrgatić.

Nedavno je na sjednici GSV-a od gradskih vlasti zatražio izvješće o povlačenju sredstava iz Fonda solidarnosti i Mehanizma za oporavak i otpornost. Napomenuo je da je to zatražio jer u HUP-u smatraju da što više sredstava treba biti usmjereno direktno prema poduzetnicima. Tvrdi da je to najefikasniji način korištenja novca iz fondova EU-a, što se do sada pokazalo i u praksi. “Smatramo da nakon cijele ove priče s pandemijom i dugog perioda u kojem su poduzetnici bili u nepovoljnoj situaciji zbog promijenjenih tržišnih uvjeta, kako je bitno da što više sredstava koji dolaze iz EU-a budu bespovratni. Tako se može kompenzirati pad prometa koji su mnogi imali zbog promjene poslovnih modela uzrokovanih pandemijom”, rekao je Škrgatić.

Osvrnuo se i na problem koji se od dolaska nove vlasti pojavio u Zagrebačkom holdingu. Rekao je kako u toj gradskoj mega tvrtki sada imaju problem što im se poduzetnici ne javljaju na natječaje. “Ranija je praksa bila da su natječaj pisani za nekoga za koga se unaprijed znalo da će dobiti posao. Sada kad raspišu natječaj ne mogu prikupiti dovoljan broj ponuda. Budući da u HUP-u imamo 30 granskih podružnica udruga mi zapravo u svakom sektoru od građevine preko trgovine i ugostiteljstva možemo pružiti jaku potporu i biti partner Gradu u svemu što radi. Vjerujem da se stvari odvijaju u pozitivnom smjeru jer je nova vlast u Zagrebu spremna na dijalog i sada vlada puno zdravija atmosfera”, ispričao je Škrgatić.

Smatra kako je dobar put ka budućem razvojnom proračunu grada to što su unutar GSV-a nedavno osnovana tri povjerenstva: Povjerenstvo za gospodarstvo i ekološku održivost, za zapošljavanje i socijalnu politiku te za razvoj civilnog društva.

“Ona bi trebala biti operativna tijela koja udaraju ritam, koja daju ideje i pronalaze projekte zanimljive poduzetnicima i sindikatima. Što se razvoja civilnog društva tiče, tu je bitno da Grad financira udruge na transparentan i učinkoviti način. Povjerenstva smo osnovali zato što se GSV sastaje jedanput mjesečno i nemamo prostora za veću operativu, ali povjerenstva se mogu sastojati češće i mogu se osnivati radne skupine unutar povjerenstava koje bi bile još operativnija tijela i to je jedan od oblika na koji planiramo još više intenzivirati suradnju”, objasnio je Škrgatić.

Komentirao je i pomoć koju su zagrebački poduzetnici dobili od Vlade i Grada. Smatra kako su mjere ostvarile svoj cilj jer su bile usmjerene na očuvanje radnih mjesta, što je i ostvareno. Osvrnuo se i na obnovu Zagreba nakon potresa. Smatra kako postoje objektivni razlozi za njezinu sporost. “Najprije imamo značajne proračunske rupe, drugo je tranzicija vlasti, a treće je koordinacija države i Grada, što je uvijek teško funkcioniralo. No čini mi se da se poduzetnici i ne vesele previše poslu obnove jer sektor građevine raste i zbog drugih faktora. On raste i zbog toga što su se iz centra Zagreba iselile desetine tisuća ljudi, raste i samim time što se grade nove stambene jedinice. Koliko će biti prostora da raste kroz obnovu? To će biti sve skupa nekakav neutralni efekt. Jer je s jedne strane nastala šteta koja je vrlo mjerljiva, a s druge strane obnova će uzrokovati rast BDP-a pa mislim da će se te dvije stvari nekako pokratiti jedna s drugom.’’

Rekao je i kako u GSV-u nisu imali sastanke na temu mogućih otkaza u Holdingu. Naime, mediji su izvijestili kako će sredinom ovog mjeseca više od 700 ljudi dobiti otkaz. Škrgatić o tome nema informaciju i kaže kako na GSV-u nije bilo govora na tu temu. Međutim, ako do toga dođe, kaže kako Grad ima potencijalno rješenje za te ljude. “Govorimo o novcu iz Fonda solidarnosti i stabilnosti u kojemu postoji stavka za prekvalifikaciju ljudi koji izgube radno mjesto. Ta sredstva se mogu iskoristiti i uložiti u prekvalifikaciju ljudi”, zaključio je Škrgatić.