Sindikati školstva najavili da će ustrajati na povećanju plaća

Hrvatski javni sektor zaostaje u rastu plaća ne samo za razvijenijim europskim zemljama nego i za usporedivim zemljama, a hrvatska vlast izbjegava razgovore o njihovim povećanjem, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu sindikata znanosti i visokog obrazovanja koji je najavio da će ustrajati na povećanju plaća.

Ključne okolnosti su uvođenje eura koji će ograničiti rast i startne pozicije pregovarača u kojima vlada nastoji zanemariti relativno povoljnu činjenicu gospodarskog rasta od oko tri posto i opredjeljuje za poreznu reformu koja je naklonjena kapitalu a ne standardu građana, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu na okruglom stolu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) na temu “Plaće u RH – Je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast?”

Morat ćemo ići u sukob s Vladom

Kad Vlada nema politiku plaća i kad se proces odvija u posvemašnjoj improvizaciji, te kada su plaće u javnom sektoru niže za 18 posto od privatnog sektora, mi ćemo morati ići u sukob s Vladom da bi poboljšali položaj svojih članova, ali ti sukobi nemaju veze s ozbiljnim poslom i pravednim rješenjem, kazao je predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka, čiji je sindikat uz Maticu hrvatskih sindikata i Ideje.hr organizator okruglog stola.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta iz Zagreba kazao je okvir za razgovore čine hrvatske pripreme za uvođenje eura i pritisci banaka ka relaksiranju fiskalne discipline, što će pratiti smanjenje rasta i očito usporavanje ekonomije.

Vlada poreznom reformom oslobađa kapital i smanjuje mogućnosti za povećanje standarda javnom sektoru, kazao je Lovrinčević i nazvao to lošom politikom. Hrvatska mora uvoditi porez na potrošnju i na imovinu, a ne na porez na rad jer je to dugoročno loša situacija, ocijenio je.

Sociolog sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dragan Bagić kazao je da okvir za pregovore čini nepovoljna percepcija javnog sektora u kojoj se on izjednačava s pukim troškom na račun privatnog sektora. Zapravo, kad bi se uspoređivala kvalitetna radna mjesta u javnom i u privatnom sektoru, kojeg čini tridesetak različitih područja, vidjelo bi se da je potonji u puno boljem položaju. On je napomeno da s time ne treba brkati činjenica da je hrvatsko društvo društvo privilegija, a ne društvo sposobnosti.

Također, moguće pregovore opterećuje pitanje rasta plaća, što je u Hrvatskoj tabu, čak i kad bi povećanje slijedilo stopu godišnju inflacije koje bi omogućilo da plaće realno ostanu na istoj razini, kazao je Bagić.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec rekao je da je sistem plaća ozbiljno narušen 2000-ih, te da je u međuvremenu poduzeto najmanje 50 promjena koje su dovele do kaosa.

On je napomenuo da je potrebno promijeniti koeficijent kako bi se obrazovanje izjednačilo s drugim javnim službama. Kazao je da je ministrica Blaženka Divjak stala iza stava sindikata, te da se očekuje pregovor s Vladom. Ako ne uspijemo, idemo u štrajk, kazao je Mihalinec.

Predsjednik Konfederacije sindikata javnog sektora Slovenije i potpredsjednik Europskog povjerenstva sindikata obrazovanja Branimir Štrukelj ocijenio je da je u Sloveniji odnos vlade prema sindikatima postao pozitivniji otkad je u vladi stranka Levice. Također, kazao je da se neoliberalna politika nalazi u defenzivi i da se na javne službe poput školstva i zdravstva više ne gleda kao na parazite nego se u javnom diskursu gledaju kao službe od kojih ima koristi.

Došlo do preokreta da nismo samo potrošnja, što je za nas bio kulturni šok, kazao je Štrukelj.

On je izrazio nadu da će u Sloveniji nastaviti rasterećivati porezi na rad i opterećivati kapital, ali je, kaže, za sada ostalo sve na riječima.

Ipak, da se stvari miču naprijed dokaz je najava povećanja poreza na dobit s 19 na 22 posto, koji u Francuskoj iznosi 30 posto, kazao je.

Pitanje političkog odabira i odgovornosti

Organizator citira podatke Eurostata prema kojima je godišnja neto plaća samca s prosječnom plaćom u Hrvatskoj prošle godine iznosila 9.067 eura, a primjerice, u susjednoj Austriji 31.663 eura, Sloveniji 13.000 eura, dok su manje plaće bile od 8.500 do 9.000 eura bile u Latviji, Litvi i Mađarskoj, te znatno manje u Rumunjskoj i Bugarskoj u iznosima od 5.900 i 5.500 eura.

Plaće u javnim službama u Hrvatskoj zaostaju za rastom plaća u privredi. U nekim drugim posttranzicijskim zemljama, pod pritiskom odljeva ljudi iz nekih ključnih segmenata poput zdravstva i prosvjete, plaće u javnom sektoru rastu brže od plaća u privredi.

Trenutno veće plaće traže prosvjetari, liječnici i medicinari, a Vlada početak pregovora o osnovici za plaće svih zaposlenih u javnim službama odgađa još od svibnja. Kroz poreznu reformu Vlada nije htjela dodatno utjecati na opće povećanje plaća već je 2 milijarde kuna, kroz smanjenje PDV-a, pretočila u marže trgovaca i ugostitelja. Očigledno je procijenila da je to trenutno važnije, ocijenili su organizatori.

Europska je komisija u srpnju podigla prognozu realnog rasta u RH s 2,6 na 3,1 posto. U RH trenutno postoje pozitivne ekonomske okolnosti koje se mogu iskoristiti za povećanje plaća. Međutim, hoće li doći do rasta plaća ili daljnjeg osujećivanja rasta plaća, pitanje je političkog odabira, a onda kasnije i odgovornosti za takav odabir, ističu organizatori.

Komentiraj