Šimonović: “Mi rat već imamo. Sad je prioritet pokušati smanjiti broj žrtava i smanjiti počinjenje ratnih zločina”

Autor:

Zagreb: Proslava obilježavanja 70 godina od usvajanja UN Opće deklaracije o ljudskim pravima 10.12.2018., Zagreb, Visoka skola medjunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold -  Konferencija Future of Peace 2018 – Proslava obiljezavanja 70 godina od usvajanja UN Opce deklaracije o ljudskim pravima.Ivan Simonovic. rrPhoto: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

Bivši hrvatski ministar pravosuđa i bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Ivan Šimonović komentirao situaciju u Ukrajini. Naglasio je da se radi o iznimno dramatičnoj situaciji.

“Nakon neprospavane noći u New Yorku je osvanulo sumorno jutro. Još jučer je SAD najavio zahtjev za novom hitnom sjednicom Vijeća sigurnosti koja će se održati danas. Mi sada čekamo tekst rezolucije o Ukrajini, a onda će se od država očekivati da tu rezoluciju kosponzoriraju. Gotovo je sigurno da će Rusija na takvu rezoluciju staviti veto. 2014. je Rusija stavila veto, i tada se rezoluciju slalo na Opću skupštinu UN-a, takav scenarij očekujem i sada”, kaže Šimonović.

“Iznimno je dramatično stanje. Radi se o vojnim operacijama velikih razmjera. Ima nešto blasfemično u tome da stalna članica Vijeća sigurnosti bude uključena u agresiju i da ta agresija krene u vrijeme kad se održava sjednica Vijeća sigurnosti kojom predsjeda Ruska federacija”, naglasio je za N1.

Rusija, kaže, zasad nije odustala od predsjedanja, ali on očekuje da će to mnogre države od nje zatražiti večeras.

“Mi rat već imamo. Sad je prioritet pokušati smanjiti broj žrtava i smanjiti počinjenje ratnih zločina”, govori.

“Kad uspoređujemo ovu situaciju 2014., tad smo imali veto Rusije, suzdražani glas Kine, ostale članice su podržale rezoluciju Vijeća sigurnosti. Kad je nakon toga došla na Opću skupštinu, 100 država članica ju je podržalo. Ono što će sada biti velika dilema je pogoditi balans između oštrine rezolcije i toga da bude prihvatljiva što većem broju članica”, kaže Šimonović. Uspjeh bi, kaže, bila trocifrena brojka članica koje će podržati rezolciju.

Na pitanje koji je realni doseg te rezolucije koja će biti donešena, a nije donešena na Vijeću sigurnosti, on kaže da je pravni doseg mali, ali da će imati funkciju političkog pritiska na Rusiju da se zaustavi agresija i povuku trupe. “Ova agresija je još jedan udarac autoritetu UN-a”, kaže.

O tome u kojem roku je realno očekivati reakciju Opće skupštine, Šimonović kaže kako postoje dva scenarija. Jedan je da se sazove hitna specijalna sjednica Opće skupštine te da se to može učinti ako je rezolcija zaustavljena vetom. Potrebno je da to zatraži 9 članica Vijeća sigurnosti. Tada se sjednica treba održati u roku od 24 sata.

Što se tiče mogućih scenarija u Ukrajini, Šimonović kaže kako “dobrih rješenja više nema”. “Putin je najavljivao ograničenu operaciju koja će se odnositi na Donbas, vidimo po sadašnjim borbenim djelovanjima da se ona odnose na cijelo područje Ukrajine. Mi se ovaj čas suočavamo s crnim scenarijem”, kaže.

Reakcije Zapada

“Predsjednik Biden je više puta nedvosmisleno govorio o neposreno predstojećoj agresiji. O tome je govorio i Johnson, ne možemo reći da je iznenađenje. Vrlo je cinično da je bilo ismijavanja zapadne histerije o tome da se prirema agresija. To jako podsjeća na 2014. kada je došlo do okupacije Krima od strane malih zelenih ljudi koji nisu imali nikakve vojne oznake. Ovaj put vojnici Ruske Federacije nose svoje vojne oznake.”

https://www.nacional.hr/uzivo-rusija-napada-punom-snagom-ruske-trupe-pred-kijevom-traju-borbe-za-cernobil/

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.