Šefica DORH-a tobože zbog Masona želi izbaciti Jelenića iz DORH-a, a zapravo ga pritišće da podrži Baricu Novosel

DRAŽEN JELENIĆ PROTIVI SE ŽELJI Zlate Hrvoj Šipek da za zamjenicu stavi aferama opterećenu ‘Črnu Baru’. Nacional otkriva novu dubiozu u koju je Barica Novosel bila uključena. Potencirajući Jelenićev sukob interesa šefica DORH-a problematizira i svoju kadrovsku politiku

Tobože radi toga što je mason, glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek želi svog prethodnika na toj funkciji Dražena Jelenića izbaciti iz DORH-a, pa je inicirala da o tomu raspravi Etičko povjerenstvo DORH-a. Ali su joj motivi za to sasvim drugačiji. Vjerojatno i sama svjesna da za to neće biti pravne osnove, ona je to zapravo napravila samo kako bi na Jelenića izvršila pritisak da slomi njegov otpor da u vrh DORH-a na plaću veću od premijerske progura aferama opterećenu svoju blisku prijateljicu Baricu Novosel.

To su Nacionalu otkrili upućeni politički i pravosudni izvori koji navode da se to nalazi u pozadini prošlotjedne objave kako je Etičko povjerenstvo DORH-a raspravljalo o tome treba li bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić zbog članstva u masonskoj loži otići iz DORH-a.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek započela je rat i počela je demonstrirati silu protiv svih svojih zamjenika u DORH-u koji odbijaju u internom postupku imenovanja novih zamjenika glasati za njezinu “miljenicu” i prijateljicu Baricu Novosel, osobu koja je izrazito bliska moćnim pojedincima u HDZ-u, a uz nju se vuku i određene sporne epizode iz prošlosti vezane uz stavljanje potpisa na ugovore o prodaji vrijednog državnog zemljišta.

Sve su to Nacionalu otkrili visoki politički i pravosudni izvori upućeni u zbivanja unutar DORH-a. Oni su Nacionalu ispričali da se tako na njenom udaru našao i Dražen Jelenić i to zato što nije sklon podržati ideju Zlate Hrvoj Šipek o imenovanju Barice Novosel zamjenicom glavne državne odvjetnice, a otkrili su i detalje tog sukoba.

Riječ je o ogromnoj aferi koja bi mogla nanijeti ne samo ogromnu reputacijsku štetu DORH-u, već u javnosti otvoriti pitanje kakav profil ljudi uopće radi u DORH-u, na koji su način došli na te pozicije i čije interese štite. U slučaju Barice Novosel otvaraju se ozbiljne dileme je li ona s pozicije nekadašnje državne pravobraniteljice zapravo služila kao osoba koja će u nekim situacijama lupiti pečat na sumnjive prodaje vrijednih državnih zemljišta pojedincima po političkom diktatu.

Kad takvu osobu s najviše pozicije forsira glavna državna odvjetnica, i onda koristi svoj utjecaj da bi moguće zastrašivala i ucjenjivala podređene jer joj ne žele dati podršku za takvo problematično imenovanje, onda se otvara i pitanje motiva same glavne državne odvjetnice.

A to se sve događa u situaciji kad se DORH suočava s nizom izazova, kad pred sobom imaju više velikih afera čiji se sudski epilog tek očekuje, ali u kojima DORH sudove zatrpava s tisućama stranica spisa, a u određenim situacijama, kao u slučaju “kluba” u Slovenskoj, propituje se jesu li svojim nedjelovanjem propustili osigurati dokaze i možda čak djelovali tako da su štitili tada eksponiranu političku osobu.

 

‘Zlata Hrvoj Šipek praktički Jeleniću prijeti izbacivanjem iz DORH-a. Ali glavni razlog što se toga baš sad sjetila nisu masoni, nego Barica Novosel kojoj Jelenić ne želi dati podršku’, kaže Nacionalov izvor

 

U takvoj situaciji, ako se DORH počne baviti samim sobom i unutrašnjim sukobima, a to se upravo događa, to bi moglo imati nesagledive posljedice ne samo na rad DORH-a, nego na percepciju da je DORH institucija koja je ostala zadnja brana protiv korupcije i klijentelizma koji je prožeo kompletnu državnu upravu, kao i gotovo jedina pravosudna institucija u Republici Hrvatskoj u koju građani još donekle imaju povjerenja.

Opisani obračuni za koje se tvrdi da ih je započela Zlata Hrvoj Šipek kako bi zaštitila i progurala svoju prijateljicu, a i prijateljicu mnogih HDZ-ovaca Baricu Novosel, sada bi mogli eksplodirati u jednu od najvećih afera ikada povezanih s DORH-om.

Nakon što je Nacional otkrio da je Barica Novosel na dubiozan način sudjelovala u procesu prodaje ornitološkog rezervata Crna Mlaka, kao i da je povezuju s kompromitiranim odvjetnikom Mirkom Batarelom, Nacional je došao u posjed dokumenata koji pokazuju da je upravo ona omogućila još jednu spornu prodaju vrijednog zemljišta na području Jastrebarskog – koje je kasnije preprodajom dijelom završilo u rukama USKOK-ova optuženika, bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića i Marice Vidaković iz Kraša. Barica Novosel još od 90-ih je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, izvrsno politički umrežena s vrhuškom HDZ-a, visoki dužnosnici HDZ-a dolazili su na njezine vrhunski organizirane zabave s tamburašima u vinskim podrumima Jaske, pa se time u njezinu slučaju otvara i pitanje neprimjerenih pritisaka politike na njezin rad. A Barica Novosel sada želi biti zamjenica glavne državne odvjetnice i prijavila se na natječaj koji je objavljen prije nekoliko mjeseci, uz svesrdnu podršku Zlate Hrvoj Šipek, ali ne i njezinih kolega iz DORH-a.

Naime, da bi bilo tko mogao biti imenovan zamjenikom ili zamjenicom glavne državne odvjetnice, potrebni su potpisi kolegija Državnog odvjetništva koji čine ostali zamjenici, njih dvadesetak, a među njima su i bivši glavni državni odvjetnici koji sada obnašaju funkcije zamjenika, od Mladena Bajića i Dinka Cvitana do Dražena Jelenića.

Budući da u građanskom odjelu, gdje bi Barica Novosel trebala biti imenovana zamjenicom, ona ne uživa podršku svih kolega, Zlata Hrvoj Šipek nastoji za nju osigurati podršku u kaznenom odjelu. Tvrde to upućeni pravosudni izvori.

Zlata Hrvoj Šipek osobno je od Etičkog povjerenstva DORH-a zatražila mišljenje o tome je li to što je Jelenić mason nespojivo s dužnošću državnog odvjetnika, ali nacionalovi izvori tvrde da su motiv i opravdanost tog njezina čina sporni. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

Isti izvori navode da je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, koji je morao napustiti tu funkciju zbog Nacionalova otkrića da pripada masonskoj loži, izravno odbio dati podršku Barici Novosel jer je dobro upoznat sa spornim detaljima iz prošlosti zbog kojih bi njezino imenovanje bilo vrlo diskutabilno. Zbog toga je on još u vrijeme dok je bio na funkciji glavnog državnog odvjetnika bio nesklon njezinu dolasku napredovanje na poziciju zamjenice.

Međutim, kako nema dovoljno podrške, a bitan joj je svaki glas, Zlata Hrvoj Šipek je odlučila na Jelenića izvršiti dodatni pritisak i praktički ga ucijeniti. Tvrde to upućeni političko-pravosudni izvori bliski DORH-u koji su opisali i na koji način je Jelenić ucijenjen:

“Zlata Hrvoj Šipek osobno je od Etičkog povjerenstva DORH-a zatražila davanje mišljenja o tome je li to što je Jelenić mason nespojivo s dužnošću državnog odvjetnika. Praktički mu prijeti izbacivanjem iz DORH-a. Ali glavni razlog zašto se toga sada baš sjetila nisu masoni, nego Barica Novosel kojoj Jelenić ne želi dati podršku.”

DORH je na svojim internetskim stranicama prošlog tjedna uistinu objavio da je upravo glavna državna odvjetnica zatražila takvo mišljenje.

“Povodom zahtjeva Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske za davanjem mišljenja i tumačenja je li članstvo u jednoj određenoj udruzi nespojivo s obnašanjem dužnosti državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika, Etičko povjerenstvo je 16. studenog 2020. jednoglasno donijelo mišljenje da je članstvo u navedenoj udruzi u suprotnosti s načelom nepristranosti, dostojanstva i lojalnosti Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika i nespojivo je s obnašanjem dužnosti državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika. (25. 11. 2020.) Slijedom navedenog mišljenja, Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske zatražila je od bivšeg Glavnog državnog odvjetnika, koji sada obnaša dužnost zamjenika glavnog državnog odvjetnika, da dostavi dokaz o svom članstvu odnosno prestanku članstva u toj udruzi. Nakon primitka takvog dokaza bit će moguće donijeti odluku o radnjama koje bi eventualno trebalo poduzeti.”

 

Ako se DORH počne baviti samim sobom i unutarnjim sukobima, što se upravo događa, to bi moglo utjecati i na percepciju da je DORH institucija koja je ostala zadnja brana protiv korupcije i klijentelizma

 

Nacionalovi izvori iz političko-pravosudnih krugova bliskih DORH-u smatraju da je takva vrsta pritiska na Jelenića krajnje neprimjerena i to zato što iza toga stoji interes Zlate Hrvoj Šipek koja agresivno želi na poziciju jedne od svojih zamjenika imenovati svoju prijateljicu Baricu Novosel, podređujući time interese DORH-a, a zapravo državne interese, svojim privatnim dogovorima nespojivima s dužnošću koju obnaša.

Osim toga, Jelenić je po svemu sudeći ionako u najmanju ruku zamrznuo svoje članstvo u masonima pa će biti teško pronaći osnovu za njegovo isključenje iz DORH-a.

Drugim riječima, ako je Zlata Hrvoj Šipek tražila od Etičkog povjerenstva da donese mišljenje kako je članstvo u “određenoj” udruzi u suprotnosti s načelom nepristranosti, dostojanstva i lojalnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, onda je uletjela na sklizak teren jer je inzistiranjem na imenovanju Barice Novosel samo otvorila pitanje je li ona kao glavna državna odvjetnica nepristrana i kome je zapravo lojalna te ima li i kakvih osobnih interesa u tome ili je pak i sama podložna pritiscima HDZ-a, kad tako žarko želi progurati na visoku poziciju osobu za koju većina njezinih kolega misli da je nekim svojih odlukama iz prošlosti postupila u suprotnosti s interesima države, da je podložna političkim utjecajima, ali i da u novijoj karijeri naprosto nije stekla dovoljno iskustva u konkretnim predmetima niti je donosila državnoodvjetničke odluke – jer je zadnjih desetak godina provela radeći u Ministarstvu pravosuđa.

Barica Novosel bila je 90-ih državna pravobraniteljica Zagrebačke županije, a kasnije i zamjenica županijskog državnog odvjetnika, ali dobar dio svoje karijere provela je u Ministarstvu pravosuđa, gdje je bila delegirana iz DORH-a. Tamo je obnašala funkcije pomoćnice i zamjenice ministra. Prema tvrdnjama nekih pravosudnih izvora, ona bi i nakon imenovanja na poziciju zamjenice glavne državne odvjetnice trebala nastaviti raditi na poslovima u Ministarstvu, ali joj Zlata Hrvoj Šipek na ovaj način želi omogućiti bolji status, odnosno plaću koja bi za oko 6 tisuća kuna bila veća no danas, a bila bi gotovo u rangu premijerove plaće.

Barica Novosel iz DORH-a je delegirana na rad u Ministarstvo pravosuđa, a Zlata Hrvoj Šipek tamo bi je i ostavila, samo uz veću plaću. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

 

Barica Novosel u Jastrebarskom je na glasu kao moćna i umrežena, a prati ju nadimak Črna Bara. Nakon što je objavljen prvi članak u kojem se problematizira što je kao pravobraniteljica pri potpisivanju ugovora o prodaji Ornitološkog rezervata Crna Mlaka zanemarila mišljenje nadležnih tijela i potpisala taj ugovor bez klauzule da novi vlasnik nema pravo tražiti naknadu za štetu koju na ribnjacima u sklopu rezervata rade ptice, Nacionalu su se javili novi svjedoci i uputili na još neke sumnjive slučajeve u kojima je sudjelovala.

Riječ je o prodaji 640 hektara vrijednog državnog zemljišta koje je prije bilo u vlasništvu poljoprivrednog poduzeća Zdenčica koje je otišlo u stečaj. Nacionalovi izvori upozorili su da je bila riječ o visokokvalitetnoj, dreniranoj zemlji za koju je tadašnji kupac Ruris Jaska, tvrtka koja je osnovana svega tri mjeseca prije toga (15. listopada 1998.), platio svega 12 milijuna kuna i to s rokom otplate na 20 godina. Nekoliko godina kasnije, ta zemlja prešla je u vlasništvo Kraša, ali i moćnih pojedinaca u Krašu, tadašnjeg predsjednika Uprave Nadana Vidoševića i prokuristice Marice Vidaković, odnosno njenog oca koji je bio formalni vlasnik. Na toj je zemlji Kraš izgradio takozvani Krašograd. Riječ je o projektu ekoparka sa smještajnim, ugostiteljskim i sportskim sadržajima. Taj Krašograd nema nikakve poveznice s istoimenom aferom Krašograd u kojoj je u pitanju bila zamjena vrijednih gradskih zemljišta, od kojih je jedno bilo na atraktivnoj lokaciji na Ravnicama blizu Kraša, sa zemljištima u Sesvetskom Kraljevcu, dakle na rubnim dijelovima grada.

No Krašev pravi Krašograd u Jastrebarskom nikada nije do kraja istinski zaživio, a dijelovi zemlje su završili u rukama tadašnjeg predsjednika Uprave Kraša Nadana Vidoševića i pod kontrolom prokuristice Marice Vidaković.

Nacional je uspio doći do svih ugovora o prodaji nekretnina koji pokazuju taj slijed.

U tome možda ne bi bilo ništa sporno da Nacionalov izvor koji je jako dobro upoznat s događanjima tijekom 90-ih na području Jastrebarskog ne tvrdi da je Barica Novosel već tada bila jako dobra s Ivanom Penićem, nekadašnji HDZ-ovim predsjednikom Hrvatskog fonda za privatizaciju i potom ministrom privatizacije i upravljanja državnom imovinom, koji je inače rodom iz Krašića, ali i s Nadanom Vidoševićem, koji je 1993. bio ministar gospodarstva u ratnoj vladi Nikice Valentića, a kasnije dugogodišnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

 

Barica Novosel odobrila je 1999. u ime države da se 640 hektara državne zemlja proda po suspektno niskoj cijeni, i to tvrtki talijanskog državljanina osnovanoj samo tri mjeseca ranije, na rok plaćanja 20 godina

 

Tijekom istrage i sudskog procesa koji se vodi protiv Nadana Vidoševića, sud je zaplijenio sve njegove nekretnine, odnosno na njih je stavio zabilježbu. Među tim nekretninama nalaze se i četiri parcele u Bratini, u okolici Pisarovine, ukupne površine oko 65 hektara. Riječ je o jednoj desetini od ukupno 640 hektara zemlje koja je nekoć bila u vlasništvu poduzeća Zdenčina, čiju je prodaju kao pravobraniteljica zagrebačke županije odobrila osobno Barica Novosel.

Nacionalovi izvori tvrde da su pojedinci povezani s HDZ-om još 1993. bili zainteresirani za preuzimanje te zemlje i da su to bili spremni potplatiti s milijun maraka iz crne torbe, ali zbog otpora tamošnjih radničkih struktura do toga ipak nije došlo. Baš zato smatraju da čim je ta tvrtka završila u stečaju, ta zemlja je ponovno postala interesantna, iako nije bilo nikakvog razloga da se to vrijedno državno zemljište 1999. prodaje u privatno vlasništvo, kad se moglo, primjerice, dati u koncesiju. Tim više što je tvrtka kojoj je to zemljište najprije prodano bila u vlasništvu talijanskog državljanina.

Iz Ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države od 24. veljače 1999. proizlazi da je 640 hektara zemlje prodano za 12.115.430,00 kuna, odnosno za oko 18.900 kuna po hektaru.

Nacionalov izvor tvrdi da se danas na poljoprivredno zemljište po hektaru mogu dobiti poticaji u visini do 2000 kuna, što znači da bi vlasnik tog zemljišta danas u jednoj godini uz pomoć poticaja mogao otplatiti iznos u visini jedne i pol godišnje rate kojom je kupljena ta zemlja.

Međutim, državna pravobraniteljica Zagrebačke županije Barica Novosel svojim je potpisom garantirala da je ta prodaja posve u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske te da nema zapreke da se ugovor zaključi. Ugovor se tada zaključio s tvrtkom Ruris Jaska d.o.o. koja je cifru od 12,11 milijuna kuna trebala platiti u 20 obroka, svake godine po 605.771 kuna, sve do 2018. godine. Zakonski zastupnik te tvrtke bio je Leone Bottai, talijanski državljanin. Zanimljivo je da u ugovoru nigdje nije bilo navedeno o kolikoj je ukupnoj površini čestica riječ, a nije bila navedena ni cijena po hektaru.

Kao predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević je 2006. za kraš kupio 450 hektara nekadašnje državne zemlje, a oko 60 hektara za sebe. PHOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

 

Međutim, tijekom 2006. godine, odnosno sedam godina nakon kupnje, ta tvrtka zemlju prodaje Krašu, ali i pojedincima povezanima s Krašom odnosno Nadanu Vidoševiću, ocu Marice Vidaković i još nekoliko direktora iz Kraša.

Kraš je s tvrtkom Ruris Jaska sklopio ugovor o kupoprodaji 20. prosinca 2006. Kraš je kupio oko 422 hektara po cijeni od oko 21 tisuću kuna po hektaru. Ukupna cifra bila je 14,67 milijuna kuna, ali se od toga tek 8,96 odnosilo na cijenu za zemlju, a oko 5 milijuna odnosilo se na raznu poljoprivrednu opremu. U ime Kraša ugovor su potpisali Nadan Vidošević i Darko Radišić.

Nadam Vidošević kupio je oko 65 hektara, dok su ostatak od stotinjak hektara kupili prokuristica Marica Vidaković (odnosno njezin otac Ivica Vidaković od kojeg je ona kasnije naslijedila tu zemlju) i još neki direktori iz Kraša.

Kraš je u projekt Krašograd, koji je trebao biti ekopark sa smještajnim, ugostiteljskim i sportskim sadržajima, prema pisanju Jutarnjeg lista investirao oko 25 milijuna kuna. Je li to zapravo trebala biti neka varijanta hrvatskog Gardalanda ili Disneylanda? Da je taj projekt zaživio onako kako su ga Nadan Vidošević i tadašnja Uprava Kraša zamislili, vjerojatno bi i svi oni profitirali od okolnih zemljišta koja su pokupovali. Međutim, izgleda da taj projekt nikada nije zaživio u punom smislu pa su neki od njih ta zemljišta naknadno čak darovali Krašu. Ne i Nadan Vidošević koji je i dalje vlasnik svojih parcela, iako doduše sa zabilježbom.

 

Barica Novosel još je od 90-ih, kako tvrde izvori iz Jastrebarskog, bila jako dobra s Ivanom Penićem, nekadašnjim HDZ-ovim predsjednikom Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali i s Nadanom Vidoševićem

 

Kad se Nadan Vidošević 2009. kandidirao na izborima za predsjednika Republike, pod povećalo je došla njegova imovinska kartica s brojnim nekretninama od Istre i Gorskog kotara do Dubrovnika, pa i spomenuta zemlja u Pisarovini. On je tada na novinarska pitanja kako je stekao tako silnu imovinu odgovarao da je kupovao za bagatelu tamo gdje nitko nije htio kupovati, ali i da je imao dobar nos pa je vrijednost tih njegovih zemljišta uvijek vrtoglavo narasla.

U ovom slučaju on je kupio zemlju u Pisarovini za cijenu tek nešto višu od one po kojoj je tu zemlju 1999. platila tvrtka Ruris Jaska. Jutarnji list pisao je 2013. o tome kako je pet osoba iz tvrtke Ruris Jaska, koja je prodala zemlju Krašu i vodećim osobama Kraša, dobilo posao u Krašu. Jedan od njih bio je i Nikša Vukas, danas saborski zastupnik i donedavni glavni tajnik SDP-a. On je tada dobio mjesto voditelja parka Krašograd.

No, umjesto njega, za Jutarnji list tada je situaciju objasnio PR stručnjak Krešimir Macan:

“Kraš je o kupovini zemljišta u vlasništvu tvrtke Ruris Jaska d.o.o. pregovarao izravno s talijanskim investitorom. Dogovorom o preuzimanju zemljišta Kraš se obvezao preuzeti četiri zaposlenika na neodređeno vrijeme i jednog na određeno vrijeme, uključujući i Nikšu Vukasa, diplomiranog inženjera agronomije koji je upravljao poljoprivrednom proizvodnjom na spomenutom zemljištu. Preuzeti zaposlenici su i dalje obavljali nužne poslove oko poljoprivredne obrade zemljišta za koje su bili kvalificirani u dogovoru s novim vlasnikom.”

Nadan Vidošević pravdao se da je tim poslom s kupnjom zemljišta Kraš rezervirao jedan prostor za generacije koje tek dolaze. No je li taj posao osigurala Barica Novosel, tadašnja državna pravobraniteljica koja sada uz pomoć Zlate Hrvoj Šipek želi biti zamjenica glavne državne odvjetnice, koja nije vidjela ništa sporno u tome da se tvrtki u stranom vlasništvu osnovanoj tri mjeseca prije toga, ispod cijene prodaje vrijedno državno zemljište i to na rok od 20 godina, bez ikakvih kamata. I to u vrijeme kad krediti nisu bili uopće tako lako dostupni, dok su kamate bile ogromne.

 

Komentiraj