SDP-OV ‘PLAN B’ ZA BANSKE DVORE: Vlada bi bila ‘oročena’ na godinu dana, a umjesto Milanovića, predvodio bi je Mršić ili neki drugi stručnjak?

Autor:

13.03.2015., Koprivnica, Podravka - Premijer RH Zoran Milanovic sa suradnicima boravio je na 14. susretu Kluba izvoznika, koji je po prvi puta odrzan u koprivnickoj Podravci. Domacin je bio Zvonimir Mrsic, predsjednik Uprave Podravke. Okupljeni celnici i predstavnici 15-ak hrvatskih vodecih izvoznickih tvrtki govorili su o aktualnoj problematici, aludirajuci da Vlada RH odlucnije provodi reforme. rPhoto: Damir Spehar/PIXSELL

Nakon što je Ustavni sud u petak zabranio predsjedniku Zoranu Milanoviću da postane novi premijer čak i ako podnese ostavku, u političkim krugovima pojavile su se informacije da SDP ima „rezervnog“ kandidata za premijera ako uspije skupiti većinu u novom sazivu Sabora. Prema tim informacijama, velike izglede za premijersko mjesto u slučaju da SDP uspije okupiti široku koaliciju za stvaranje nove Vlade ima Zvonimir Mršić, bivši gradonačelnik Koprivnice i nekadašnji šef Podravke. U više je navrata bio i saborski zastupnik SDP-a te je blizak Milanoviću.

Do trenutka pisanja ovoga članka, Zvonimir Mršić nije odgovorio na naše pitanje je li upravo on potencijalni novi hrvatski premijer. Nije, međutim, ni opovrgao. Potvrdu nismo uspjeli dobiti ni od drugih SDP-ovaca koje smo kontaktirali.

Ipak, dio naših sugovornika iz političkih krugova kaže kako upravo Mršić ima velike šanse preuzeti kormilo Banskih dvora ako SDP uspije oformiti novu parlamentarnu većinu. Razloga za to je nekoliko.

Prvo, čak i bez zabrane Ustavnog suda, Milanović je svjestan da on nije prihvatljiv kandidat za premijera nizu stranaka s kojima SDP pokušava oformiti većinu u Saboru. U takvom scenariju, Milanović bi ulogu premijera morao prepustiti nekom drugom iz vlastitih redova, dok bi on čekao istek svog mandata na Pantovčaku.

Drugo, od nove Vlade, ako je SDP s partnerima uspije formirati, ni ne očekuje se da „izgura“ cijeli četverogodišnji mandat, već bi ona bila samo prijelazna tehnička (iako ne nužno i tehnokratska) vlada „oročena“ na godinu dana, tijekom kojih bi provela reforme koje od nje traže birači koji na izborima 17. travnja nisu glas poklonili HDZ-u.

Riječ je ponajprije o izmjenama Izbornog zakona, zatim o smjeni Ivana Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika i ukidanja spornih izmjena Kaznenog zakona, popularno nazvanih Lex AP. Također, nova bi Vlada trebala pokrenuti borbu protiv korupcije i nepotizma, što su najavljivale sve oporbene stranke još i prije nego što je raspušten Sabor i prije nego što su raspisani izbori.

Nakon što ispuni te ciljeve, najvjerojatnije bi se, objašnjava jedan naš sugovornik dobro upućen u stanje na hrvatskoj političkoj sceni, išlo na raspisivanje prijevremenih izbora. Velike su šanse, ističe, da bi se oni mogli održati usporedo s lokalnim izborima u svibnju sljedeće godine.
Treće, u Vladi, koja bi zapravo bila kratkoga vijeka, velik bi značaj imalo održavanje makroekonomske stabilnosti. Drugim riječima, vrlo je važno da zbog političkih pretumbacija kojima Hrvatska svjedoči proteklih mjeseci, a o kojima su pisali i strani mediji, ne dođe, primjerice, do urušavanja kreditnog rejtinga, kao i da se poslovanje države i njenih institucija, ali i tvrtki, odvija normalno. Upravo bi u tome do izražaja došla uloga „tehničkog premijera“.

U osnovi, riječ je o ulozi koju je 2016. godine u tadašnjoj Vladi HDZ-a i Mosta igrao Tihomir Orešković, jedan od najkratkotrajnijih premijera u hrvatskoj povijesti. Orešković je kao nestranačka osoba bio na čelu Vlade nepunih devet mjeseci. Uglavnom se bavio ekonomskim pitanjima, dok su o političkim potezima odlučivali potpredsjednici Vlade, ujedno i čelnici stranaka koje su činile Oreškovićevu Vladu – Tomislav Karamarko (HDZ) i Božo Petrov (Most).

U ovom je trenutku, naravno, još teško reći hoće li SDP uspjeti u novom, 11. sazivu Sabora, okupiti potrebnih (barem) 76 ruku za formiranje nove Vlade. Samim tim, teško je reći i hoće li njihovu potencijalnu Vladu voditi Mršić ili netko drugi. U igri je, naime, kako se može čuti u političkim krugovima, još nekoliko imena, no o njima zasad nitko nije spreman govoriti.

Ipak, znakovito je da je šef SDP-a Peđa Grbin u petak popodne, nakon odluke Ustavnog suda, kazao kako ima „i plan B i plan C“, ako Milanović ne bude predvodio Vladu koju bi oformio SDP s koalicijskim partnerima. Nije, međutim, želio otkriti ništa više. Ipak, već i to govori da na Iblerovu trgu imaju više kombinacija i da nisu sve karte bacili samo na Milanovića kao potencijalnog premijera.

SVIMA JE JASNO, ALI… Profesor ustavnog prava: Ustavni sud nema ovlast za ovu vrstu zabrane

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Avatar photo
Denis

prije 4 tjedna

Za borbu protiv korupcije, platite deseterostruko tetu Kövesi, pa ćete vidjeti pozitivne rezultate na naj jače. Isplati se.