Europski parlament izglasao je prije desetak dana Rezoluciju kojom se izražava duboko razočaranje zbog činjenice da se Europsko vijeće na samitu sredinom listopada nije uspjelo usuglasiti oko otvaranja pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije za članstvo u EU-u. Takav postupak europskih lidera zastupnici Europskog parlamenta smatraju strateškom pogreškom koja nanosi štetu kredibilitetu Europske unije i šalje negativnu poruku ostalim zemljama kandidatkinjama. U Rezoluciji se posebno naglašava kako su obje zemlje ispunile uvjete i iskazuje žaljenje što su Francuska, Danska i Nizozemska blokirale pozitivnu odluku.

O tome da se radi o povijesnoj pogrešci i nepravednoj blokadi koja može destabilizirati zapadni Balkan u svojim su izlaganjima istaknuli i hrvatski europarlamentarci, osobito HDZ-ova Željana Zovko koja je u ime Europskih pučana sudjelovala u pisanju teksta Rezolucije. Između ostalog, rekla je kako je ovo bio neugodan udarac za dvije zemlje koji omogućuje drugim zainteresiranim silama da popune prostor koji je Unija ostavila netaknut. Dodala je kako će hrvatsko predsjedanje morati odigrati ključnu ulogu u rješavanju te situacije, s obzirom na to da je Hrvatskoj kao graničaru Unije ponajviše stalo da Sjeverna Makedonija i Albanija što prije pristupe Uniji.

Ni SDP-ov Tonino Picula koji nije krio ogorčenje ovakvim ponašanjem predsjednika Emmanuela Macrona koja očito ne želi da se Europa proširi.

O blokadi otvaranja pretpristupnih pregovora Sjevernoj Makedoniji Nacional je prošloga tjedna u Strasbourgu razgovarao s Andreasom Schiederom, predsjednikom zajedničkog parlamentarnog izaslanstva Europskog parlamenta i parlamenta Sjeverne Makedonije. Austrijanac po nacionalnosti, Schieder je član grupacije Socijalista i demokrata. Član je austrijskog SPO-a od 1994., od 2006. do 2019. bio je zastupnik u austrijskom parlamentu, od 2008. do 2013. bio je državni tajnik u ministarstvu financija, a na posljednjim europskim izborima ovog proljeća izabran je u Europski parlament. Član je nekoliko odbora, od kojih je jedan je i Odbor za vanjske poslove EU parlamenta te je dobar poznavatelj zapadnog Balkana.

NACIONAL: Sjeverna Makedonija i Albanija razočarane su odlukom Vijeća o tome da neće otvoriti pregovore. EU parlament osudio je nedonošenje odluke i o tome donio Rezoluciju, ali što konkretno može napraviti?

Mislim da je pozicija EU parlamenta bila vrlo jasna i uoči sastanka Vijeća, a to je da snažno podržavamo otvaranje pregovora za njihovo članstvo u EU-u. Bila je jasna u svojoj podršci i Europska komisija. Otvaranje pregovora za Sjevernu Makedoniju podržala je i većina članica Vijeća, osim jednog šefa države, a to je predsjednik Francuske. Što se tiče Albanije, otvaranju pregovora su se suprotstavile još dvije zemlje, Danska i Nizozemska. EU parlament je nakon burne rasprave u kojoj su svi zastupnici u svojim izlaganjima osudili takvu odluku Vijeća, izglasao Rezoluciju kojom se traži otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom u što kraćem roku. Sada je pred nama težak zadatak da to objasnimo makedonskoj javnosti koja je s pravom razočarana. Moramo im dati do znanja da velika većina u EU-u i sve njene institucije odobravaju početak pregovaračkog procesa za Makedoniju. Nakon Rezolucije EU parlament nastavit će s pritiskom na Europsko vijeće, no moramo priznati da nemamo načina zaobići njihovu odluku. Ipak, uvjeren sam da će taj pritisak biti toliko jak, a sljedećeg semestra još i jači, da Europskom vijeću neće biti lako ponovo je odgoditi. U međuvremenu moramo održavati intenzivne odnose sa Sjevernom Makedonijom. Ja sam Austrijanac i osjećam tu regiju kao susjedstvo. I Hrvatsku smatram susjedom, iako ne dijelimo nijednu granicu. Imamo i kulturne i osobne veze. Jer ljudi sa zapadnog Balkana masovno žive u Austriji i mi smo otvoreni za njih i razumijemo kako Balkan funkcionira.

‘Nakon Rezolucije EU parlament nastavit će s pritiskom na Europsko vijeće, i uvjeren sam da će taj pritisak biti toliko jak, a sljedećeg semestra još i jači, da u Europskom vijeću neće ponovo odgoditi svoju odluku’

NACIONAL: Vjerujem da znate da se Hrvati vrijeđaju kada ih nazovete Balkancima?

Nisam mislio na Hrvatsku i Sloveniju, već na Makedoniju.

NACIONAL: Jeste li kao izvjestitelj za Makedoniju razgovarali s makedonskim predstavnicima vlasti i kakav rasplet situacije očekujete?

Ja sam predsjednik zajedničkog parlamentarnog izaslanstva Europskog parlamenta i parlamenta Sjeverne Makedonije. Odmah smo kontaktirali njihove članove i zatražili hitan sastanak koji će se održati ovih dana, razgovarao sam i s njihovim veleposlanikom u Misiji pri EU-u, a naš zajednički zadatak je pronaći način kako da pošaljemo snažan znak podrške makedonskom narodu. Prošlog tjedna imao sam prilike u četiri oka o tome dugo raspravljati i s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom u Beču, gdje smo zajedno sudjelovali na jednoj javnoj tribini. Razgovarao sam i s makedonskom ministricom obrane i ministrom vanjskih poslova. Nastojao sam ih uvjeriti da ćemo učiniti sve da EU što prije promijeni ovu odluku. Problem je u tome da je EU godinama tražio da Makedonija riješi svoje probleme sa susjedima i obećala da će ih nakon toga primiti u članstvo. Oni su čak promijenili ime, što doista nije lagana odluka za jednu državu i tu moramo čestitati Zoranu Zaevu na hrabrosti. On je to učinio uvjeren kako će time prekinuti europsku blokadu. To se nije dogodilo, iako su i on i njegova vlada i narod Sjeverne Makedonije to očekivali, a EU je time znatno izgubio na svojoj vjerodostojnosti. Zbog toga je došlo do velikog razočaranja u makedonskom društvu.

NACIONAL: Cijenu bi mogao platiti upravo Zoran Zaev koji je najavio prijevremene izbore.

Točno, dio javnosti optužuje premijera Zaeva, a on sasvim sigurno nije za to ni najmanje kriv. On ne može biti meta jer je sve učinio kao što je EU tražio, odradio je domaću zadaću dobro i na pravi način. U travnju će se u Sjevernoj Makedoniji održati prijevremeni izbori i vidjet ćemo kako će se to odraziti na njegovu poziciju. No ne bojim se da će Zaev izgubiti izbore. On je izuzetno optimistična osoba i siguran sam da će biti u stanju prenijeti taj svoj optimizam i u izbornu kampanju. Mislim da je on doista sjajan političar, no iako će mu biti teško, vjerujem u njega.

NACIONAL: Iako je bivši premijer Gruevski optužen za korupciju i nezakonita prisluškivanja opozicije i novinara, ne mislite li da bi nakon ovog njegova stranka VMRO–DPMNE mogla ponovo doći na vlast?

Bivši premijer pobjegao je u Mađarsku. Ako se vrati u Makedoniju, čeka ga zatvor. Ovo bi sigurno moglo ojačati njegovu stranku, ali ono što je možda utješno jest činjenica da je zemlja ujedinjena u svojoj želji da se pridruži Europskoj uniji. Naravno, postoje razlike u političkom smislu i sigurno postoje strukture i klanovi kojima ne odgovara da se pregovori otvore, jer ne žele reformu pravosuđa, reforme u borbi protiv korupcije i slično. S ovakvom odlukom Europskog vijeća dolijevamo ulje na vatru i dajemo vjetar u leđa negativnim snagama koje se protive demokratskim promjenama. Izazov za članove Europskog parlamenta i za sve političke grupacije, konzervativce, socijaldemokrate i zelene jest da svi pošaljemo signal kako snažno podržavamo taj proeuropski kurs i proeuropske političare prije i tijekom parlamentarnih izbora.

‘Problem je u tome da je Europska unija godinama tražila da Makedonija riješi svoje probleme sa susjedima i obećala je da će ih nakon toga primiti u članstvo. Oni su čak promijenili i ime’

NACIONAL: Socijalisti i demokrati imaju problem i u svojoj političkoj grupaciji jer su Danska i Nizozemska bile protiv pristupanja dviju zemalja, a u Danskoj su socijalisti na vlasti, baš kao i u Makedoniji i Albaniji.

Danska i Nizozemska bile su protiv Albanije, ali samo u Vijeću, ne i u EU parlamentu. To samo pokazuje kako je konstrukcija institucija EU-a pogrešno postavljena,tako da veto jedne zemlje u ovakvim pitanjima može zaustaviti povijesne procese, dok sva druga tijela EU-a izražavaju svoju nedvosmislenu podršku. Jedan narcisoidan trenutak lidera jedne članice može blokirati sve. Znamo da Macron nije previše duboko upoznat sa situacijom u Sjevernoj Makedoniji i ona ga previše i ne zanima. On je puno više zaokupljen pitanjem zašto njegova kandidatkinja za povjerenicu EU komisije nije prošla. Radi se o političkoj trgovini, a ja kao europarlamentarac nisam ovdje u ime svojih birača kako bih igrao političke igre. Mi kao socijaldemokrati imamo posebnu odgovornost za Sjevernu Makedoniju i zato ćemo organizirati posebnu konferenciju o Balkanu, na koju ćemo pozvati sve lidere lijevih opcija iz regije i koristiti sve stranačke kanale kako bismo uvjerili makedonske birače da EU nije odustao od njih.

NACIONAL: Ovo je poruka da daljnjeg proširenja nema, barem ne tako skoro. To može destabilizirati ne samo Makedoniju, nego i zapadni Balkan i okrenuti ih prema istoku.

Istina je da postoje i druge svjetske sile koje se bore za utjecaj u regiji, što može biti štetno. Ali ja puno veću opasnost vidim u gubitku povjerenja u EU koji nije održao obećanje. Ako je Makedonija odradila sve što se od nje tražilo, najmanje što smo mogli učiniti jest ono na što smo se mi obvezali. To je izuzetno važno kao primjer i za ostale zemlje u regiji, od kojih mnoge imaju neriješena pitanja sa susjedima. Mi smo stalno zahtijevali da ih riješe same, prije ulaska u članstvo kako svoje probleme ne bi unijeli u EU. Pri tome mislim i na pitanje Kosova i na probleme u BiH. Ne vidim koji motiv bi te zemlje sada imale kada je EU na ovaj način izdao Makedoniju i Albaniju. U tome vidim puno veću opasnost, nego u širenju ruskog utjecaja regijom.

NACIONAL: I hrvatski zastupnici iz svih političkih grupa snažno su osudili ovakvu odluku Europskog vijeća i nazvali je povijesnom greškom. Hrvatski premijer Andrej Plenković želi da se ta greška ispravi na samitu u Zagrebu sljedeće godine. Hoće li u tome uspjeti?

Hrvatska može biti dobar zagovaratelj interesa Albanije i Makedonije jer je nova članica EU-a i može zastupati zemlje regije. Mislim da to na samitu u Zagrebu može biti riješeno i u tome sam optimiwst. Smatram da ni političari s jakom narcisoidnom crtom ne rade istu grešku dva puta.