Saborski zastupnici: Iz šuma izvozimo sirovinu, uvozimo namještaj

Autor:

Pixabay

Saborski zastupnici ocijenili su u četvrtak kako ekonomski potencijal hrvatskih šuma nije iskorišten u zadovoljavajućoj mjeri, jer uglavnom izvozimo  sirovinu, a uvozimo namještaj.

Velika hrvatska industrija namještaja uglavnom je zatvorena u zadnja dva desetljeća, proizvodnja namještaja svedena je uglavnom na obrte i male i srednje tvrtke, kazao je Darko Klasić (HSLS) u raspravi o izmjenama Zakona o šumama kojima se uređuje postupak izdvajanja šuma i šumskog zemljišta iz državnog šumskogospodarskog područja.

Istaknu je i kako zadnjih godina svjedočimo velikoj sječi šuma, od Like do Slavonije, te kako je iskorištenost drvnih zaliha u deset godina porasla za gotovo 50 posto.

Katarina Peović (RF) tvrdi da izmjene idu u smjeru omogućavanja investicija i izuzimanja države iz bilo kakve odgovornosti od „krčenja i okupacije“ domaćih šuma stranim investitorskim projektima.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić pak objašnjava kako izmjene donose dodatno administrativno rasterećenje i pojednostavljuju procedure za određene infrastrukturne objekte.

Umiruje Antu Kujundžića (Most) kojeg brine kako će se pomiriti interesi države, lokalne uprave, stanovništva i ostalih sudionika.

Hrvatske šume (HŠ) gotovo 140 godina organizirano gospodare šumama, ne vidim razloga za zabrinutost u daljnjem zajedničkom korištenju šuma, kazao je državni tajnik.

Ističe i kako HŠ vode računa o bioraznolikosti, za balans posječene i zasađene šume. „Omjer je svake godine otprilike nula, koliko se posiječe, toliko se šume i obnovi“, rekao je.

Pavić: Hrvatske šume u obvezi su posaditi milijun stabala godišnje

Strategija EU je zasaditi tri milijarde stabala do 2030., kako će se u to uključiti Hrvatska, zanimalo je Natašu Tramišak (HDZ)?

HŠ su u obvezi godišnje posaditi milijun stabala, odgovorio je Pavić, uvjeren da će se taj program ostvariti.

Kad će krenuti zanavljanje šuma u Spačvi, koja je u srpnju prošle godine stradala u nevremenu, zanimalo je Marijanu Petir (NZ)?

Pavić potvrđuje da je nastala šteta „enormna“, da se u Spačvanskom bazenu intenzivno radi, a da će za sanaciju trebati dvije do tri godine.

Državni tajnik naveo je i podatak da se pašarenjem na šumskom zemljištu bavi više od 8200 uglavnom OPG-ova koji s upisali 84 tisuće hektara šumskog zemljišta.

Mirela Ahmetović (SDP) apelira da se ovčarima na otocima dozvoli postavljanje i drugih vrsta ograda, ne samo električni pastir.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) prenijela je zahtjeve Hrvatskog saveza udruga privatnih šumoposjednika da im se ukine šumski doprinos jer ih to i stavlja u nepovoljan položaj prema drugima.

Predloženim izmjenama se omogućuje na zakupljenim šumskim zemljištima postavljanje jednostavnih građevina za držanje stoke, a lokalnom stanovništvu u državnim šumama da izrađuju ogrjevno drvo iz posječenih stabala, isključivo za vlastite potrebe.

Onemogućuje se dioba šuma i šumskog zemljišta na katastarske čestice manje od 1 hektara osim u slučajevima izdvajanja šumskog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina, formiranja katastarskih čestica radi osnivanja prava građenja, kod nasljeđivanja kao i u postupcima razvrgnuća suvlasničkih zajednica.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.