Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u srijedu je primio na znanje izvješća o poslovanju Hrvatske radiotelevizije (HRT) za 2014. i 2015. godinu, te se na prijedlog Gorana Beusa Richembergha (GLAS) složio da pisanom izjavom osudi govor mržnje u svjetlu nedavnih prijetnji novinarima.

“Radi se o eklatantnim primjerima kršenja prava na javnu riječ. Radi se o prijetnjama smrću koje su izrečene i na drugi način iskazane nekolicini novinara, primjerice Maji Sever s HRT-a, Vojislavu Mazzoccu s Indexa i, najnovije, Nataši Božić s N1. Mislim da takvom osudom možemo pridonijeti ne samo osudi govora mržnje, već i stvaranju boljeg ozračja kako bi novinari mogli raditi svoj posao slobodni od vanjskih pritisaka i prijetnji”, predložio je Beus Richembergh.

Vanjski član odbora Ivan Zvonimir Čičak dodao je kako nije riječ samo o prijetnjama novinarima već i nizu organizacija i portala i da treba generalno osuditi govor mržnje.

“Ne poznajem nikoga tko ne bi osudio takav oblika nasilja i prijetnji pa predlažem da napravimo jednu izjavu i uputimo prema medijima”, složio se predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ).

Pokušaji legitimiranja govora mržnje

Nakon sjednice Beus Richembergh izjavio je kako takve prijetnje ne smiju proći bez osude.

“Zadnjih tjedana svjedoci smo primitivizacije u javnom prostoru u pokušaju da se legitimira govor mržnje koji eskalira. Na žalost, to više nije samo udar na slobodu javne riječi, nego i na javno izrečene stavove novinara, a znamo da su ton, slika i riječ jedino što novinari imaju. Apsolutno je nedopustivo da nema javnog komentara odgovornih za kreiranje ukupne političke atmosfere na nekoliko recentnih slučajeva otvorenih prijetnji novinarima, i to smrću”, izjavio je.

To ne smije proći bez javne osude, a Odbor za informiranje, informatizaciju i medije prava je adresa koja u ime Hrvatskog sabora mora poslati javnu poruku da je to nedopustivo i da se ne smije dozvoliti da takvi slučajevi prođu ne samo nezabilježeno nego i nekažnjeno, smatra Beus Richembergh.

“U ovim konkretnim slučajevima može se ući u trag siledžijama koji prijete i mislim da treba djelovati jednako efikasno kao u onim slučajevima kada je netko premijeru rekao ‘crno ti je oko u glavi’. To je opasna situacija, možda se ne radi o ljudima koji su stvarno u stanju nanijeti zlo takvoga tipa, ali ako se ne reagira, oni mogu inspirirati one koji šute, priđu i nanesu zlo”, kaže zastupnik.

Naglasio je kako očekuje od policije da bude promptna i posao obavi profesionalno, kao što očekuje i od Državnog odvjetništva da potom podigne odgovarajuće tužbe.

Stazić: Ravnatelja HRT-a za Pulitzerovu nagradu

Na sjednici Odbora SDP-ov Nenad Stazić osvrnuo se na slučaj ograđivanja HRT-a od svojega voditelja Aleksandra Stankovića zbog pitanja koje je postavio gostu emisije “NU2”, ratnom veteranu Predragu Mišiću.

“Predlažem zaključak da ravnatelja HRT-a predložimo za Pulitzerovu nagradu jer je to prvi i jedini slučaj u svijetu da se bilo tko ogradio od pitanja svog novinara. Takvog primjera u svijetu nema, tu je Hrvatska jedinstvena”, ustvrdio je Stazić.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić odgovorio mu je kako vodstvo HRT-a u konkretnom slučaju smatra da je postupilo ispravno i o tome je objavilo priopćenje.

“U slučaju Stankovića izjava HRT-a bila je nedopustiva jer se miješa u slobodu izražavanja jednog novinara pa makar ono bilo u obliku pitanja. Nema ograničenja u slobodi medija, bez obzira što je to javni servis”, ocijenio je pak Čičak.

Glavni ravnatelj HRT-a izvijestio je kako je HRT u 2014. ostvario pozitivni financijski rezultat od 34,7 milijuna kuna, koji su iskorišteni za pokrivanje prenesenih gubitaka iz ranijih razdoblja. Prihodi su iznosili 1,397 milijarde kuna, a rashodi 1,362 milijarde kuna. Troškovi za plaće smanjeni su za 5,2 posto u odnosu na godinu prije, a broj zaposlenih za 286 radnika.

Smanjenje broja zaposlenih na HRT-u 

U 2015. HRT je ostvario dobit od 18,3 milijuna kuna, na temelju prihoda od 1,397 milijarde kuna i rashoda od 1,381 milijarde kuna. Troškovi plaća u toj godini smanjeni su za 9,9 posto uslijed restrukturiranja troškova rada i programa poticaja odlaska u prijevremenu i starosnu mirovinu.

“Tendencija smanjenja broja radnika nastavlja se i danas”, istaknuo je Bačić naglasivši da se je na kraju 2014. HRT imao 3066 zaposlenih, a na kraju 2015. godine 2860 zaposlenih.

U tom kontekstu kontinuirano rastu troškovi vanjske produkcije, koji su u 2015. iznosili 97,4 milijuna kuna, što je 27 posto više u odnosu na 2014. , kazao je Bačić. Rast vanjske produkcije pravdao je i zakonskom obvezom o proizvodnji 15 posto takvog sadržaja.

Vanjskog člana Odbora Nedjeljka Markovića zanimalo je hoće li doći do smanjenja pristojbe te postoji li studija što bi to značilo za poslovanje HRT-a, a Beusa Richembergha kakve je ugovore HRT sklopio s Antunom Vrdoljakom.

Bačić je kazao da će na ta pitanja odgovoriti pismeno jer je riječ o kompleksnoj materiji.

Izvješća o poslovanju HRT-a za 2014. i 2015. godinu na prijedlog Vlade samo su primljena na znanje, s obzirom na protok vremena.

Komentiraj

FOTO:nacional
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.