Hrvatska mora preispitati svoje članstvo u Europskoj uniji isto kako ga je preispitala Velika Britanija, izjavio je na saborskoj sjednici zastupnik Živog zida Branimir Bunjac nakon što je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Hrvatskom saboru podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini.

Tvrdeći da je Vlada premijera Plenkovića ‘došla u sukob sa samima sobom i Europskom unijom’ Bunjac je ocijenio da je Vlada pod utjecajem politike SAD-a, navevši primjere glasovanja zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu suprotno glasovanju Europske pučke stranke u slučaju Poljske, te suzdržano  glasovanje Hrvatske na Općoj skupštini UN-a o UN-ovoj rezoluciji kojom se osuđuje odluka SAD-a o priznavanju Jeruzalema glavnim gradom Države Izrael.

Po njegovu mišljenju bilo bi bolje da je premijer Plenković podnio izvješće o sastancima s američkim dužnosnicima, a ne o sastancima Europskog vijeća.

“Očito postoji podržavanje američke politike”, kaže Bunjac, dodavši kako Hrvatska mora preispitati svoje članstvo u EU isto kako ga je preispitala Velika Britanija.

Njegov stranački kolega Ivan Pernar izrazio je sumnju da je Republika Hrvatska u stanju štititi granice EU granice, ustvrdivši kako nije u stanju štititi ni vlastite, aludirajući na situaciju sa Slovenijom glede Savudrijske vale.

Na te riječi predsjednik Vlade Plenković rekao je kako Živi zid svojim ambicijama da to riješi vojnim putem – djeluju pomalo kao “Pirates of Adriatic” (pirati s Jadrana).

“Hrvatska ne smije voditi ni rusku, ni američku politiku, već hrvatsku politiku i za to se moramo boriti u parlamentu i u EU”, rekao je Miro Bulj (Most).

Joško Klisović (SDP) kritizirao je politiku pozicioniranja Hrvatske u EU. I Klisović se osvrnuo na glasovanje Hrvatske na Općoj skupštini UN-a o rezoluciji UN-a o Jeruzalemu, te na Inicijativu tri mora i slanje posebne izjave na zajedničko stajalište EU-a o ljudskim pravima, zbog koje se, kako tvrdi SDP-ov zastupnik, Hrvatska percipira kao najkonzervativnija država EU.

“Naša izjava je protumačena konzervativnijom i od one koju je dala Poljska i Mađarska”, ustvrdio je Klisović, upitavši premijera Plenkovića je li to smjer kojim Vlada želi pozicionirati Hrvatsku u EU.

“Izjava uz stajalište EU u pripremi za vijeće za ljudska prava; osim nekih internih komentara nisam primjetio da je bilo tko u Hrvatskoj to problematizirao ili da je na bilo koji način ta izjava promijenila stajalište EU-a prigodom rasprava o državama i temama”, odgovorio mu je premijer Plenković.

Roberta Podolnjaka (Most) zanimao je kakav će  Hrvatska zauzeti stav kada se bude glasovalo o mogućem oduzimanju prava glasa Poljskoj zbog ‘nepoštivanja ljuskih prava’, na što je Plenković odgovorio kako očekuje rješenje koje će izbjeći takvu situaciju.

Na pitanje Gorana Beus Richembergh (Glas) koji će biti prioriteti Hrvatske tijekom predsjedavanja EU-om 2020. premijer Plenković je izdvojio rast, gospodarstvo, EU proračun ali i teme bolje povezanosti prometa, energetike i infrastrukture, a na vanjskopolitičkom planu jugoistok Europe.

Zanimanje zastupnika izazvalo je i pitanje migracija.

“Je li se oko tri milijuna migranata koju su zadnjih godina došli u Europu, integriralo i postoji li nekakva politika u vezi s tim “, upitao je Hrvoja Zekanović (HRAST) koji je izrazio bojazan i od novih migracija zbog intenziviranja vojnih operacija u Siriji.

Migracije neće nestati niti prestati, kazao je HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević, naglasivši da zato treba podržati nastojanja EU-a kao što su pozorno praćenje ruta, fleksibila uporabu instrumenata EU-a, potpora pogođenim članicima i smanjenje nezakonitih migracija.

Bojan Glavašević (SDP) smatra da se Hrvatska treba ‘ugledati na zemlje s uspješnim programima integracije’.

Hrvatski sabor sjednicu nastavlja u četvrtak.

Komentiraj