Jedan od najintrigantnijih filmaša današnjice, katalonski radikalni sineast Albert Serra gost je ovogodišnjih ‘Filmskih mutacija’.

Uz filmove Alberta Serre bogat program uključuje i prvu retrospektivu katalonskog filmaša Pere Portabelle na ovim prostorima, kao i radove Jamesa Benninga, Haruna Farockija i Antje Ehmann. Dvanaesto izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma održava se od 20.01. do 4.02.  u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, Akademiji dramske umjetnosti i Kulturno informativnom centru KIC.

Dio programa kasnije će gostovati i u riječkom Art-kinu Croatia te Kino klubu Split. Ulaz na sve projekcije i događanja je besplatan.

U programu Alberta Serre od 20. do 23. siječnja u kinu Europa prikazat ćemo šest njegovih filmova, od posvete Fassbinderu Cuba libre (2013.), preko radikalnih književno-povijesnih porteta: mitskog putovanja Don Kihota i Sancha Panze Viteška čast (2006.) i njihova povratka u La Manchu u metafilmskom pismu Lisandru Alonsu iz serije Korespondencije, Gospodin je činio čuda u meni (2011.), fiktivnog susreta Casanove i Drakule u Povijesti moje smrti (2013.), do dviju izvedbi smrti kao ultimativne tajne (kako je Amos Vogel imenovao tradiciju te subverzije) Smrt Luja XIV. (2016.) s karizmatskim Jean-Pierreom Leaudom i Roi Soleil (2018.). Uz razgovore u kinu Europa, Albert Serra će 22. siječnja 2019. održati masterclass na filmskom odsjeku Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

Filmovi Pere Portabelle umjetnički su dokumenti revolucionarnih ideja u razdoblju političke represije, zatvaranja i cenzure, u kojem je djelovala zajednica pjesnika, performera, kompozitora, konceptualnih umjetnika. Njegov fantazmatski materijalizam gesta je umjetničkog undergrounda stvarana u prikrivenim okolnostima, a dugotrajno prešućivanje jedan je od razloga da ćemo njegov rad tek sada vidjeti u našim kinima. O Portabellinom opusu u kontekstu međunarodne političke i materijalističke avangarde govorit će suosnivač i stalni suradnik festivala Jonathan Rosenbaum, koji od ranih 1970-ih piše o njegovim filmovima, a na njihovu korespondenciju ukazuje i Portabellin predgovor španjolskom izdanju knjige Movie Mutations, projekta nastalog na Rosenbaumov poticaj, koji je aktivno nadahnuće i našim Filmskim mutacijama.

Iz programa Filmskih mutacija izdvajamo retrospektivu Pere Portabelle koja se odvija u kinu Europa od 20. do 23. siječnja, a u cijelosti u kinu Tuškanac od 24. do 28. siječnja: Ne računajte na prste, 1967., Nokturno 29, 1968., Vampir Cuadecuc, 1970., Umbracle, 1972., Večera, 1974.-2018., Varšavski most, 1989, Tišina prije Bacha, 2007., Generalni izvještaj o nekim stvarima važnim za javno prikazivanje, 1976., Generalni izvještaj II. Nova otmica Europe, 2015., te kratkometražne filmove Pomognite Španjolskoj, 1969., Državne nagrade, 1969., Miró drugi, 1969., Katalonski pjesnici, 1970., Play Back, 1970, Miró kovač, 1973., Miró tapiserija, 1973., Akcija Santos, 1973., Oluja, 2003., Neka živi piano! 2006., Izmještanje, 2008.

Izložbeni program Antje Ehmann u KIC-ovoj Galeriji na katu od 27.01. do 4.02. obuhvaća dvije video instalacije: Farockijevu koreografiju gesta i prostora sjećanja Transmisija, 2007. i gradski portret njegovim gestama rada, Marseille. Rad u jednom kadru (2018.), 21 filma radionice A Labour in a Single Shot koju su Antje Ehmann i Eva Stotz vodile u Marseillu u ožujku prošle godine. Antje Ehmann će otvoriti izložbu 27. siječnja 2019. u dvorani KIC-a, izvedbom online arhiva gradskih portreta A Labour in a Single Shot koje je osmislila i radila s Harunom Farockijem u radioničkoj formi, pod egidom jednominutnih činjeničnih filmova braće Lumière, od 2011. do 2014., a zatim s video umjetnicom Evom Stotz. Autorica će radna pitanja projekta povezati s Flusserovom fenomenologijom gesta: “Subjekt ispitivanja bio je ‘rad’: plaćeni i neplaćeni, materijalan i nematerijalan, bogat tradicijom ili posve nov. Gotovo svaka forma rada je ponavljajuća. Kako pronaći početak i kraj? Većina radnih aktivnosti događa se iza zatvorenih vrata. Često rad nije samo nevidljiv nego i nezamisliv.”

Siegfried Zielinski, jedan od najnadahnutijih filozofa medija i kustosa suvremene umjetnosti, i urednik (zajedno s Peterom Weibelom i Davidom Irrigangom) impresivne Flusseriane, pojmovnika s 250 Flusserovih lemma, izložbe Bez čvrstog uporišta – Vilém Flusser i umjetnosti (ZKM, 2015.), kao i Flusserova arhiva, svojim će nas predavanjem 31. siječnja u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti uvesti u duboko vrijeme medija.

Dvostruki program Jamesa Benninga, američkog umjetnika strukturalnog filma, završna je gesta ovog programa. Slijedimo njezinu akceleraciju vrućeg i hladnog u radu O Panama (u suradnji s umjetnikom Burtom Barrom i glumcem Willemom Dafoeom, 1983.), prema zaustavljanju za kratki nokturno L. Cohen (snimljen u ponedjeljak, 21. kolovoza 2017.).