Prošloga četvrtka u nedavno obnovljenoj Providurovoj palači u Zadru, koja s Kneževom palačom čini reprezentativni kompleks Dvije palače (autori Letilović & Pedišić), zadarskoj kulturnoj javnosti, kao i brojnim gostima i uzvanicima iz Zagreba i cijele Dalmacije, predstavljen je jedinstven i iznimno vrijedan kulturni projekt – zasluženo već nazvan u medijima kulturnim događajem godine – koji je prezentirala posebna izložbena koncepcija “Jedan svijet”. Riječ je o umjetničko-muzeološkoj sinergiji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zadra te njihove partnerske ustanove Narodnog muzeja Zadar, zahvaljujući kojoj će 199 kapitalnih djela iz Zbirke NMMU-a biti privremeno smješteno u Providurovoj palači.

Kako u ožujku 2023. počinju radovi na obnovi historicističke Vranyczanyjeve palače, u kojoj je smješten NMMU, nakon dvaju velikih potresa koja su 2020. pogodila Zagreb, Muzejska zbirka preseljena je na dvije godine u reprezentativno kulturno zdanje u Zadru. Tako izmještene umjetnine želi se što bolje zaštititi, a na određeni način bila je to i prigoda da se Zadranima, njihovim (inozemnim) gostima, ali i studentima koji pohađaju zadarsko sveučilište omoguće participacija i edukacija u ekskluzivnom kulturnom sadržaju.

“Muzejske izložbe putuju svijetom otkako je ‘svijeta i vijeka’, ili barem otkako postoje specijalizirane ustanove posvećene prikupljanju, čuvanju i prezentiranju najznačajnijih postignuća čovjekove duhovnosti i umjetničkog iskaza. No ono čemu danas svjedočimo daleko nadilazi uobičajenu praksu međuinstitucionalne razmjene i posudbe umjetnina na ograničeno vrijeme. Riječ je o prvom, rekli bismo ‘premijernom’ oživotvorenju dugo raspravljane kulturnopolitičke teme vezane uz mobilnost cjelovitih umjetničkih zbirki i stalnih muzejskih postava. Govorimo, dakle, o donedavno nezamislivom pothvatu privremenog, ali cjelovitog preseljenja velikog dijela umjetnina iz fundusa jednoga muzeja u prostore druge muzejske ustanove“, izjavila je otvarajući izložbu ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i autor ove zadarske izložbene koncepcije i postava, povjesničar umjetnosti Branko Franceschi, istaknuo je u tekstu pratećeg kataloga kako „izmještanje reprezentativnog dijela zbirke iz njezine matične institucije u novi reprezentativni prostor u Zadru postavlja novu paradigmu rada muzeja nacionalnog statusa. Posebno je to bitno kad se shvati da su nacionalne institucije zasnovane s ciljem afirmacije stvaralaštva iz cijele države i u cijeloj državi te su adekvatno svrsi financirane iz poreznih sredstava koja se slijevaju iz cijele zemlje. Priroda i svrha nacionalnih institucija i jest da osnažuju osjećaj zajedništva“. Branko Franceschi tvrdi kako umjetnici anticipiraju status kurentne slike svijeta prije nego što ona postane fiksirana i općeprihvaćena, te dodaje: „Samim time zbirka muzeja ‘lijepih umjetnosti’ prestaje biti samo količina umjetničkih objekata i pokazatelj estetskih karakteristika svog djelokruga, već istovremeno funkcionira i kao kompendij uvida u fundamentalna pitanja ljudske egzistencije koji publici i kustosima omogućuje beskraj nadahnjujućih komparativnih uvida.“ Stoga i postav zbirke u Providurovoj palači nije osmišljen kronološki, već je težište postava pomaknuto – u skladu sa suvremenim muzeološkim i kulturološkim interesima – prema tematskom i sadržajnom aspektu stvaralaštva. „Umjetnički muzej pretvaramo u okruženje koje stimulira kognitivne sposobnosti posjetitelja s ciljem pobuđivanja i razvoja njihova poimanja svijeta i stvarnosti. Prema našem mišljenju, to u suštini i jest društvena funkcija i odgovornost muzejske institucije. Zadarski postav zbirke NMMU-a aktivno se postavlja prema takvom shvaćanju svog poslanja“, smatra Branko Franceschi.

Među remek-djelima hrvatske moderne umjetnosti od sredine 19. stoljeća do danas koja su privremeni dom pronašla u Zadru, jest i slika “Gundulić zamišlja Osmana” Vlaha Bukovca, jednog od najznačajnijih i najplodnijih hrvatskih slikara, koji je u tom gradu 1884. imao svoju prvu izložbu. Tada je u Zadru boravio skoro dva mjeseca i za to vrijeme naslikao je 11 portreta, a sada, 138 godina kasnije, ponovno je na simboličan način postao dijelom zadarske umjetničke prezentacije svojim djelima. Providurova palača sljedeće dvije godine bit će, među ostalim djelima, dom i “Autoportretu u lovačkom odjelu” Nastje Rojc, “Guščarici na Savi” Nikole Mašića, “Highwayu” Ede Murtića, “Bonvivantu (Portret Ante Masovčića)” Miroslava Kraljevića, “Malom svijetu“ Emanuela Vidovića, „Maternité de Porte Royal“ Lea Juneka, “Pegazovom vrtu” Ferdinanda Kulmera, “Kod stola (familija)” Vilka Gecana, „Kompoziciji III“ Josipa Vanište, „Mom rodnom kraju” Ljube Babića,  „Portretu djevojčice” Vjekoslava Karasa, “Dami u bijelom” Slavka Kopača, „Prehrani“ Marijana Detonija, „Kompoziciji“ Ivana Picelja, “Semafori” Đure Sedera, tapiseriji “Od sunca” nedavno preminule svjetski afirmirane Jagode Buić, kao i skulpturama “Diana” Frana Kršinića, “Usnula djevojka” Antuna Augustinčića, “Pas na tragu” Branislava Deškovića, “Oblik prostora“ Ivana Kožarića”, “Metalna skulptura 22” Dušana Džamonje, “Torzo III” Vojina Bakića, „U čast gospe od Laurane“ Milene Lah, „The End“ Ratka Petrića te brojnim drugim djelima hrvatske umjetnosti bez kojih bi razvojna i stilska linija moderne i suvremene hrvatske umjetnosti bila nezamisliva.