Projekt digitalizacija zgrada u Hrvatskoj donosi uštedu stanarima

Razina digitalizacije zgrada u Republici Hrvatskoj jako je niska. Zgrade u kojima je digitalizacija moguća većinom su u uslužnom sektoru, a to su trgovine, uredske zgrade, određene bolnice i slično

Energetska kriza u kojoj se nalazi cijeli svijet, uključujući i Hrvatsku, ukazala je na potrebu za novim energetskim rješenjima kako bi opskrba bila dostatna, a cijena prihvatljiva. Osim što se na razini Europske unije potiče ulaganje u obnovljive izvore energije jer su tradicionalni energenti, opskrbno i cjenovno, postali nestabilniji, traže se i načini kako da se modernizira infrastruktura kako bi ona bila učinkovitija. Jedan od projekata kojim se želi pripremiti infrastruktura za modernizaciju je i SRI2MARKET, čiji je cilj stvoriti pokazatelje pripremljenosti za pametne tehnologije, takozvane SRI – Smart Readiness Indicators, pomoću kojih bi se odredila spremnost zgrada na digitalizaciju. Uz ove pokazatelje, unutar projekta traži se i financijska shema javnog financiranja digitalizacije zgrada. Projekt je započeo u studenom ove godine, a u Hrvatskoj će se provoditi iduće tri godine.

U Hrvatskoj je za provedbu projekta zadužen Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP). Voditelj projekta i zaposlenik u EIHP-u Marko Bišćan objasnio je glavne značajke pametnih indikatora pomoću kojih bi se digitalizirala zgrada, kao i glavne prednosti digitalizacije zgrada.

Kada je riječ o postizanju ušteda, senzori mogu detektirati zauzetost prostora – ako se u njima ne nalaze korisnici, prostori se neće grijati ili hladiti, a rasvjeta će se ugasiti. FOTO: Press

„Pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije (SRI) sadrže informacije o ocjeni pripremljenosti objekta za pametne tehnologije. Jednostavno rečeno, SRI kvantificira ‘’pamet’’ pojedine zgrade. Pri tome se u obzir uzimaju tri ključne funkcionalnosti, a to su energetske uštede i rad sustava, odgovor na potrebe korisnika te odgovor na potrebe mreže. Prva funkcionalnost uključuje ocjenu koja definira postizanje energetskih ušteda, kao i predviđanje mogućih kvarova sustava ili dijelova sustava primjenom nekih od naprednih tehnologija. Primjerice, kada je riječ o postizanju ušteda, senzori mogu detektirati zauzetost prostora – ukoliko se u njima ne nalaze korisnici, prostori se neće grijati ili hladiti, rasvjeta će se ugasiti i slično. Kao dodatan primjer mogu poslužiti senzori koji detektiraju otvorenost prostora, gdje se prilikom prepoznavanja otvorenosti prozora gasi grijanje ili hlađenje. Kada je riječ o predviđanju mogućih kvarova opreme, senzori i mjereni podaci koji su izvan uobičajenih vrijednosti mogu detektirati moguće kvarove nekih od komponenata sustava. Na taj način se postižu i uštede jer je detektirano da sustav radi izvan optimalnih okvira, a smanjuju se i eventualni veći troškovi koji mogu biti uzrokovani trajnim kvarom opreme.“

Bišćan je nadalje objasnio kako će se pametni indikatori odraziti na same korisnike i na mrežu na koju je spojena zgrada. „Kada je riječ o korisnicima, ocjena uključuje odgovore zgrade na potrebe korisnika u smislu toplinske ugodnosti, zdravih uvjeta prostora u kojem korisnici borave, informiranosti korisnika. Kada je riječ o mreži, ocjena uključuje odgovore zgrade na potrebe mreže. Zgrada kroz različite strategije odziva potrošnje može pomoći mreži osiguravajući fleksibilnost potrošnje. Fleksibilnost je moguće ostvariti smanjenjem potrošnje, pomjeranjem opterećenja i slično. SRI može isključivo kvantificirati digitalizaciju zgrada, a kroz brojčane pokazatelje moguće je potaknuti korisnike za implementaciju pametnih tehnologija.“

Marko Bišćan, zaposlenik u EIHP-u, voditelj je projekta SRI2MARKET kojem je cilj stvoriti pokazatelje pripremljenosti za pametne tehnologije pomoću kojih bi se odredila spremnost zgrada za digitalizaciju. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

SRI2MARKET projekt provodit će šest država članica Europske unije. U testnim fazama su trenutno Austrija i Francuska. Interes za implementacijom pokazali su Portugal i Španjolska. U Hrvatskoj i Cipru aktivnosti unutar projekta mogu poslužiti kao podloga donositeljima političkih odluka za implementaciju pametnih indikatora. Zaposlenica u EIHP-u i članica tima na provedbi projekta Ružica Budim objasnila je hoće li se implementacija SRI2MARKET projekta razlikovati među članicama EU. „Ovdje možemo izdvojiti tri glavne prepreke: pravno-regulatorne, tehničke i socijalne tj. razine prihvaćanja novih tehnologija od strane korisnika. Te prepreke razlikuju se od države do države, stoga će modeli biti različito formulirani. Odnosno, definirat će se modeli uvođenja SRI-a koji će kvantificirati razinu digitalizacije u zgradama, ali takvi modeli bit će prilagođeni određenim državama i politikama koje se u istima provode. U konačnici, ideja je da SRI indikator bude sastavni dio budućih energetskih certifikata zgrada uz jasno definirane kvantifikacijske modele za države članice koje sudjeluju u projektu.“

Preko aktivnosti predviđenih u Hrvatskoj i Cipru, države u testnim fazama verificirat će i potvrđivati replikabilnosti već razrađenih metoda i alata za kvantificiranje SRI-ja. Sylvain Robert iz Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) dao je punu podršku projektu. „Implementacija pametnih tehnologija u zgrade rezultira većom razinom udobnosti te nudi dodatne dobrobiti za korisnike, od uštede energije do fleksibilnije potrošnje energije. SRI predstavlja moćan instrument za podršku digitalnoj i pametnoj tranziciji fonda zgrada u EU te je potrebno uložiti sve napore kako bi se podržalo njegovo uvođenje, što se može postići pomažući vlasnicima zgrada i korisnicima da iskoriste prednosti digitalnih i pametnih tehnologija. Provođenje SRI2MARKET projekta može dati ključni doprinos kroz smjernice za implementaciju SRI-a u državama članicama, mogućnosti financiranja i razvoj modela implementacije digitalnih alata te alata za podršku. Ovaj projekt vrlo ilustrativno pokazuje kako programi EU mogu učinkovito podržati provedbu energetskih politika za dobrobit svih građana.”

Implementacija pametnih tehnologija u zgrade rezultira većom razinom udobnosti te nudi dodatne dobrobiti za korisnike, od uštede energije do fleksibilnije potrošnje energije. FOTO: Press

Ružica Budim procijenila je trenutnu razinu digitalizacije zgrada u Hrvatskoj. „Trenutno nema objavljenih službenih statistika jer testiranja još nisu provedena. Iskustveno, može se reći kako je razina digitalizacije zgrada u Hrvatskoj jako niska – osobito ako uzmemo u obzir da su zgrade u RH uglavnom višestambene zgrade i obiteljske kuće. Zgrade u kojima je digitalizacija moguća većinom su u uslužnom sektoru – zgrade trgovina, uredske zgrade, određene bolnice i slično.“

Potrebno je digitalizirati sve vrste zgrada diljem Hrvatske. Implementacija SRI2MARKET projekta neće biti ograničena samo na neke tipove zgrada ili određena područja Hrvatske. „Projekt će uključivati sve tipove zgrada. Stoga će u analizu biti uključene i obiteljske kuće koje su najvećim dijelom zastupljene u rjeđe naseljenim dijelovima Hrvatske“, rekao je Bišćan.

Tekst je nastao u suradnji s JANAF-om

Komentiraj