“Goran – 80 godina nakon” naslov je trodnevne manifestacije koju ovoga tjedna u Zagrebu organiziraju Srpsko narodno vijeće (SNV) i Srpsko kulturno društvo (SKD) Prosvjeta, u povodu 80. obljetnice smaknuća velikoga hrvatskog pjesnika i partizana Ivana Gorana Kovačića, ubijenog u partizanima 12. srpnja 1943. u okolici Foče, u tridesetoj godini života.

Program počinje u srijedu, 12. srpnja, na dan pjesnikove smrti, otvaranjem izložbe posvećene Goranovoj poeziji; nastavlja se u četvrtak predavanjem srpskog povjesničara Gorana Miloradovića iz beogradskog Instituta za suvremenu istoriju, a završava u petak, 14. srpnja, projekcijom cjelovečernjeg filma Ljubiše Ristića iz 1979. posvećenog Ivanu Goranu Kovačiću, u kojemu glavnu ulogu igra Rade Šerbedžija. Svi programi održat će se u prostoru SKD-a Prosvjeta, u Preradovićevoj ulici 21 u Zagrebu.

Otvorenje izložbe, u srijedu u 20 sati, kombinirat će poetsku, umjetničku i dokumentarističku večer s klasičnim otvorenjem. Istaknuti hrvatski glumci govorit će Goranovu poeziju i pjesme posvećene njemu, a na izložbi će, u sklopu brojnih ilustrativnih i televizijskih arhivskih materijala, biti prikazane fotografije, ratna i poslijeratna izdanja te grafičke mape Goranove poeme “Jama” s radovima umjetnika poput Ede Murtića, Zlatka Price, Pabla Picassa… Na otvorenju će pjevati i zbor Studentskoga kulturno umjetničkog društva (SKUD) Ivan Goran Kovačić.

Naročito zanimljiva izdanja “Jame” koja će biti izložena, a moći će se na zahtjev i prelistati, vjerojatno su prva tri ratna izdanja te francusko izdanje iz 1948. godine. Prvo izdanje objavljeno je 1944. u tiskari Narodnooslobodilačke vojske (NOV) u Bariju, s predgovorom Ive Frola. Drugo izdanje objavljeno je mjesec dana kasnije, a dodan mu je uvodni tekst Vladimira Nazora. Treće izdanje naročito je zanimljivo: nastalo je u pravim ratnim uvjetima, u improviziranoj tiskari u Topuskom za koju su Edo Murtić i Zlatko Prica od šina i kamena iz bunara improvizirali prešu za tiskarski stroj te otisnuli 250 litografija “Jame”, na koje su naknadno, zrcalno, slovo po slovo, upisivali Goranove stihove. O tome će na otvorenju biti prikazan arhivski materijal Radio televizije Srbije (RTS), snimljen sedamdesetih godina, u kojemu Edo Murtić i Zlatko Prica svjedoče kako je sve to bilo. To izdanje “Jame” uvezano je u padobransko platno, ali nikad nije prodavano, nego je služilo kao ceremonijalno izdanje pa su po primjerak na poklon dobili Winston Churchill, Theodore Roosevelt i Josif Staljin.

Zanimljiva je i pripovijest o poslijeratnoj europskoj slavi “Jame”, o kojoj će posjetitelji izložbe i gosti na otvorenju također moći doznati dovoljno detalja. Predratni beogradski nadrealistički pisac Marko Ristić, koji je prijateljevao s francuskim nadrealistima Andréom Bretonom, Louisom Aragonom i Paulom Eluardom – od kojih su posljednja dvojica bila istaknuti zagovornici ljevice – poslije rata postao je jugoslavenski veleposlanik u Francuskoj te je Goranovo djelo predstavio francuskoj književnoj eliti i tako utjecao na to da Bibliotheque Francaise 1948. u Parizu objavi luksuzno izdanje francuskog prijevoda “Jame” Sussane Berand i Koste Stojanovića. U tom je izdanju i Eluardova pjesma “Tombeau de Goran Kovatchitch”, “Grob Gorana Kovačića”, a predgovor je napisao Marko Ristić. Na otvorenju izložbe u Zagrebu bit će pročitan prijevod Eluardove pjesme “Grob Gorana Kovačića” koji je načinio Jure Kaštelan, a bit će prikazani dostupni podaci o tom važnom francuskom izdanju koje je danas vrlo teško naći.

Na otvorenju izložbe čitat će se, osim Goranove, i poezija posvećena njemu: pjesme Branka Miljkovića, Ivana Slamniga, Drage Ivaniševića, Vesne Krmpotić, Vesne Parun, Dragutina Tadijanovića, a bit će, najavljuju organizatori, i iznenađenja. “Ideja je da ne govorimo samo o smrti pjesnika, nego o njegovom životu danas u hrvatskoj i srpskoj kulturi”, najavljuju organizatori.

U četvrtak, 13. srpnja, predavanje će održati Goran Miloradović, povjesničar Instituta za suvremenu istoriju iz Beograda. Miloradović je, u Zborniku radova s Desničinih susreta 2011. godine, objavio znanstveni članak “Tri groba jednog pesnika – smrt Ivana Gorana Kovačića: činjenice, interpretacije, mit”, koji je, kako je napisao, “pokušaj dekonstrukcije jednog od integrativnih mitova socijalističke Jugoslavije, koji je izgrađen oko pogibije književnika Ivana Gorana Kovačića”. U tom članku Miloradović je nastojao “činjenice odvojiti od mita”, “utvrditi razloge kasnijih interpretacija”, i “objasniti svrhu mistifikacije pjesnikove smrti, koja je imala veliki simbolički značaj u društvu”.

Posljednje večeri manifestacije, u petak, 14. srpnja, bit će prikazan cjelovečernji film Ljubiše Ristića iz 1979. o Ivanu Goranu Kovačiću, u kojemu glavnu ulogu igra Rade Šerbedžija, a organizatori ga najavljuju kao vrlo zanimljiv i vrijedan poetski film.

Manifestaciju u čast hrvatskome partizanskom pjesniku koji je danas – izuzme li se vrijedna manifestacija Goranovo proljeće – negdje na pola puta između javnog zaborava i javnog tavorenja, organiziraju SKD Prosvjeta i SNV, iz kojih naglašavaju kako se organizaciji “u vrlo kratkom vremenu” pridružilo mnogo institucija iz Hrvatske i Srbije: Hrvatska radiotelevizija, Radio televizija Srbije, Arhiv Srpske akademije nauka i umetnosti, Hrvatski povijesni muzej, Narodna biblioteka Srbije, Goranovo proljeće, SKUD Ivana Gorana Kovačića… Riječ je, naglašavaju organizatori, o “lijepom primjeru hrvatsko-srpske kulturne suradnje”. “U ovdašnjoj kulturnoj povijesti Ivan Goran Kovačić naprosto se ne može ignorirati. Nismo naišli ni na jednu situaciju da nam je u ovome projektu netko zatvorio vrata”, kazala je Nacionalu kustosica izložbe Davorka Perić. Veliki partizanski pjesnik, dodali bismo, nije zaslužio ništa manje od toga.