Geografski prioriteti “specijalne vojne operacije” su se promijenili. Više nisu u fokusu samo Doneck i Luhansk, odnosno Donbas te Herson i Zaporižja, nego “cijeli niz drugih teritorija” i taj “proces se usrdno nastavlja”, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Potvrdio je tako ono o čemu se govori od početka ruske agresije – da Moskva neće stati dok ne pokuša zauzeti cijelu Ukrajinu te u Kijevu postaviti svoju kolaboracionističku vlast.

Naime, u svakom drugom slučaju Putin nije obavio “posao do kraja” i radi se samo o zamrznutom sukobu koji je vječna iskra produljenja sukoba. Priča o “korejizaciji” Ukrajine ili prijedlozi Henryja Kissingera da će se “Zelenski morati pragmatično odreći dijela teritorija” u ime mira i opstanka ukrajinske države, dakle, ne stoje.

Očigledno je da se Vladimir Putin neće time zadovoljiti. Njegov je cilj sve ili ništa, odnosno, kako je ponovio Lavrov, “potpuna denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine”.

Sergej Lavrov je tako tko zna koji put izrekao “a sada prave ciljeve rata”, koji su od prvoga dana zapravo isti. Najavu da se pikira i na druge teritorije, osim zasad okupiranih, opravdao je time da Zapad daje Ukrajincima dalekometno naoružanje kojim se mogu gađati ciljevi u Rusiji te da Moskva “neće stati dok joj prijeti opasnost i ugroza s područja Ukrajine”.

A kako pišu čak i ruske novine, cijelo okupirano područje Rusija zapravo namjerava anektirati – pripremaju se za jesen referendumi na tim područjima o pripajanju Rusiji. Već su počele pripreme, Rusi na okupiranim područjima uvode rubalj kao platežno sredstvo i masovno tamošnjem stanovništvu, po hitnoj proceduri, dijele rusko državljanstvo. Iz Bijele kuće su već najavili da će u slučaju “daljnje aneksije ukrajinskog teritorija” SAD odgovoriti ” brzo i žestoko”.

Ukrajina je, čini se, pokrenula ozbiljnu protuofenzivu na južnom bojištu, prema gradu Hersonu. I ruski i ukrajinski mediji javljaju o eksplozijama koje dopiru s tog područja, a prema nekim informacijama, granatiran je i onesposobljen Antonovski most na rijeci Dnjipro nedaleko od Hersona na okupiranom području.

Most je važna komunikacijska arterija kojom ruska vojska doprema naoružanje i ljudstvo s Krima. Herson, koji su Rusi zauzeli u prvim danima rata, važna je geostrateška točka južnog dijela bojišta te ga zovu “ključem Crnog mora” jer bi njegovim povratkom Ukrajina zaustavila rusko napredovanje prema crnomorskoj obali, a ugrozili bi Krim, za koji ruski mediji tvrde da je glavni cilj ukrajinskog protunapada.