Preminula je liječnica i profesorica Simona Šandrić Gotovac

Autor:

06.12.2013., Sisak - Tribinom posvecenom Vladi Gotovcu sisacka Narodna knjiznica i citaonica Vlado Gotovac pridruzila se manifestaciji 3.dani sjecanja na Vladu Gotovca koju organiziraju Inistitut Vlado Gotovac, Matica hrvatska i HSLS. Na tribini su sudjelovali akademik Josip Bratulic, dramaturg Vjeran Zuppa i Simona Sandric Gotovac. Izabrane tekstove Vlade Gotovca citao je Nebojsa Borojevic, a sudionike tribine u ime HSLS-a pozdravio je predsjednik strane Darinko Kosor. Simona Sandric Gotovac.rPhoto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Nikola Cutuk/PIXSELL

Liječnica Simona Šandrić Gotovac umrla je nakon kratke i teške bolesti, rano u ponedjeljak u 82. godini u Splitu.

Bila je na glasu u talijanskoj kardiologiji kao pionir ehokardiologije te sportske kardiologije. Bila je članica zdravstvenog tima koji se brinuo za zdravlje tadašnjeg pape sv. Ivana Pavla II.

Rođena je u Sinju 19. kolovoza 1941. Medicinu je studirala i diplomirala u Rimu na Fakultetu medicine i kirurgije „Agostino Gemelli“ Katoličkog sveučilišta Svetog Srca. Usavršavala se u Sjedinjenim Državama Amerike: na Loyolinu medicinskom fakultetu u Chicagu sportsku kardiologiju, a u Indianapolisu u ehokardiografiji (ultrazvučnom pregledu srca) kod Feingenbauma Harveya, „oca ehokardiografije“, koju je prakticirala, među inima, i na Klinici Mayo, i na washingtonskome Georgetownskom sveučilištu.

Poslije toga je angažirana na svome matičnom fakultetu u Rimu, gdje je bila profesorica i istodobno primarius, voditeljica Odjela za neinvazivnu kardiološku dijagnostiku u sveučilišnoj Polikliničkoj bolnici „Agostino Gemelli“, te članica Rimske akademije medicinskih i bioloških znanosti.

Šandrić Gotovac je autor ili suautor brojnih znanstvenih i stručnih radova, te više američkih, njemačkih i talijanskih sveučilišnih udžbenika.

Simona Šandrić Gotovac je nakon smrti svoga supruga Vlade Gotovca, zajedno s grupom njegovih prijatelja i suradnika, osnovala u Zagrebu Institut Vlado Gotovac, „radi stvaranja takve društvene svijesti koja će osigurati razvoj građanske i političke kulture u Hrvatskoj, primjerene standardima razvijenih liberalno-demokratskih društava“.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.