‘Predsjednica na čelu SOA-e želi Maju Čavlović, a Plenković razmišlja o tvorcu ‘crnog labuda’ Robertu Kopalu’

Nacional otkriva da se u pozadini izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o navodnom kriminalu u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji krije borba za prevlast u izboru novog ravnatelja SOA-e koji bi u svibnju trebao zamijeniti Daniela Markića

U pozadini izjave predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s prošlotjednog sučeljavanja 11 predsjedničkih kandidata na HRT-u, o kriminalu u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji, krije se borba za prevlast u izboru novog ravnatelja SOA-e koji u svibnju treba zamijeniti Daniela Markića. Nadzor nad obavještajnim radom, odnosno usmjeravanje rada sigurnosnih službi, među glavnim je ustavnim ovlastima predsjednika i najizravnijim polugama moći osobe na toj poziciji.

Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a i obavještajnim krugovima tvrdi da je upravo to glavni razlog što je predsjednica izjavila da se “bavila korupcijom u samim službama” te da je tako željela dati do znanja da nije zadovoljna postignućima aktualnog ravnatelja Daniela Markića. On tvrdi da ona već ima i svog kandidata za tu funkciju, bolje reći kandidatkinju, ali problem je u tome što se oko toga treba usuglasiti s premijerom Andrejem Plenkovićem, a on pak, kako tvrdi isti izvor, ima drugog favorita.

“Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović želi da na čelo SOA-e u svibnju dođe Maja Čavlović, aktualna šefica Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, a premijer Plenković želi da na tu funkciju dođe Robert Kopal, njegov posebni savjetnik za nacionalnu sigurnost”, rekao je Nacionalov izvor.

S Majom Čavlović predsjednica je bliska još iz vremena dok je ona bila njezina savjetnica za obranu i nacionalnu sigurnost u Uredu predsjednice i upravo je Kolinda Grabar-Kitarović presudila da ona postane nova šefica UVNS-a. Nacionalov izvor blizak obavještajnim krugovima tvrdi:

“Kolinda Grabar-Kitarović samo u Maju Čavlović ima povjerenja, nikom drugom iz obavještajne zajednice ne vjeruje i samo njezine savjete sluša. Njih dvije su iznimno bliske. A upravo je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, kojem je Maja Čavlović na čelu, zadužen za operativno-financijski nadzor SOA-e.” Drugim riječima, ako je dobila određene informacije o nepravilnostima u SOA-i, Kolinda Grabar-Kitarović mogla ih je dobiti od Maje Čavlović. UVNS je zadužen za nadzor nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija, zaštitu klasificiranih podataka, razmjenu podataka i koordinaciju sa stranim službama te brifiranje predsjednice i premijera o sigurnosnim rizicima. Za Maju Čavlović, koja je rođena 1980. u Karlovcu, tvrdilo se da je bliska američkim obavještajnim službama s obzirom na to da je na dužnost savjetnice predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost 2016. došla praktički ravno iz Amerike. Američke veze Maje Čavlović sežu još iz 2000. kad je kao mlada kadetkinja Hrvatske vojske primljena na Virginia Military Institute, da bi se nakon povratka u Hrvatsku i triju misija u Afganistanu, gdje je obnašala više dužnosti, pa čak i dužnost zamjenice zapovjednika Vojne policije za Regionalno zapovjedništvo Sjever u Mazar-e-Sharifu, vratila u SAD. Najprije je od 2013. do 2015. studirala sigurnosne politike na Elliott School of International Affairs na Sveučilištu George Washington, a potom se zaposlila u Hudson institutu, i to u Centru za političko-vojnu analizu, gdje je izrađivala preporuke i analize za razrješenje sukoba u Siriji, Ukrajini i Iraku. Kako je napisala u biografiji, “ponukana nepovoljnim razvojem sigurnosne situacije unutar Europe te mogućim utjecajima na Hrvatsku, donosi odluku o povratku u Republiku Hrvatsku” gdje je 2016. postala savjetnica predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost, nakon što je s tog mjesta na dužnost veleposlanika Hrvatske u Finskoj otišao Josip Buljević, bivši ravnatelj SOA-e i bivši ministar obrane u vladi Tihomira Oreškovića i potpredsjednika Tomislava Karamarka.

Na Maju Čavlović predsjednica se oslanja u svim važnim obavještajnim pitanjima još otkako je s mjesta šefa SOA-e 2016. zbog inzistiranja Kolinde Grabar-Kitarović morao otići Dragan Lozančić

Na Maju Čavlović predsjednica se oslanja u svim važnim obavještajnim pitanjima još otkako je s mjesta ravnatelja SOA-e u svibnju 2016. upravo zbog inzistiranja Kolinde Grabar-Kitarović morao otići bivši ravnatelj Dragan Lozančić. Tadašnji premijer Tihomir Orešković dugo je odbijao njegovu smjenu jer predsjednica nije ponudila nikakvo logično obrazloženje za Lozančićevu smjenu, osim što je tvrdila da je on izgubio njezino povjerenje. Iako predsjednica nije rekla razlog, u političko-obavještajnim kuloarima spominjalo se da je “gubitak povjerenja” nastupio kad je predsjednica zbog svojih kontakata s USKOK-ovim optuženikom Zdravkom Mamićem “uletjela” u tajne mjere, odnosno da su njezini razgovori s Mamićem bili prisluškivani.

Aktualna predsjednica to demantira, a neformalno je u jednom užem društvu ustvrdila da su razlozi njena nepovjerenja u Lozančića povezani sa Slovenijom. Međutim, do danas taj svoj potez nije suvislo razjasnila.

Kad je Lozančić otišao, na njegovo mjesto 5. svibnja 2016. došao je sadašnji ravnatelj Daniel Markić kao kompromisno rješenje Oreškovića i predsjednice. No predsjednica je očito smatrala da su, unatoč Lozančićevu odlasku, u SOA-i i dalje previše utjecajni njemu lojalni ljudi pa njezin odnos sa SOA-om nikada više nije bio odnos punog povjerenja. Vjerojatno je upravo zbog toga u svojoj spornoj izjavi spomenula da je “došlo vrijeme da se zaposle mladi ljudi koji nisu korumpirani i koji će raditi profesionalno”.

Posebno je znakovito što izjava o kriminalu u SOA-i uopće nije bila izrečena kao odgovor na neko pitanje o radu sigurnosnih službi, već je to bio predsjedničin odgovor na pitanje kako se misli boriti protiv korupcije, na što je izjavila:

“Ustavne ovlasti predsjednice odnosno predsjednika propisane su Ustavom. I one su u okviru tajnih službi, odnosno obavještajnih službi uz koje se može djelovati. Ono što sam dosad radila i što ću raditi jest poticanje suradnje tajnih službi na ovim prostorima kako bi se izbjegli međunarodni kriminal i korupcija.

Posebno ću inzistirati na tome da se mijenja zakonodavstvo u budućnosti kako bismo omogućili da službe rade. Međutim, ono što je meni problem jest da se ja bavim korupcijom u samim službama, SOA-i i drugim službama. Mislim da je došlo vrijeme da se zaposle mladi ljudi koji nisu korumpirani i koji će raditi profesionalno.”

Tom zasad nepotkrijepljenom, pa samim time i iznimno neodgovornom izjavom predsjednica je izazvala niz kritika na svoj račun i veliko nezadovoljstvo unutar obavještajne zajednice. Izvori iz obavještajnih krugova za Nacional su rekli kako je takvo ponašanje predsjednice krajnje neprofesionalno i neprihvatljivo te da ona sama time narušava nacionalnu sigurnost.

Neki od njih smatraju da bi predsjednica očito željela imati više upliva u rad sigurnosnih službi i da zato želi na čelo SOA-e “instalirati” Maju Čavlović koja prije rada u UVNS-u i mjesta savjetnice u Uredu predsjednice nije imala nikakvo praktično iskustvo u obavještajnom radu, već je došla iz vojnog sektora.

No to imenovanje, pod uvjetom da predsjednica pobijedi u drugom krugu i ostane odlučna kod izbora Maje Čavlović kao prve žene na čelu SOA-e, nikako neće biti moguće bez pristanka premijera Andreja Plenkovića. A kako se tvrdi, on na tom mjestu želi Roberta Kopala.

Osim što je posebni savjetnik premijera za nacionalnu sigurnost, Robert Kopal je i predsjednik HDZ-ova Odbora za informiranje, informatizaciju, medije i digitalno društvo te šef HDZ-ova Odjela za analitiku i članstvo i Plenković u njega ima veliko povjerenje. Kopal je svojedobno bio viši menadžer u POA-i i SOA-i te glavni obavještajni analitičar MUP-a, a mišljenja o njegovim kompetencijama bila su prilično podijeljena. Predaje na veleučilištu Algebra, inženjer je elektrotehnike, diplomirani kriminalist te magistar i doktor ekonomskih znanosti, bivši član Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala RH i Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost.

‘Predsjednica samo u Maju Čavlović ima povjerenja, nikom drugom iz obavještajne zajednice ne vjeruje. A upravo je UVNS zadužen za nadzor SOA-e’, kaže izvor blizak obavještajnim krugovima

No javnost ga je najviše zapamtila po izjavi o “crnom labudu” kojom je nakon izbora za Europski parlament u lipnju ove godine pokušao objasniti zašto je HDZ podbacio. Naime, Kopal je tada bio voditelj HDZ-ove kampanje, a za N1 televiziju je izjavio:

“Dogodilo se što se rijetko događa, a to je ‘crni labud’. To kad se dogodi, ljudi traže kojekakva rješenja zašto se to dogodilo, s obzirom na odstupanje od istraživanja. Oko 90 do 95 posto naših istraživanja poklapalo se s tim rezultatima. Kad se pogleda Europu, događa se puno teško predvidivih stvari. HDZ-u se to, nažalost, dogodilo, glasovi su se disperzirali na jako puno fronti. Bile su 33 liste, izlaznost koja je 20 posto nadmašila izlaznost 2013.” Fenomen “crnog labuda” opisao je libanonsko-američki publicist, filozof, statističar te nekadašnji analitičar trgovinskih i poslovnih rizika Nassim Nicholas Taleb u svojoj knjizi “Crni labud: Utjecaj krajnje nevjerojatnog”. Kopal je kasnije u izjavi za N1 televiziju objasnio da u ovom slučaju nije bila riječ samo o tome da je biračko tijelo HDZ-a kaznilo vodstvo HDZ-a zbog neslaganja s nekim odlukama, već o organiziranoj sabotaži:

“Bojkot u smislu samostalne odluke birača potpuno je legitiman. Ali kad imate situaciju da netko organizira, savjetuje i potiče, onda imate sabotažu. Sigurno neću izlaziti s imenima i neću iznositi zaključke prije nego što stranka dođe do zaključaka i zauzme stav.”

No stranka o “crnom labudu” ni o organiziranoj sabotaži nikada nije zauzela stav niti je javnost doznala je li glasanje dijela HDZ-ova članstva za krajnje desne političke opcije Suvereniste i Neovisne za Hrvatsku bilo organizirano. To je posebno intrigantno jer se mjesecima unaprijed najavljivalo da će se slična situacija dogoditi i na predsjedničkim izborima, odnosno da će značajan dio HDZ-ovaca glasati za Miroslava Škoru, a neki HDZ-ovci, poput Steve Culeja i Stjepana Tuđmana, javno su mu dali podršku. Napeta završnica drugog kruga predsjedničkih izbora odredit će i sudbinu šefa SOA-e.

Komentiraj