Kuće sagrađene u boricima, nepostojanje evakuacijskih planova, loše organizirani vatrogasci i hitne službe zbog mjera štednje – ovotjedni strašni požari oko Atene možda su iznenadili Grke, ali ne i stručnjake.

Najmanje 80 ljudi poginulo je u požarima koji su buknuli u ponedjeljak navečer, pa se grčkoj vladi premijera Aleksisa Ciprasa postavljaju pitanja kako je mogla dopustiti da uopće dođe do takve katastrofe.

Prema stručnjaku za šumarstvo Nikosu Bokarisu, regija u kojem je selo Mati ispunila je sve uvjete za katastrofu biblijskih razmjera.

Bokaris naglašava kako je to bilo neizbježno zbog kuća naguranih među borovima, od kojih neke nemaju ni cestovne prilaze.

”Borovi su stari, vrlo visoki i široki, a to je sve gorivo za širenje plamena. Tako se stvara ogromna toplinska masa”, rekao je Bokaris za AFP.

Grčka proživljava vruće ljeto, a vjetrovi znaju zapuhati i do 100 kilometara na sat, noseći vatru kroz šume koju su ”suhe poput baruta”.

Premijer Cipras rekao je kako su vremenski uvjeti pridonijeli vatrenoj stihiji, s čime se donekle slaže Kostis Kalambokidis, stručnjak za geografiju i prirodne katastrofe.

”Posve nam je jasno da klimatske promjene stvaraju sve ekstremnije vremenske uvjete”, kaže Kalambokidis i nastavlja: ”Istu stvari vidimo i u Kaliforniji…čak i u zemljama koje su dobro opremljene za borbu protiv požara, prijetnja koju stvara gradnja urbanih središta u šumama je ogromna”.

Iako su stručnjaci složni da do požara takvih razmjera dolazi ponajviše zbog klimatskih promjena, Cipras je zanemario vrlo bitnu stavku.

”Prevencija”, ističe Christiani Theohari, stručnjakinja za okoliš. ”Umorni smo od stalnog ponavljanja, a da se ništa ne mijenja.”

Ona kaže kako je dobro oglašen plan evakuacije mogao umanjiti broj žrtava u Matiju.

Nekoliko žrtava ostalo je zarobljeno u automobilima zbog prometnih čepova do kojih je došlo kada su uspaničeni stanovnici i turisti pokušali pobjeći.

Katastrofi su pridonijeli i brojni drugi faktori – svjedoci su govorili o hidrantima koji nisu radili te obraslim vrtovima i dvorištima, kao i visoko i široko drveće koje je dodirivalo krovove kuća.

Bokaris ističe kako su mjere štednje uvedene nakon grčke dužničke krize 2010. dovele do zapuštajna hitnih službi.

”Vatra nije čekala da kriza završi, no sasvim je sigurno da smanjenje izdvajanja za javne službe nije pomoglo”, rekao je Bokaris.

To potvrđuju službene statistike – grčki vatrogasci imali su prošle godine proračun od 354 milijuna eura, prema 452 milijuna eura 2009.

Slaba svijest javnosti o opasnosti požara i nespremnost lokalnog stanovništva dodatno su uvećali štetu u Matiju. Jedan od preživjelih kaže kako ”nikada nije ni zamišljao” da bi požar mogao doći do sela.

Nakon razornih požara 2007. koji su usmrtili 77 ljudi na otoku Eviji, Grčka je počela jače ulagati u vatrogasne službe koje su bile previše ovisne o zračnoj pomoći.

”Na kraju svega, ne znam tko je što ili nije radio, ali sudeći po ishodu nije uspjelo”, zaključuje Bokaris.

Komentiraj