POSAVEC: ‘U mjesec-dva kampanje predsjednica neće steći više popularnosti nego što ju je stekla dosad’

Međimurski župan Matija Posavec govori o razlozima zbog kojih je nedavno napustio HNS, iako je bio najveći favorit za mjesto predsjednika stranke umjesto Ivana Vrdoljaka i objašnjava zašto je siguran da njegova donedavna stranka neće izaći iz koalicije s vladajućim HDZ-om

Matija Posavec, 38-godišnji međimurski župan, prošloga je tjedna presjekao. Prestao je čekati na obećanu nominaciju da preuzme HNS i postane novi predsjednik stranke s, kako je sam govorio, „novom vizijom političke budućnosti“ HNS-a. Napustio je HNS i postao nezavisan župan. Prvi put je nešto slično učinio i prije petnaest godina napustivši tada HSS, stranku u koju se učlanio kao dvadesetogodišnji mladić, a nju je napustio nakon samo dvije godine članstva. Posavec je vodio i HNS-ovu izbornu listu za Europski parlament. Iako nije prešao izborni prag, njegova lista u Međimurju osvojila je premoćno najviše glasova, a on osobno dobio je 14.500 preferencijalnih glasova. Matija Posavec vjeruje da njegovo napuštanje HNS-a neće značiti i njegovo napuštanje politike, jer je uvjeren da iza njegovog političkog djelovanja postoje opipljivi rezultati. I dalje vjeruje da u Hrvatskoj postoji politički prostor za djelovanje političkog centra gdje vidi svoju političku budućnost, a koji bi, po njemu, mogao osvojiti od 15 do 20 posto glasova hrvatskih birača. Specijalizirana publikacija Financial Timesa, fDi Magazine, uvrstila je njegovu županiju Međimurje 2018. među top 10 europskih regija budućnosti.

NACIONAL: Zašto ste napustiti HNS? Je li razlog bio što ste napokon shvatili da nećete dobiti potporu vodstva stranke da postanete novi predsjednik HNS-a?

To se u meni kuhalo i lomilo već mjesecima. Od izbora za Europski parlament na kojima smo ostvarili odličan rezultat u Međimurju i Varaždinu, ali u ostatku Hrvatske rezultati su bili loši i ispod očekivanja. Rezultat na nacionalnoj razini od 2,6% je najbolji rezultat od svih liberalnih stranaka, no očekivao sam da trebamo više s obzirom na organizacijsku infrastrukturu i dobar posao koji naši članovi ostvaruju u svojim lokalnim sredinama. Upravo taj rezultat potaknuo me na hitnu reakciju u promjeni političkog smjera HNS-a. Ipak, nisam želio lomiti stvari preko koljena. Još prije ljeta, na okupljanju stranke u Svetom Martinu na Muri, gdje sam bio i domaćin, najavio sam da ću se pokušati unutar stranačkih tijela izboriti za novu politiku stranke. Na nekoliko sjednica predsjedništva i središnjeg odbora pokušavao sam pridobiti sugovornike, ali nije išlo. Nažalost za to nije bilo ni volje, ni sluha i zato sam odlučio napraviti ovaj zadnji korak, napustiti HNS. Da to nisam učinio bio bih nedosljedan, a možda i neodgovoran prema onima s kojima sam komunicirao o toj novoj politici.

NACIONAL: U petak je Milorad Batinić, predsjednik zastupničkog kluba HNS-a, žestoko nastupio prema Vladi zbog odbijanja premijera Andreja Plenkovića da odobri povećanje plaća učiteljima i nastavnicima. Rekao je da kao što je Središnji odbor HNS-a donio odluku o ulasku u koaliciju s HDZ-om može donijeti i odluku o izlasku iz te koalicije. To mu je javno zamjerio i premijer Plenković. Smatrate li tu prijetnju realnom?

Ma ne. S jedne strane imam dojam da se postigao kompromis s obzirom na povećanje od 2% u ovoj godini tako da premijer Andrej Plenković ima dovoljno prostora da udovolji ovom zahtjevu HNS-a, a da bitno ne naruši strukturu državnog proračuna. S druge pak strane u izbornoj smo godini i sve odluke i potezi koji će se donositi promatrat će se u kontekstu izborne kampanje. Naprimjer, ako bi se prolongirala najava smanjenja stope PDV-a za jedan posto, što građani ionako ne bi osjetili u svojim prihodima, tada bi se otvorila mogućnost da se dvije milijarde kuna iskoristi za povećanje plaća. Napokon, mislim da HNS neće napustiti Vladu.

NACIONAL: Jeste li vi to na vrijeme pobjegli iz HNS-a u pokušaju spašavanja vlastite političke budućnosti? Bi li HNS uopće mogao prijeći izborni prag na sljedećim parlamentarnim izborima?

U posljednje tri godine dogodilo se četiri izbora na kojima sam sudjelovao. Dva puta parlamentarni, lokalni i europski izbori. Na svima njima sam preferencijalnim glasovima izborio mandat. Pa čak i na izborima za europski parlament sam bio 11. od gotovo 400 kandidata po broju osvojenih preferencijalnih glasova, tako da kad bi to bilo mjerilo, osvojio bih mandat i u Strasbourgu. Govorim to jer doista nemam razloga od ničega bježati, nikada to nisam činio i nikada neću. Da sam želio bježati učinio bih to prije dvije godine. Ono što sam želio bilo je i ostalo da se politika vrati građanima, a HNS-u i dalje želim sve najbolje.

NACIONAL: No, HNS nije prva stranka čije ste članstvo napustili. Bili ste član i HSS-a.

To je točno, iako su okolnosti posve različite. Kada sam bio u HSS-u imao sam nepunih 20 godina, a iz njega sam izašao kada sam imao 22 godine. Bio sam jako mlad kada sam se učlanio u HSS, a HNS sam napustio, barem tako mislim, kao zreo političar i nakon što sam tijelima stranke i kolegama dao dovoljno vremena da donesu odluku o budućnosti stranke, koju sam predlagao. U HSS-u sam bio dvije, a u HNS-u 15 godina. U tih 15 godina prošao sam sve stepenice stranačkog rada. Od lijepljenja plakata, tajnika ogranaka stranke, županijske organizacije, regionalnog saveza, nacionalne razine. Bio sam dio kampanje „Čačića za premijera“ prije 12 godina, povjerenik raspuštene županijske organizacije u Međimurju i prošao odlaske ljudi poput Dragutina Lesara, Radimira Čačića, Vesne Pusić, Anke Mrak Taritaš. Možda je i to pokazatelj da bi unutar stranke trebali više čuvati stranačko jedinstvo. Više voditi računa o ljudima, posebno o onima koji donose rezultate.

NACIONAL: Je li ta vaša projekcija budućnosti stranke podrazumijevala i napuštanje koalicije s HDZ-om?

To je bila jedna od opcija u trenutku kada su mediji otvarali afere dužnosnika Vlade, kada su političkim prostorom dominirali tzv. „žetončići“. To je, svakako, nagrizlo povjerenje građana u politiku i političare. Uvijek sam se zalagao za politiku čistih ruku, za vraćanje povjerenja. U situaciji kada takva politika izaziva i gađenje građana želite učiniti sve što je moguće da biste vratili povjerenje ljudima, a to je, što se HNS-a tiče, preispitivanje koalicije s HDZ-om. Danas je o tome bespredmetno govoriti, ušli smo u izbornu godinu pa kad god bili ti izbori bit će redovni, a HNS više iz okova ove koalicije neće moći pobjeći. Imamo 11 mjeseci do izbora, a premijer je kroz rekonstrukciju Vlade uspio konsolidirati redove.

‘Nemam razloga od ničega bježati, nikada to nisam činio i neću. Da sam želio bježati učinio bih to prije dvije godine. Ono što sam želio bilo je i ostalo da se politika vrati građanima, a HNS-u i dalje želim sve najbolje’

NACIONAL: Jeste li bili uvrijeđeni činjenicom što je premijer Andrej Plenković prekasno sazvao sjednicu Vlade u Čakovcu, sjedištu vaše županije, što vam je prekasno došao u posjet?

Za dobre želje nikada nije i ne smije biti kasno. Manje je važno održavanje sjednice Vlade u Čakovcu od realizacije onoga što je dogovoreno. Očekujem da se više uvažavaju prijedlozi koje imamo i poštuje svaka hrvatska regija, njihovi stanovnici bez obzira na to kako je politički obojena.

NACIONAL: Često naglašavate potrebu okupljanja demokratskog centra. Mislite li da ćete sada kao stranački neovisan međimurski župan uopće moći realizirati tu ideju?

I dalje sam uvjeren da u Hrvatskoj postoji politički prostor koji nije iskorišten, a mogao bi na izborima osigurati potporu građana između 15 i 20 posto na nacionalnoj razini. Kao nezavisni političar i dalje ću se boriti na političkoj platformi građanske Hrvatske. Tim putem želim ići, putem u kojem će biti manje ideoloških podjela, a više rasprava o tome da građani dostojanstveno žive od svog rada. Tako živimo i radimo u Međimurju i takva će platforma kad-tad dobiti veliku podršku građana. Osjećam to jednako kao što smatram da tih međimurskih vrijednosti produktivnosti i radišnosti napokon treba ponuditi i ostatku Hrvatske.

NACIONAL: Mislite li da toga dosad nije bilo i u ostatku Hrvatske?

Ne. Politika je često dominantno vođena na ideološkim sukobima i podjelama. Primjetno je da se u pojedinim dijelovima Hrvatske politika gradi isključivo na tome, da postoje dijelovi Hrvatske u kojima se ne živi od rada, nego od financijske pomoći države. Hrvatski sjever prema svim gospodarskim pokazateljima najproduktivniji je dio Hrvatske. Ovdje se najviše proizvodi, a ljudi primaju najmanje plaće. To nije fer, pa ne može biti ni dobro. Stvari treba mijenjati. Da se prije 15 godina vodilo računa o hrvatskom sjeveru, da se ulagalo u ovdašnje konkurentne industrije danas ljudi ne bi radili za 4500 kuna. S tim smo stvarima zakasnili prema ljudima na sjeveru Hrvatske, a mi kao političari s ovog prostora moramo to promijeniti. Nema tko drugi to učiniti.

NACIONAL: Kako ćete to promijeniti?

Jačim angažmanom i pritiskom na središnju vlast u kojem očekujem i potporu ostalih načelnika, gradonačelnika i župana sa sjevera. Nije isto kada na vrata premijeru kuca jedan župan ili kada mu pokuca pet župana okupljenih oko kvalitetnih projekata. To ću sada snažnije zastupati u narednom razdoblju.

NACIONAL: Ako vas je ignorirao premijer Plenković, onda ste od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović bili podržavani, dolazila je u posjet vašoj županiji. Kako ocjenjujete njenu objavu kandidature na koju nije došao nijedan od viđenijih predstavnika HDZ-a, stranke koja ju je pozvala da bude njen kandidat na izborima?

Poštujem institut predsjednice Republike Hrvatske. Objavu kandidature i samu kampanju ne bih želio komentirati, vjerujem da je riječ o smišljenoj strategiji. Ono što mogu reći za kampanje svakog političara jest da se rezultati i dojam ne mijenjaju dva mjeseca prije izbora. Najbolja kampanja su rad i rezultati rada tijekom cijelog mandata. U tom smislu bi se moglo reći kako kampanja mora trajati svakog dana dok je političar na dužnosti.

NACIONAL: Pa zar predsjednica nije to i radila otvaranjem privremenih ureda u svim hrvatskim županijama? Pojavila se sa svojim uredom doslovno u svim županijama, pa čak u i Zagrebu, u kojem i formalno stoluje sa svojim stalnim predsjednički uredom.

To je točno, ali sada treba svesti račune i pozvati građane da joj daju novi mandat, a građani onda odlučuju hoće li to učiniti ili ne. Mislim da ovih mjesec-dva dana predstojeće kampanje predsjednica neće steći više popularnosti nego što ju je stekla dosad. Građani će je ocjenjivati prema onome što je učinila u proteklih pet godina. Postoji program s kojim dobivate povjerenje birača i rezultatima to povjerenje opravdavate. I to je cijela filozofija.

NACIONAL: Otvarala je predsjednički ured i u vašoj županiji. Je li učinila dovoljno da dobije novi mandat? Slažete li se s njenom ocjenom da je zahvaljujući njenom djelovanju Hrvatska postala vidljivija i važnija na međunarodnoj pozornici?

Svaki put kada je dolazila u Međimurje upozoravali smo je na ono što nije dobro, što bi trebalo učiniti, što promijeniti. Međutim, predsjednica nije raspolagala izvršnim mehanizmima da nešto konkretno učini, poput povećanja plaća, stanjem sigurnosti. Saslušala nas je, upućivala je dopise ministarstvima ili vladi u cjelini, ali neke velike realizacije od svega toga nije bilo. Međutim, ljudima je drago kada je predsjednica posjetila neku instituciju, tvornicu. To proizlazi iz same pozicije predsjednika, a ja nemam ništa protiv toga.

NACIONAL: No, bili ste i predsjedničin posebni izaslanik na obilježavanju Dana antifašističke borbe, osnivanja Prvog partizanskog odreda u Brezovici kod Siska. Ove ste je godine, međutim, odbili neposredno pred obilježavanje obljetnice. Zašto?

Bio sam prošle godine njen izaslanik na obilježavanju dana antifašističke borbe, a godinu dana ranije u istoj je ulozi bio i istarski župan. To je bilo i logično, jer su Istra i Međimurje hrvatski krajevi gdje se možda naglašenije živi i diše antifašističkim vrijednostima nego u nekim drugim krajevima. Ured predsjednice je procijenio da bi to bilo dobro, prihvatio sam, otišao i održao govor.

‘Objavu kandidature i samu kampanju predsjednice ne bih želio komentirati. Ono što mogu reći za kampanje svakog političara jest da se rezultati i dojam ne mijenjaju dva mjeseca prije izbora’

NACIONAL: Nikada, međutim, niste jasno rekli zašto ove godine niste otišli u Brezovicu kao predsjedničin izaslanik?

Kako nisam rekao? Rekao sam da sam iz osobnih razloga bio spriječen baš tog dana ići u Brezovicu.

NACIONAL: Špekuliralo se, međutim, da niste otišli, jer ste dobili takav nalog od vodstva stranke.

Nije to bio razlog. Bez obzira na to je li bi mi stranka tako nešto naložila, otišao bih na tu manifestaciju. Druge su stvari presudile. Kad sam bio prošle godine ne znam zašto bih to odbio učiniti ove godine.

NACIONAL: Zbog vašeg nedolaska predsjednica ove godine nije imala izaslanika, što u protokolnom smislu nije nevažno, osobito s obzirom na činjenicu da je antifašizam i ustavna kategorija.

Je li netko bio izaslanik predsjednice ili nije ne znam, ali mislim da je u Brezovici bio netko iz predsjedničina ureda.

NACIONAL: Ove godine, dakle, niste bili predsjedničin izaslanik, a hoćete li je podržati na predsjedničkim izborima?

Još ne znam koga ću podržati, a ne zna se ni koji će biti kandidati s dovoljno prikupljenih potpisa za kandidaturu. Nijedan kandidat još nije ni izložio svoj program, pa ne znam ni za što se zalažu. Kad prikupe 10.000 potpisa građana za predsjedničku kandidaturu i izlože svoje programe, onda ću i reći tko je moj favorit.

NACIONAL: Što mislite o najavi predsjednika HNS-a Ivana Vrdoljaka da će HNS na predsjedničkim izborima podržati Zorana Milanovića?

To je bila osobna inicijativa predsjednika Ivana Vrdoljaka o kojoj nije raspravljala stranka. Ne znam koliko je zbog te najave bio sretan i Milanović. Štoviše, donijeta je odluka da HNS neće podržati nijednog kandidata, nego će pokrenuti inicijativu da se predsjednika bira u Saboru, a ne na općim izborima. Ta je odluka donijeta na Središnjem odboru HNS-a 21. rujna, dakle, nedavno.

NACIONAL: Kako ocjenjujte rad Vlade? Premijer i ministri hvale se pozitivnim pokazateljima, a iz dana dan rastu prijetnje štrajkovima.

Hrvatska se presporo mijenja, a zemlje u okruženju brže se razvijaju. Drago mi je, doduše, da je Vlada prepoznala da zemlju treba decentralizirati, o čemu govorim već 10 godina. Dobra je porezna reforma koja omogućava općinama i gradovima da imaju veće prihode, da se brže razvijaju i realiziraju europske, infrastrukturne projekte. Nagovještavaju neke pomake, vidi se da se trude, ali to bi moralo ići puno brže. Hrvatska nema vremena za čekanje.

‘Uvjeren sam da u Hrvatskoj postoji politički prostor koji na izborima može osigurati potporu građana između 15 i 20 posto. Kao nezavisni političar borit ću se na političkoj platformi građanske Hrvatske’

NACIONAL: Niste bili pobornik koalicije s HDZ-om. Zašto onda i vi niste napustili stranku s kolegama iz GLAS-a? Goran Beus Richembergh vam je poručio da „ostanete đubre do kraja“ i da se na tu temu ne javljate.

Da i to razjasnimo. Bio sam protiv načina na koji se ta koalicija dogodila. Nije problem kada dvije stranke koaliraju, ali to je trebalo izvesti puno čišće. Govorilo se o HDZ-ovoj „Titanik vladi“, a onda se nakon tjedan dana na vrlo neobičan način dogodila ta koalicija. To nam je strašno srušilo rejting, a posljedice su se najviše osjetile u najjačim izbornim bazama HNS-a. Odluka o koaliciji dogodila se desetak dana nakon lokalnih izbora na kojoj sam vodio listu koja je osvojila 37 posto glasova za županijsku skupštinu. Nikada HNS na županijskoj razini nije ostvario tako dobre rezultate kao što se tada dogodilo. To su bile desetine vijećnika, načelnika i zamjenika načelnika općina. U prvom sam krugu lokalnih izbora dobio 60 posto glasova. Lokalne su se vlasti tek trebale formirati i moj odlazak iz stranke bilo bi okretanje leđa svim tim ljudima, a to nisam mogao učiniti. E to bi bilo neodgovorno. S druge strane, moje viđenje načina sklapanja koalicije pokazao sam činjenicom da istu koaliciju HNS-a i HDZ-a nisam preslikao i na lokalnu razinu upravo poštujući volju birača.

NACIONAL: I kakvu ste koaliciju formirali na lokalnoj razini?

To je široka platforma suradnje u kojoj su HNS, HSLS, Reformisti, SDP, MDS, HSU i HSS. To je centristička, građanska varijanta utemeljena na isključivoj želji za razvojem Međimurja. Međimurje vam je jedna od rijetkih županija koja ne funkcionira toliko na političkim strankama nego na želji pojedinaca da razvijaju svoj kraj. Tako se na županijskoj skupštini dogodilo da je rebalans proračuna i moje izvješće kao župana dobilo jednoglasnu podršku svih vijećnika.

NACIONAL: Znači li to da uopće nemate opoziciju u županijskoj skupštini, da vas svi podržavaju?

Imam opoziciju, koja je ponekad i dosta kritična, ali na zadnjoj županijskoj skupštini dobio sam jednoglasnu potporu. Imam opoziciju i ona je u HDZ-u.

NACIONAL: Rekli ste kada ste napuštali HNS da nećete zvati ljude iz HNS-a da vam se pridruže. Kako mislite opstati na političkoj sceni na tako benigan način? Nisam još doživio da je tako nešto moguće, pa mi to zvuči utopijski. Ne možete voditi politiku ako oko sebe ne okupite ljude, pa i sljedbenike.

Okupljati ljude ne znači i otimanje. Više ćete okupiti ljude na temelju rezultata koje postižite. Kada sam izlazio iz stranke ni na kraj pameti mi nije bilo da tu stranku sada razbijam i uništavam. Želim da me ljudi podržavaju na temelju onoga što radim i što jesam, a ne kojoj stranci pripadam. I prije dvije godine bio sam protiv nekih odluka stranke, ali sam pokušao stvari promijeniti iznutra. U tome, međutim, nisam uspio.

NACIONAL: Kažete da se niste slagali s odlukama stranke, a jeste li se slagali s predsjednikom HNS-a Ivanom Vrdoljakom? Zar on nije bio kreator sintagme o HDZ-ovoj „Titanik vladi“, da bi potom s HDZ-om potpisao koalicijski sporazum?

Upravo sam o tome i govorio. On je legitimni predsjednik HNS-a, a ja sam ga poštovao kao osobu koja vodi stranku uz obvezu da će snositi odgovornost za dobre ili loše rezultate koje stranka ima i koje će imati. Zreli smo i odrasli ljudi, a ja sam imao korektne odnose sa svima, pa i s Vrdoljakom. Vodio je stranku u vrlo izazovnim okolnostima, a donosio je i provodio odluke koje je smatrao ispravnima. Zapravo nemam problem u odnosima s bilo kime, bitno mi je da svakoga mogu pogledati u oči. Kada se Radimir Čačić izbacivao iz HNS-a, ostao sam s njim u korektnim odnosima. Kad je Dragutin Lesar izašao iz HNS-a, ostao sam u korektnim odnosima i s njim. Čovjeka određuje njegovo ponašanje i karakter, a ne činjenica u kojoj je političkoj stranci.

‘Predsjednica je nakon posjeta Međimurju upućivala dopise ministarstvima ili Vladi, ali neke velike realizacije nije bilo. Međutim, ljudima je drago kada je predsjednica posjetila neku instituciju, tvornicu’

NACIONAL: Bili ste na sastanku na koji je župane pozvao ministar zdravstva Milan Kujundžić u svrhu rješavanja dugova bolnica, koje su u županijskoj ingerenciji. Jeste li uspjeli išta dogovoriti?

Izvijestio nas je da postoje dugovi bolnica prema veledrogerijama, a s obzirom na to da u državnom proračunu nema dovoljno novca za tu namjenu, intencija je Ministarstva i HZZO-a da te dugove djelomično podmire županije. To, međutim, nije moguće, jer je fiskalna godina pri kraju, a mnoge su se županije zadužile za realizaciju europskih projekata i bojim se da nema prostora. Dugovi su više desetina i stotina milijuna kuna. U Čakovcu imamo jednu bolnicu, a ona nije prezadužena. Riječ je o 49 milijuna kuna, od čega je 36 milijuna kuna duga koji nisu u crvenoj zoni da im prijeti ovrha. Moja poruka ministru Milanu Kujundžiću ide u smjeru da u zdravstvu treba uvesti više reda, posebno kontrolu javne nabave, a možda i srezati nepotrebne troškove. Ključan je problem u javnoj nabavi u kojoj se vrte milijarde kuna i puno novca bi se moglo uštedjeti. Jednostavno, i u zdravstveni sustav potrebno je uvesti europske standarde, zadati kriterije, pratiti poštovanje tih kriterija i prema tome kazniti ili nagrađivati.

NACIONAL: Često spominjete europske standarde, a član ste i nekih europskih institucija. Koliko ste uspješni kao županija u povlačenju novca iz europskih fondova?

Dio sam odbora regija koji djeluje pri Europskom parlamentu i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti pri Vijeću Europe. Međimurska županija dosta novca povlači iz europskih fondova, u posljednjih tri godine čak 2 milijarde kuna. Od tog europskog novca obnovili smo 15 škola, gradimo novu bolnicu, gradimo muzej prirode, revitaliziramo povijesne i kulturne objekte, pa tako gradimo centar nematerijalne baštine u starom gradu Zrinski u Čakovcu, ulaže se u komunalnu i prometnu infrastrukturu. Za sve te projekte oko 85 posto novca dobivamo iz europskih fondova, a ostatak osiguravamo iz proračuna. Kako je izvorni prihod županijskog proračuna tek pedesetak milijuna kuna, danas imamo problem s osiguravanjem sredstava za sufinanciranje europskih projekata pa očekujemo da, po uzoru na mnoge druge zemlje članice Europske unije, središnja država pomogne kako bismo u konačnici imali bolju statistiku u privlačenju europskog novca.

 

Komentiraj