U Uredu visokog predstavnika (OHR) razmatra se nametanje izmjena Izbornog zakona u BiH, potvrđeno je za Istragu iz nekoliko diplomatskih izvora. Prema istim izvorima, dva su moguća pravca djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Prvi pravac podrazumijeva nametanje takozvanih “tehničkih” pitanja u Izborni zakon, dok drugi pravac vodi ka ispunjavanju HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Na posljednjih nekoliko sjednica PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) dio ambasadora je predlagao visokom predstavniku Christianu Schmidtu da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona BiH. Problem bi mogla predstavljati činjenica što su Opći izbori 2022 već raspisani.
“Za sada se razmatra mogućnost da tehničke izmjene stupe na snagu prije izbora, dok bi politički dio koji se odnosi na Federaciju BiH stupio na snagu nakon izbora”, navode sugovornici.
Tehničke izmjene bi se, prema onome što se trenutno razmatra, odnosile na funkcioniranje biračkih odbora i samu efikasnost izbornog proces. No, one izmjene koje se odnose na politička pitanja imale bi dva segmenta.
“Prvi se odnosi na deblokadu Federacije, odnosno uklanjanje mehanizama blokade, dok bi se drugi odnosio na popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH”. ističe dilomatski izvor lokalnog medija.
Podsjetimo kako je bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miro Kovač, u razgovoru za pršlotjedni Nacional, između ostaloga komentirao situaciju u Bosni i Hercegovini. Osvrnuo se upravo na rad visokog predstavnika Christiana Schmidta, za kojeg je rekao da mu je prijatelj.
“Uvjeren sam da svojim djelovanjem želi istinski pomoći da Bosna i Hercegovina zaista krene putem uključenja u Europsku uniju i da sva tri ustavotvorna naroda, Hrvati, Bošnjaci i Srbi, budu istinski ravnopravni i zadovoljni, da nema nacionalne majorizacije, to jest nacionalne diskriminacije”, komentirao je Miro Kovač u razgovoru za Nacional. Pritom je dodao da očekuje da će Hrvati uspjeti izabrati svoga predstavnika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. “To bi onda odražavalo volju jednog od triju konstitutivnih, to jest državotvornih naroda definiranih Ustavom. Žao mi je da nije bilo dovoljno mudrosti u međunarodnoj zajednici da moj prijatelj Christian Schmidt kao Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu iskoristi instrument bonskih ovlasti i nametne izborni zakon, koji bi osigurao da Hrvati u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta Federacije biraju svoje predstavnike, a da to ne budu Komšićevi „građani“, koji su dominantno Bošnjaci. Ponovni izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH bio bi ne samo nepošten i protivan duhu Daytona, nego i štetan za bosanskohercegovačke Hrvate kao državotvornog naroda, a time i za Bosnu i Hercegovinu kao takvu.”, rekao je Kovač.
Komentari