Često je korištena fraza da bi se o nečemu mogao snimiti film. U slučaju zagrebačke žičare ni serija ne bi bila dovoljna da se ispriča priča prepuna lažnih obećanja, prevara, mutnih poslova i mutnijih tipova, podmetanja i otetog novca Zagrepčana.

ZagrebNews je odlučio sagu o žičari predstaviti kroz lik i djelo čovjeka koji se svojski potrudio da istraži sve malverzacije oko tog megaprojekta — Renata Peteka, koji je bio nezavisni kandidat za zamjenika gradonačelnika s liste Joška Klisovića.

Kada je 2017. postao zastupnik u gradskoj skupštini, Petek je namjeravao pronaći dokaze koji bi raskrinkali pokojnog gradonačelnika Milana Bandića i njegovu građevinsku hobotnicu, koja je kao i ona smećarska, neprestano iz proračuna isisavala novac građana. Nisam morao dugo čekati. Kad je o mutnim poslovima riječ, na Bandića se uvijek moglo računati. Naime, odmah po zatvaranju stare sljemenske žičare 2007. gradonačelnik je počeo obećavati izgradnju nove, ali nije poduzimao baš ništa sve do 2017., kada je jednakom lakoćom kao što je obećao primjerice sanaciju Jakuševca, tunel kroz Zagrebačku goru ili metro, obećao da će žičaru pustiti u promet na Silvestrovo 2018. Na to obećanje smo ga podsjetili kolega Mišić i ja kad smo na taj dan svečano otvorili nepostojeću žičaru. Ne znajući, ubrzali smo tako početak prevare desetljeća. Gradonačelnik je brže bolje najavio početak radova koji su napokon započeli 25. siječnja 2019. i tada je najavljeno da će trajati 15 mjeseci, govori za ZagrebNews Renato Petek.

Kada su radovi na žičari napokon započeli, odlukom gradske skupštine od 18. travnja 2019. Grad je za upravitelja Žičare Sljeme odredio trgovačko društvo ZET koje je time preuzelo i obvezu financiranja kompletne investicije kreditom od 537 milijuna kuna. Sve su odluke kroz Skupštinu unisono izglasavali stranka gradonačelnika Bandića i tada njegov partner u Saboru, Plenkovićev HDZ. Radovi na novoj žičari bili su podijeljeni u četiri faze: rekonstrukciju tramvajske pruge od Mihaljevca do Dolja, uklanjanje stare žičare, donošenje urbanističkog plana uređenja vršne zone i izgradnja nove Žičare Sljeme.

Od samog početka radove su očekivano pratili brojne kontroverze i povećanja cijene. Već krajem 2019. gradnja je poskupjela za 125 milijuna kuna, uz nepoznanicu na što se to odnosi. Ukupno je to 666,7 milijuna kuna, a nepoznato je i koji je krajnji iznos troškova izgradnje. S obzirom na veliko i višegodišnje prijateljstvo gradonačelnika Bandića i vlasnika tvrtke GIP Pionir tada sam pitao: hoćemo li u budućnosti saznati kako će oni opet ostvariti suradnju oko gradnje i prodaje stanova, kao što je primjerice onaj u kojem gradonačelnik živi ili pak onoga 200 metara niže od žičare, koji je prema spisu Vrhovnoga suda Bandić imao na raspolaganje i korištenje, podsjeća Petek.

U studenome 2020. na adresu emisije Potraga RTL televizije stiglo je sedam sati videomaterijala u kojem nepoznati upućeni autor, koji se potpisao kao Konspirator, opsežno i detaljno analizira kako su i zašto troškovi izgradnje žičare otišli u nebo.

Mjesec dana kasnije otkrio sam da su sifoni kakvih je nekoliko ugrađeno u žičaru, a u dućanima koštaju stotinjak kuna, plaćeni nevjerojatnih 44 tisuće kuna po komadu. Unatoč svemu radovi su nastavljeni kao da se ništa neobično nije događalo, a troškovi su i dalje rasli. Sve do ožujka ove godine, kad se četiri mjeseca poslije završetka radova pojavio novi veliki problem — sigurnost. Usprkos ogromnim isplaćenim iznosima projektantima, izvođačima radova, stručnjacima svih mogućih i nemogućih struka pokazalo se da je žičara nesigurna. Tada sam javnost upozorio da smo do sada o žičari govorili kao o financijskom problemu, kao projektu koji je bio netransparentan i koji je poskupljivao, a sad moram govoriti o sigurnosti. Ova žičara nije sigurna za putnike, ona je sigurnosni problem, upozorio sam, jer sam otkrio da su naknadno ugrađivani dodatni čelični elementi kako bi se ojačala konstrukcija zgrade donje postaje. Cijena je u međuvremenu s planiranih 250-300 milijuna kuna narasla na vrtoglavih 750, što zagrebačku žičaru čini najskupljom ikad sagrađenom u Europi, a ona mjesecima nakon završetka radova nema uporabne dozvole, ističe Petek.

Jedan od razloga zašto žičara nema uporabnu dozvolu je i taj što su se stanovnici Gračana, podsljemenskog kvarta u koji je premještena donja postaja nakon što je trasa stare žičare bez logičnog objašnjenja promijenjena, požalili na nesnosnu buku koju je žičara prilikom puštanja u probni rad proizvodila. Šest sati nakon što se novinarima požalila na buku jednoj je stanovnici, čija se kuća nalazi u neposrednoj blizini žičare, zapaljen automobil. Policijskim očevidom je zaključeno da je požar podmetnut.

 Zamoljen od očajnih i uplašenih stanara donedavno za život poželjnog kvarta uputio sam pitanje vršiteljici dužnosti gradonačelnice: neka Jelena Pavičić Vukičević javno progovori postoji li kakav pritisak na nju zbog neizdavanja uporabne dozvole, jer se bez nje ne može isplatiti zadnja rata novca izvođaču, tvrtki Pionir. Gubitak novca stvara nervozu, a nameće se i pitanje upravlja li projektom žičare mafija ili Grad. Odgovor stanovnici Gračana i cijela zainteresirana javnost, ni tjedan dana do lokalnih izbora, kada se očekivalo da će se gradonačelnica sa svitom slavodobitno provozati žičarom, nisu dobili iako je jednostavna matematika pokazala da je svaki stanovnik našeg grada neupotrebljivu žičaru platio tisuću kuna. Projekt Žičare Sljeme, planiran kao kruna političke karijere Milana Bandića, postao je njegov politički mauzolej. Priča je toliko odvratna i štetna za Zagreb da je najbolje da objekt donje postaje prekrijemo sarkofagom kao u Černobilu. Tako bismo riješili i problem s curenjem novca za dodatne radove koji opet slijede, ali i bukom koja uznemirava opravdano ljute stanovnike Gračana, poručio je Renato Petek.