Učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050. godine, potaknuti gospodarstvo pomoću zelene tehnologije, stvoriti održivu industriju i promet, te smanjiti zagađenje – to su glavne odrednice Zelenog plana, trenutno najvažnije inicijative Europske Unije. Ispred nas je trideset godina tijekom kojih bi trebali dekarbonizirati energetski sektor, renovirati stare zgrade u svrhu smanjenja troškova i potrošnje energije te stvarati tzv. „vodikove doline“ kao područja u kojima bi se uz pomoć vodikove tehnologije modernizirale tvornice, promet i oživjela ruralna područja. S obzirom na to da se u europskoj industriji koristi tek 12% recikliranih materijala, potrebno je i poticati globalne lidere iz različitih područja na inovaciju, kako bi postali predvodnici zelene ekonomije.

Obnovljivi izvori energije – ključ Green Deala

Krajem rujna Europska komisija uspostavila je novi mehanizam financiranja EU za potporu projektima obnovljive energije, kojem je glavni cilj omogućiti bližu suradnju među državama članicama, kako bi postigle svoje pojedinačne i kolektivne ciljeve obnovljive energije pokrivajući potencijalne nedostatke. Rezultat bi trebalo biti isplativije raspoređivanje obnovljivih izvora energije diljem Europske Unije, u područjima koja su za određenu tehnologiju najprikladnija u smislu zemljopisa i prirodnih resursa. Ovaj mehanizam financiranja olakšat će regijama pokretanje projekata u trenutku kada je njihovo lokalno gospodarstvo pod pritiskom. Novi mehanizam financiranja otvara mogućnost da države članice imaju zajedničku korist od projekata obnovljivih izvora koji se financiraju u drugoj zemlji EU-a, putem natječaja koji koriste ovaj mehanizam financiranja na razini cijele Unije.

Građevina u središtu europskog zelenog gospodarstva

Zamjena fosilnih izvora energije obnovljivim izvorima energije važan je način izbjegavanja klimatskih promjena. U jeku trenutnih ekonomskih previranja, s obzirom na to da Europa, kao i cijeli svijet, trpi posljedice mjera vezanih za pandemiju COVID-19, važno je da EU stavi zeleno gospodarstvo i obnovljive izvora energije u središte strategija oporavka. Vjeruje se kako će upravo ulaganje u obnovljive izvore biti jedan od uvjeta za dobivanje gospodarske pomoći koje će EU pružiti zemljama članicama. Upravo su ulaganja iz Europskih fondova ono čemu se Hrvatska treba okrenuti, s obzirom da je najveći gospodarski rast zabilježen upravo onih godina kada su se radili strateški važni projekti, a za njih će u fondovima EU uvijek biti mjesta. Pelješki most upravo je jedan od strateški najvažnijih projekata za Hrvatsku posljednjih godina, a Institut IGH koji nadzire tamošnje radove, u svom portfelju ima i brojne projekte kada su u pitanju obnovljivi izvori energije i ekološki odgovorno poslovanje.

Obzirom na ciljeve europskog zelenog dogovora građevina je jedna od onih industrija koja će zasigurno biti u središtu njegove implementacije. Za hrvatske građevinske tvrtke to ne znači samo „zelene poslove“ u Hrvatskoj, već im se otvaraju tržišta diljem Europe.

„Okretanje ulaganjima u obnovljive izvore energije poput vjetra, sunca, vode, energetske učinkovitosti ili bio mase, više nije samo popis želja, nego već danas imamo opipljive planove i osigurane izvore financiranja za implementaciju takvih projekata. Uzmimo za primjer obnovu Zagreba od posljedica potresa. Osim obnove stare jezgre, koja je najviše stradala, u smislu veće statičarske otpornosti na slične buduće događaje, ovaj novi smjer u EU omogućava da se jednim udarcem te iste zgrade energetski obnove čime bi Hrvatska značajno doprinijela EU zelenom dogovoru.“ istaknuo je Robert Petrosian, predsjednik Uprave Instituta IGH te dodao kako osim sudjelovanja kroz svoje klasične usluge poput projektiranja, nadzora, istraživanja i laboratorijskih usluga, svoju ulogu u obnovi Zagreba vide i kroz građevinsku operativu za što su ponovno aktivirali tvrtku kćer Marterra d.o.o.

Institut IGH kao jedna od vodećih inženjerskih tvrtki u ovom dijelu Europe već sada sudjeluje u nizu projekata koji imaju „zeleni“ predznak ispred svog imena. Prije svega se to odnosi na projekte u energetskom sektoru poput izgradnje vjetro i hidro elektrana.

„Iako nas se možda percipira kao tradicionalnu inženjersku tvrtku s iskustvom na velikim klasičnim infrastrukturnim projektima, posljednjih godina smo značajno povećali našu prisutnost i u projektima obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i regiji koji polako postaju infrastrukturni projekti od strateškog značaja u mnogim zemljama. Imajući to na umu, želimo svoje znanje i iskustvo prenijeti i na druga tržišta , prvenstveno zapadno europska. Primjerice već dugi niz godina smo partner njemačke tvrtke General Elektric Wind Energy za koji smo u posljednje vrijeme odradili nekoliko tehničkih due diligance projekata vezanih za regulativu zemalja poput Finske, Litve i Afganistana gdje planiraju započeti projekte izgradnje vjetrolelektrana. U operativnom smislu, trenutačno smo angažirani smo i na izgradnji njihove vjetroelektrane Selacë na Kosovu., kazao je Petrosian.

Novi strateški smjer Insituta IGH

Veliki projekti u niskogradnji i dalje će biti zaštitni znak Instituta u godinama pred nama i predstavljat će značajan doprinos budućem poslovanju tvrtke. No, novo desetljeće donosi i novi strateški pravac u širenju opsega usluga, nove sektore i nova tržišta. Već ostvareni angažmani na projektima izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji poput: Krnovo, Kitka, Danilo, Ogorje, Lukovac, Kovačica,Katuni, Jasenice i niz drugih gdje su naši eksperti inženjeri nadzirali gradnju, osiguravali kvalitetu usluge i konzultirali klijente, daju nam dobar vjetar u leđa za iduće i veće projekte u ovom segmentu projekata te značajniji iskorak na druga tržišta.

Također, IGH sudjeluje u izradi studijske i projektne dokumentacije za hidroenergetske sustave i višenamjenske sustave sa hidroenergetskom komponentom na svim razinama. Institut IGH je kao vodeći partner konzorcija sudjelovao u izradi izvedbenog projekta za posljednju hidroenergetsku građevinu izgrađenu u RH, HE Lešće na rijeci Dobri dovršenu 2010. godine, a nedavno je potpisan ugovor za Hidroelektranu Senj 2, gdje će stručnjaci Institut provoditi sve istražne geomehaničke radove projekta.

Posljednji godina tvrtka sudjeluje ili je sudjelovala u izradi studija izvodljivosti i projektne dokumentacije te nadzora gradnje za brojne aglomeracije, uključujući Zagreb, Virovitica, Križevci, Donji Miholjac i Pitomača, Cres-Lošinj, Novi Vinodolski, Split-Solin, Plitvička jezera, Preko i Kali, Otočac, Jastrebarsko, Nin, Zadar. Zajedničko svim ovim projektima kako pronaći i razraditi optimalna vodno-gospodarska rješenja s ciljem korištenja i zaštite vode kao jednog od najznačajnijih resursa kojeg posjedujemo.