Izložba “Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje”, otvorena u četvrtak u Galeriji Klovićevi dvori, donosi neka od najpoznatijih djela tog rodonačelnika hrvatskog modernog slikarstva, kao prva iz trodijelnog niza koji će obuhvatiti njegova najznačajnija stvaralačka razdoblja.

Zagrebačka izložba, na čijem se otvorenju okupio veliki broj osoba iz hrvatskoga političkog, kulturnog i javnog života, predstavlja više od 130 pomno odabranih Bukovčevih djela, koja su za ovu prigodu posuđena iz tridesetak institucija u Hrvatskoj i inozemstvu.

U okviru opsežnog umjetničko-istraživačkog projekta Klovićevih dvora i Kuće Bukovac iz Cavtata pripremit će se još dvije izložbe posvećene jednom od ponajboljih hrvatskih umjetnika, otkrivenom u Parizu i proslavljenom u visokim britanskim krugovima, odnosno njegovom zagrebačkom te praškom stvaralačkom razdoblju.

“Namjera ciklusa od tri izložbe je sublimirati sva najnovija istraživanja o Vlahu Bukovcu koji je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka”, rekla je viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec, koja je uz kustosicu Kuće Bukovac Luciju Vuković autorica izložbene koncepcije.

Dodala je kako su u prvom planu izložbe ipak sama djela Vlahe Bukovca, “malenog dječaka iz Cavtata koji je postao veliki umjetnik, a čija djela još i danas ostavljaju prolaznike bez daha”.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je, u ime Ministarstva kulture i premijera Andreja Plenkovića, kako ta izložba nije slučajno odabrana za obilježavanje početka Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj. “Vlaho Bukovac, čiji se život čita poput avanturističke priče i njegov zavidan umjetnički opus primjenjuju temeljne postulate te godine u simboličkom i doslovnom smislu, jer on jest naša kulturna baština”, istaknula je.

“Neraskidivo uronjen u hrvatski kulturni identitet, Bukovac je i kozmopolit, koji se podjednako osjećao kod kuće i u rodnom Cavtatu, Zagrebu, Parizu, Beču ili Pragu, a to je ono što kroz ovu godinu želimo kao poruku poslati svim našim građanina”, dodala je.

Obuljen je rekla da se u Hrvatskoj u velikoj mjeri ispunjavaju ciljevi Europske godine kulturne baštine u smislu zaštite, očuvanja i skrbi, znanstvenih istraživanja i razvoja novih vještina nužnih za adekvatnu skrb, a kroz europske fondove poseban je naglasak stavljen na obnovu kulturne baštine u funkciji turističkog razvoja, s projektima u svim dijelovima Hrvatske.

Ipak postoji i prostor za poboljšanje, na području edukaciju o baštini kroz obrazovni i odgojni proces, “kako bi djeca i mladi naučili da je kulturna baština temelj razvoja cijelog čovječanstva, zbog čega europsku i svjetsku kulturnu baštinu treba štititi i vrednovati kao i našu nacionalnu”, ali i općenito u jačanju svijesti o vrijednosti baštine u društvu, istaknula je.

“Kulturna baština je kolektivno pamćenje koje nas povezuje s prošlošću i osigurava put u budućnost, a Vlaho Bukovac u tom pamćenju zauzima povlašteno mjesto. Posebno me veseli što je ova izložba izvorni hrvatski autorski kulturni projekt dviju renomiranih muzejskih i galerijskih kuća, koncepcijski i izvedbeno originalan, a realiziran u suradnji s međunarodnim stručnjacima”, zaključila je ministrica, otvorivši izložbu.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako prva od tri izložbe s djelima Vlahe Bukovca posjetiteljima omogućuje da prate život umjetnika koji se smjelo i samopouzdano uputio u Pariz da tamo uspije i pokaže svoj talent.

“Ciklus Bukovčevih izložbi dat će novi, suvremeni pogled na njegovo djelo i omogućiti njegovu valorizaciju u europskom kontekstu”, napomenuo je Bandić, izrazivši uvjerenje da će slikar koji već uživa kultni status izazvati veliko zanimanje publike.

 

Bukovčevo pariško razdoblje, usponi i padovi

 

Bukovčev život i rad u Parizu, od 1877. do 1893. godine, obrađen je na izložbi kronološki i prikazuje uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da se probije u toj mnogima nedostižnoj europskoj prijestolnici umjetnosti.

S obzirom da je došao iz zemlje tada još bez akademije likovnih umjetnosti, mecena ili službene umjetnosti, morao je struku izučavati u inozemstvu, a Pariz ga je prihvatio kao jednoga od stranaca.

Na Montmartreu, s pogledom na cijeli Pariz, Bukovac je 1887. napravio svoj prvi atelier, u unajmljenom vrtu koji mu je bio nadahnuće u svim mijenama tijekom godine. Na izložbi se može vidjeti njegovo ulje na platnu “Iz Fontainebleaua”, nastalo u toj šumi pored Pariza, koja je mnogima bila mjesto stvaranja, a prvi put domaća publika ima priliku vidjeti Bukovčeva djela iz Engleske i Francuske, koja je radio za trgovce Vicars Brothers.

Engleskoj publici najprije se predstavio aktovima, naslikao je nekoliko varijanti slike Adam i Eva od kojih je većina izgubljena, no u Zagrebu se predstavlja ulje na platnu “Adam i Eva II”.

Bukovac je slikao pripadnike engleskoga visokog društva, a u Klovićevim dvorima su izloženi portreti Laure Le Doux i Samsona Foxa, koji ujedinjuju najvažnije karakteristike njegova pariškog perioda.

Posebna atrakcija zagrebačke izložbe, restaurirana monumentalna kompozicija “Isus prijatelj malenih” iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu velikih dimenzija, koja je 1888. bila nagrađena na pariškom Salonu, a sada se prvi put izlaže u Hrvatskoj.

Izloženi su i radovi koje je Bukovac predstavljao na pariškom Salonu, “La Grande Iza”, “Andromeda”, “Dalmatinski ribari”, “Portret Baltazara Bogišića”.

Djela dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a među institucijama koje su ih posudile su Kuća Bukovac, splitska Galerija umjetnina, zagrebačka Moderna galerija, beogradski Muzej Jugoslavije, Narodna galerija Slovenije, crnogorski Narodni muzej, The Mercer Art Gallery, Harrogate Museums and Arts, Walker Art Gallery, National Museums Liverpool te niz biskupija, crkvi, privatnih zbirki.

Koautori izložbe su američka povjesničarka umjetnosti Rachel Rossner, engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, osnivačica međunarodne Zaklade hrvatskih spomenika koja godinama nastoji detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji Jadranka Beresford-Peirse, akademik Radoslav Tomić s Instituta za povijest umjetnosti iz Splita i izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Igor Borozan.

U okviru popratnog programa izložbe održat će se predavanja Alexa Kidsona, 19. siječnja, na temu “Vlaho Bukovac i njegovi engleski pokrovitelji”, ?? te dan kasnije posebno vodstvo Rachel Rosner.

Iduća izložba posvećena Bukovcu fokusirat će se na period u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), treća na Prag (1903.–1922.).

Izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 11. ožujka.

Komentiraj