Svi oporbeni saborski klubovi, njih 11, i formalno su od Hrvatskog sabora zatražili da zaključkom zaduži Vladu da mu predloži zakonske izmjene kojima će se osigurati jednakost biračkog prava.

Vlada bi ti trebala učiniti u roku od 60 dana od dana donošenja Zaključka, stoji u prijedlogu tog dokumenta koji je upućen u saborsku proceduru.

Rok od 60 dana oporbeni klubovi smatraju primjerenim kako bi se slijedeći redovni izbori za Sabor, oni 2024., mogli održati prema novom zakonu.

Podsjećaju kako je postojećim Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika, iz 1999. godine, definirano deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u kojima se bira po 14 zastupnika, 11. jedinica u kojoj glasuju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u kojoj se biraju tri zastupnika, a koju praktično čini cijeli svijet te 12. izborna jedinica u kojoj svoje zastupnike, njih osam, biraju pripadnici nacionalnih manjina.

Sabor ni nakon 12 godina nije postupio po Izvješću Ustavnog suda

Klubovi navode i kako je Ustavni sud u prosincu 2010. utvrdio Izvješće o nejednakoj težini biračkog glasa u tim jedinicama, odnosno različitosti u broju birača, a da Sabor ni nakon 12 godina nije postupio po tom Izvješću, a nejednaka vrijednost glasa kroz godine je dodatno povećana.

U prilog tome navode kako je na posljednjim izborima za Sabor, u ljeto 2020. godine razlika u broju birača između najveće i najmanje izborne jedinice bila 23, 7 posto.

„Naime, broj birača u 4. izbornoj jedinici bio je 312 592, a u 9. izbornoj jedinici 409 883, a u obje je izabran jednak broj zastupnika, po 14“, navode klubovi i upozoravaju kako je navedena nejednakost dodatno produbljena nakon popisa stanovništva prošle godine.

Razlika između najmanje i najveće jedinice prelazi i 25 posto

„Današnje su procjene da razlika između najmanje i najveće jedinice prelazi i 25 posto“, kažu oporbeni klubovi i naglašavaju kako iz navedenog proistječe kako je nužno izmijeniti izborno zakonodavstvo kako bi se osigurala jednakost biračkog prava u Hrvatskoj.

Oporba je, dakle, suglasna da izborni zakon treba mijenjati, no ne slažu se o modelu kako to učiniti.

SDP zagovara model sa šest izbornih jedinica, Možemo sa pet-šest, u koje bi se klasterirale županije pa bi, primjerice, sve slavonske činile jednu izbornu jedinicu. Most i Hrvatski suverenisti predlažu da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica.

Oporba traži i da se sredi popis birača jer postojeći, ističe, ne odgovara stvarnom stanju.

Dio oporbe zagovara dopisno, odnosno e-glasovanje, ali i novčane kazne za birače koji ne iskoriste svoje pravo.